Stranica 1 / 1 Dokumenti od 1 do 17
(od ukupno 17)
|
| Naslov |
Datum |
| Stečajni plan |
1.9.2015 |
Nakon otvaranja stečajnoga postupka dopušteno je izraditi stečajni plan u kojemu se može odstupiti od zakonskih odredbi o unovčenju i raspodjeli stečajne mase (članak 303. stavak 1. Stečajnog zakona, Narodne novine 71/15; dalje u tekstu: SZ). Stečajni plan, prema zakonskim odredbama, i sam za sebe predstavlja jedan od najznačajnijih instituta u okviru stečaja. Njime se dužniku može ostaviti sva im... |
| Trgovačkopravni aspekti ugostiteljske djelatnosti |
17.12.2015 |
Ugostiteljska djelatnost u smislu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine broj 85/15. - dalje u tekstu: ZUD) je pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka i pružanje usluga smještaja (članak 4. stavak 1. ZUD). Ugostiteljska djelatnost je i pripremanje jela, pića i napitaka za potrošnju na drugom mjestu sa ili bez usluživanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbama i slično) i opskr... |
| Policijska podjela „složenosti“ kriminaliteta |
24.3.2016 |
Prikupljanje potrebnih obavijesti i podataka za potrebe kaznenog postupka, prvenstveno je u nadležnosti i zadaća policijskih službenika, prema odredbama više različitih zakonskih i podzakonskih propisa.
Kriminalističko istraživanje je ukupnost onih policijskih ovlasti, mjera i radnji koje se poduzimaju kada postoji osnova sumnje da se priprema ili je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po s... |
| Nadriliječništvo u kontekstu načela primjene blažeg zakona |
28.6.2016 |
Alternativna medicina i znanosti nepojmljivi načini tretiranja različiti stanja i bolesti kod građana zauzimaju značajno mjesto u našoj svakodnevici. S druge strane, kazneno sankcioniranje nadriliječništva je, još uvijek, prije iznimka nego pravilo. Razlozi su različiti, a i sudska praksa varira, no, jedinstven je zaključak da kazneno pravo i sudska praksa zapravo negiraju postojanje nadriliječniš... |
| Pravomoćnost odluka tijela kaznenog postupka različitih od suda |
11.10.2016 |
|
Odlučivanje u kaznenom postupku prvenstveno je zadaća sudova, što ne znači da, s procesnog aspekta, druga tijela kaznenog pravosuđenja ne donose odluke tijekom ili za potrebe tog istog kaznenog postupka. Tu ponajprije mislimo na državno odvjetništvo kao ovlaštenog progonitelja počinitelja kaznenih djela u javnom interesu, koje u svom ustrojstvu i radu ima nešto drukčije organizirani sistem odlučiv... |
| Spoznaja prave istine o stvarnoj šteti počinjenoj kaznenim djelom |
15.12.2016 |
|
Šteta pričinjena počinjenjem kaznenog djela nije primarni fokus kaznenog postupka, ali nesporno je neodvojivo povezana s njegovom provedbom. Utvrđivanjem kaznene odgovornosti počinitelja, nameće se pitanje i naknade štete pričinjene kaznenim djelom. Prethodno je potrebno utvrditi stvarnu štetu pričinjenu počinjenjem kaznenog djela, kao i odvojiti štetu od imovinske koristi. Nastavno, počinitelji č... |
| Revizija u društvima za osiguranje |
13.4.2017 |
|
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga na sjednici Upravnog vijeća održanoj 26. kolovoza 2016. donijela je Pravilnik o reviziji u društvu za osiguranje1 (u nastavku: Pravilnik). Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama broj 78 od 31. kolovoza 2016., a stupio je na snagu dana 9. rujna 2016. Osnovna svrha Pravilnika je utvrditi sadržaj revizije za potrebe Hrvatske agencije za n... |
| Objektivna prikladnost prijetnje na društvenim mrežama |
5.9.2017 |
|
Naizgled bagatelno kazneno djelo prijetnje u posljednje vrijeme učestalo dolazi pod povećalo javnosti zbog modernih sredstava komuniciranja putem društvenih mreža, gdje se u šarolikosti sadržaja pronađu i elementi tog kaznenog djela.
Svako prijeteće ponašanje ili izjava nije neophodno i kažnjivo kao kazneno djelo, već je nužno da određeni sadržaj upućen žrtvi bude doista i objektivno prikladan da ... |
| Isključenje prijevarne namjere zbog poslovne suradnje utemeljene na povjerenju i prijateljstvu |
17.11.2017 |
|
Temeljna je pretpostavka da se svaki poslovni, čak i društveni odnos, temelji na određenom stupnju povjerenja, jednako kao što je nesporna činjenica da svaki poslovni odnos načelno može prerasti u kazneni delikt. Pitanje je samo trenutka te transformacije iz urednog, normalnog, uobičajenog odnosa u kazneni delikt, te hoće li sud to prepoznati ili željeti prepoznati. Međutim, pretpostavljano (uzaja... |
| Minimalna pravila osiguranja pravne pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku |
1.2.2018 |
|
Direktiva (EU) 2016/1919 Europskog parlamenta i vijeća od 26. listopada 2016. o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga (u nastavku: Direktiva (EU) 2016/19191) donosi nova pravila zaštite i jačanja prava obrane. Svrha Direktive je osigurati učinkovitost prava na pristup odvjetniku, kao što je ... |
| Suzbijanje prijevara počinjenih protiv financijskih interesa EU kaznenopravnim sredstvima |
26.4.2018 |
|
Autorica u radu razmatra propisanu strukturu istraživanja, procesuiranja i kažnjavanja fizičkih i pravnih osoba, zbog počinjenih kaznenih djela na štetu financija Unije.
U zaključku se ističe da je potrebno uložiti poseban napor u suzbijanju tih pojava kriminaliteta, koji prelazi nacionalne granice, uz proširenje sudbenosti na sve suspektne slučajeva pribavljanja nezakonite imovinske koristi i nan... |
| Neprihvatljivost kažnjavanja klevete zatvorskom kaznom u modernom europskom kaznenom pravu i praksi |
5.7.2018 |
|
Izjave izrečene u kontekstu političke rasprave, čak i pod pretpostavkom da su bile klevetničke, prema stajalištu ESLJP-a iznesenom u predmetu Slava Jurišić protiv Hrvatske, nikako ne opravdavaju izricanje kazne zatvora počinitelju. Zaključak ne pobija ni činjenica da se radi o prijetnji kaznom zatvora, jer ranije se uvjetna osuda samo primjenjivala, za razliku od danas, kada se izriče počinitelju ... |
| Obrada osobnih podataka putnika u zračnom prometu u svrhu procesuiranja teških kaznenih djela |
16.10.2018 |
|
Obrada osobnih podataka i pravna regulativa po tom i s tim povezanim pitanjima vruća su tema. Intrigantan je vremenski odmak s kojim smo se počeli pojačano zanimati za zaštitu sigurnosti naših osobnih podataka, jer već više od desetljeća postoji odgovarajuća pravna regulativa u pogledu zaštite osobnih podatka u hrvatskoj. Svaka obrada osobnih podataka neminovno je povezana sa svrhom, koja je u bit... |
| Odlučivanje o europskom uhidbenom nalogu i odbijanje izvršenja |
6.12.2018 |
|
Europski uhidbeni nalog sredstvo je realizacije kaznene represije prema osobama koje se trude izmaći ruci kaznenog progona određene države članice Europske Unije. Sud Europske unije (u nastavku: Sud) nedavno je donio dvije vrlo zanimljive odluke povezane s uporabom europskog uhidbenog naloga, u odnosu na dva pitanja: 1. odlučivanje o dostavljenom europskom uhidbenom nalogu i 2. odbijanje izvršenja... |
| Zaštita djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja |
10.1.2019 |
|
Zaštita djece obveza je države, a na podizanje standarda zaštite i na sprečavanje osuđenih počinitelja kaznenih djela da budu u izravnom i redovitom doticaju s djecom obvezuje Konvencija Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja (dalje: Konvencija) i Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011 o suzbijanju seksualnog zlostavlj... |
| Psihosocijalni tretman počinitelja prekršaja iz sfere obiteljskog nasilja |
14.2.2019 |
|
Nasilje u obitelji oduvijek je gorući društveni problem, ne samo hrvatskog društva. Prekršajno zakonodavstvo i pravo u pravilu predstavljaju najbrži, često i najefikasniji odgovor na devijantno ponašanje u obiteljskom krugu. Intervencija države u unutarobiteljske odnose iznimka je propisana upravo za delinkventna ponašanja i situacije ugrožavanja unutarnje harmonije u obitelji. Nasilnik u obiteljs... |
| Krajnosti oduzimanja slobode mjerom istražnog zatvora |
23.4.2019 |
|
Pravo na slobodu je temeljno ljudsko pravo. Ustav sadržava načelo nepovredivosti slobode čovjeka, koja se može ograničiti samo pod uvjetima propisanim Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.; u daljnjem tekstu: Ustav). Čl. 22. Ustava propisuje da je čovjekova sloboda i nepovrediva, da može biti ogran... |
<< Prijašnja
| Stranica: 1 | Sljedeća >> |
