Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Stručni članci > 2.3.3. Obvezni odnosi, naknada štete
 

Stručni članci

Stranica 1 / 4
Dokumenti od 1 do 25 (od ukupno 99)
Naslov Datum
Nadosiguranje 2.7.2019
Takav razlikovni (dualistički) pristup osiguranju zasniva se na različitoj pravnoj prirodi obveze osiguratelja osnovom zaključenog ugovora o osiguranju. U slučaju osiguranja osoba obveza osiguratelja je isplata ugovorenog iznosa (članak 966. ZOO-a), dok je u slučaju osiguranja imovine obveza osiguratelja isplata naknade za štetu (članak 949. stavak 1. ZOO-a). Navedeno razlikovanje obveze osigurate...
Neka razmatranja o pravu retencije 27.6.2019
Tema ovog rada je pravo retencije i razmatranje određenih procesnih i materijalnih pitanja vezanih uz tu temu. No, istodobno, intencija rada ne sastoji se u tome da pruži fiksna i bezuvjetna rješenja na takva pitanja, nego je namjera da se pokušaju ponuditi koliko toliko prihvatljivi odgovori na problematiku koja se tiče prava retencije.
Osiguratelj kao solidarni dužnik 30.4.2019
U jednu od osnovnih funkcija osiguranja ubraja se i ona zaštitne prirode. Ta zaštitna funkcija osiguranja podrazumijeva i tzv. posrednu zaštitu. Posredna zaštita koju osiguranje pruža sastoji se u isplati osigurnine1: „Ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratel...
Značaj vrste obveza u obveznopravnom odnosu 18.4.2019
Obveznopravni odnos onaj je društveni odnos u koji pravni subjekti ulaze kad jedan od drugoga traže neku činidbu, koja se može sastojati od davanja, činjenja, propuštanja ili pak trpljenja. On u stvarnosti predstavlja preoblikovani prometni (gospodarski) odnos ili odnos razmjene dobara i usluga u pravnom prometu. Zbog toga se odmah postavlja pitanje zašto je potrebno takav gospodarski (ekonomski) ...
Republika Hrvatska kao solidarni dužnik 2.4.2019
Solidarna odgovornost je takva vrsta odgovornosti kod koje svaki od više štetnika1 odgovara za cjelokupnu štetu bez obzira na svoj udio u njezinu prouzrokovanju. Opće je pravilo da solidarna odgovornost za štetu nastaje kad više osoba uzrokuje određenu štetu radeći zajedno.2 Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine (dalje: NN) br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., dal...
Odgovornost za štete od divljači prema novom Zakonu o lovstvu 14.3.2019
U ovom članku kritički analiziramo pravila o odgovornosti za štete od divljači iz novog Zakona o lovstvu (Nar. nov., br. 99/18). Ukazujemo na pozitivne pomake (ponajprije poboljšan položaj lovoovlaštenika i uvođenje korisnog interpretativnog pravila o podrednoj primjeni zakona koji uređuje obvezne odnose), ali i na nedostatke novog pravnog uređenja (ponajprije nomotehničke nejasnoće i nedosljednos...
Značaj stvarne i procesne legitimacije stranaka u sporu 5.3.2019
Dopustivost pružanja pravne zaštite uvjetovana je postojanjem određenih okolnosti1 (pretpostavki) bez čijeg bi postojanja u pravilu bilo ugroženo postizanje zakonitih i pravilnih rezultata pravosudne djelatnosti. To što se te okolnosti kvalificiraju kao procesne pretpostavke bez kojih pokretanje spora nije dopušteno, ne znači da isključivo od njihovog postojanja zavisi zasnivanje proce...
Izvanugovorna, predugovorna i ugovorna odgovornost za štetu - 3. dio 12.2.2019
Uzročnost kao pretpostavka odgovornosti za štetu jest veza između štetne radnje kao uzroka i nastale štete kao posljedice. Zbog toga se uzročnost naziva i kauzalni neksus (uzročna veza). Bez postojanja uzročne veze između štetne radnje i štete nema ni štetnikove odgovornosti za štetu. U neprekinutom lancu prirodnog kretanja događaja, gdje jedna pojava uvjetuje drugu, nije uvijek lako odrediti je l...
Izvanugovorna, predugovorna i ugovorna odgovornost za štetu - 2. dio 8.2.2019
Već je uvodno spomenuto da za sklapanje nekih složenih ugovora treba utrošiti mnogo vremena i truda i da prije njihova zaključenja treba voditi često puta dugotrajne, složene i neizvjesne pregovore u svezi čega sigurno nastaju određeni troškovi i izdaci. Pored toga, potencijalne ugovorne strane u pregovorima međusobno razmjenjuju različite poslovne podatke, planove, mišljenja i prijedloge u svezi ...
Izvanugovorna, predugovorna i ugovorna odgovornost za štetu - 1. dio 5.2.2019
Izvanugovorna (deliktna) odgovornost za štetu je ona koja je nanesena građanskopravnim deliktom, dok ugovorna (kontraktna) odgovornost nastaje kada je šteta nanesena povredom određene ugovorne obveze. Ključni kriterij za razlikovanje ovih dviju vrsta odgovornosti se ogleda u naravi štetne radnje. Nedopuštene ili protupravne ljudske radnje u građanskom pravu se nazivaju građanskim deliktima. Tako, ...
Pravni učinci i posljedice odustanka, raskida i otkaza ugovora 31.12.2018
Jedna od osnovnih osobitosti obveznopravnog odnosa jest njegova što skorija realizacija. Stoga, kada pogledamo karakteristike subjektivnih obveznih prava, uočavamo da su ona relativna po svojem djelovanju, a po svojoj pravnoj prirodi su ograničena. To je zato što ona imaju tendenciju što skorijeg prestanka, a i sam obveznopravni odnos u kojeg pravni subjekti stupaju povodom stvari, prava i/ili čin...
Odgovornost za štete od divljači - ekonomskopravna perspektiva 11.12.2018
Štete od divljači, nastale prvenstveno na cestovnim motornim vozilima i poljoprivrednim usjevima, u praksi su česte, a česti su i parnični postupci radi naknade štete uzrokovane od divljači. Pozitivni propisi, te slijedom toga i (prevladavajuća) praksa sudova, tretiraju divljač kao opasnu stvar, a odgovornost za štetu kao objektivnu odgovornost imatelja divljači (kriterij causae). U praksi se kao ...
Utjecaj ugovora na odgovornost za štetu i njezinu visinu 29.11.2018
Zakonodavac je odgovornost za štetu, njezin obujam i visinu učinio ovisnima o vrsti i stupnju krivnje dužnika. Pri tome se obujam naknade štete nastale povredom ugovora običnom nepažnjom, odnosno nepozornošću koja se predmnijeva, svodi na tzv. predvidivu štetu. To je ona imovinska i neimovinska šteta koju je dužnik u vrijeme sklapanja ugovora morao predvidjeti s obzirom na činjenice koje su mu bil...
Materijalna, radnopravna, kaznenopravna i prekršajna odgovornost člana posade broda 15.11.2018
U članku se pobliže opisuje institut odgovornosti pomorca, njegovo porijeklo i narav. Odgovornost pomorca stara je koliko i sam pojam pomorca, a znači primjenu sankcija zbog povreda propisa od strane pomorca ili zbog uzrokovane štete. Postoji nekoliko vrsta odgovornosti pomorca: radnopravna, građanskopravna, odnosno materijalna, kaznena odgovornost i prekršajna odgovornost.
Mogućnost kvantitativnog ograničenja naknade neimovinske štete kod osiguranja od automobilske odgovornosti 8.11.2018
Neimovinska šteta je pojava suvremenog prava iz razloga što je u svojim začecima opći pojam štete u pravnom smislu zahvaćao samo predmete imovinske vrijednosti. No, prvenstveno, s razvojem nauka o pravu osobnosti i neimovinska šteta postala je jedan od neizostavnih sastojaka općeg pojma štete u pravnom smislu: kao štetnom radnjom prouzročene povrede nečijeg subjektivnog prava ili interesa1
Važnost razlikovanja i kvalifikacije obveznih i trgovačkih ugovora 23.10.2018
U ovom radu osobito se stavlja naglasak na razlikovanje imenovanih i neimenovanih pravnih poslova te jednostranih od dvostranih i višestranih pravnih poslova, odnosno ugovora. Tako se imenovanim pravnim poslovima (ugovorima) nazivaju oni koji u povijesnom slijedu postoje dugo vremena i često se ponavljaju, tako da su se prava i obveze ugovornih strana kod tih pravnih poslova profilirali i standard...
Izbor obeštećenja ili naknade štete radnika izloženih azbestu 6.9.2018
U hrvatski pravni sustav, pored postojanja općih propisa koji reguliraju razmatranu problematiku, ušli su i nedavno doneseni novi posebni zakoni o zaštiti i pravima radnika profesionalno izloženih azbestu kojima se dodatno uređuju pitanja i odnosi iz zdravstvenog nadzora, povoljniji uvjeti za stjecanje prava na mirovinu te posebno pravo na obeštećenje radnika oboljelih od bolesti uzrokovanih azbes...
Računanje roka za pobijanje dužnikovih pravnih radnji na štetu vjerovnika kod raspolaganja nekretninom - izvan stečaja 14.8.2018
U radu se analizira početak računanja roka unutar kojega vjerovnik može pravovremeno podnijeti tužbu radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji u slučaju raspolaganja nekretninom u korist treće osobe sukladno članku 71. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, u nastavku: ZOO) te iznalaženje odgovora na ključno pitanje koje se pojavilo u praksi sudova ...
Kupoprodaja tuđe stvari i prava ili spornog prava 1.8.2018
Predmet (objekt) kupoprodaje mogu biti stvari i prava, odnosno imovina. Pod izrazom "tuđa stvar“ treba razumjeti stvar na kojoj prodavatelj nema pravo vlasništva, nego to pravo ima neka treća osoba. Prema odredbi čl. 382. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 - u nastavku: ZOO) kupoprodaja tuđe stvari obvezuje ugovaratelje, ali kupac koji nije znao niti morao znati da je stva...
Jamstvo - garancija za ispravnost prodane stvari 19.4.2018
Jedan od najefikasnijih instrumenata prodajnih politika trgovaca čine razne izjave o kvaliteti ili trajnosti njihove stvari. Unutar tih izjava posebno su značajne one koje se pozivaju na jamstvo ili garanciju za ispravnost prodane stvari, kojima se želi privući pažnja potencijalnih kupaca - potrošača, odnosno učvrstiti njihovo povjerenje u kvalitetu ili trajnost same stvari. Može se slobodno zaklj...
Konvalidacija ugovora nesklopljenih u zahtijevanoj pisanoj formi 6.3.2018
Naš obveznopravni poredak, u kontekstu ugovorne forme, baziran je na načelu neobvezatnosti ugovornog oblika (čl. 286. Zakona o obveznim odnosima, NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) odnosno načelu neformalnosti ugovora (čl. 67. Zakona o obveznim odnosima, NN 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/01, dalje ZOO/91) nazivanom i, po nekim autorima pogrešno i nepotrebno1, konsenzualizmom. ...
Pravo osiguranika na potpunu naknadu štete 15.2.2018
Ugovor o osiguranju ubraja se u red imenovanih dvostrano obveznih ugovora. Njegovim sklapanjem nastaju obveze za obje ugovorne stranke, gdje najvažnijoj obvezi ugovaratelja osiguranja - plaćanju premije osiguranja, korespondira najvažnija obveza osiguratelja - isplata osigurnine, sve u okviru ugovorom preuzetih obveza.
Pobijanje pravnih radnji dužnika 7.12.2017
Pobijanje dužnikovih pravnih radnji podrazumijeva postojanje dva pravna odnosa: jedan između vjerovnika i dužnika i drugi između dužnika i treće osobe. Nije rijetkost da dužnik ne namiri svoj dug u potpunosti, tj. namiri ga djelomično. Riječ je o tradicionalnom pravnom institutu koji je utemeljen na načelu savjesnosti i poštenja, jer unosi etičke norme i pravičnost u obveznopravne odnose.
Slučaj u obveznom pravu 2.11.2017
Građansko pravo kao predmet uređenja ima u vidu one društveno-gospodarske odnose u koje pravni subjekti redovito - uobičajeno ulaze povodom stvari, činidaba, imovine i njihovih osobnih neimovinskih dobara. Takav je slučaj i s obveznim odnosima kao društvenim odnosima koji redovito - uobičajeno nastaju među ljudima u procesu razmjene dobara i usluga. Međutim, moguće je i da se u te redovite - uobič...
Oblici očitovanja volje u sklapanju pravnih poslova 17.10.2017
Ugovor je sklopljen kada su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima (točkama) ugovora. Pri tome se stranačka volja za sklapanje ugovora može izjaviti na različite načine, npr. riječima, uobičajenim znacima ili drugim ponašanjem iz kojeg se sa sigurnošću može zaključiti da postoji volja za zaključenje određenog ugovora. Danas se volja može izraziti i putem različitih komunikacijskih sredst...
<<  Prijašnja | Stranica: 1 2 3 4 | Sljedeća  >>

Prikaži SVE

Tip članka

Članak bez primjera obrasca(85)
Članak s primjerom obrasca(14)

Klasifikacija

< Svi2.3.3. Obvezni odnosi, naknada štete
2. PRAVOSUDNI SUSTAV(99)
   2.3. GRAĐANSKO PRAVO(99)
      2.3.3. Obvezni odnosi, naknada štete(99)

Datum

2019(10) 2018(12) 2017(11) 2016(6)
2015(5) 2014(2) 2013(3) 2012(9)
2011(9) 2010(10) 2009(4) 2008(4)
2007(9) 2006(2) 2004(1) 2003(1)
2001(1)

Autori

AB CĆČ D ĐEFG HIJ K LM N OP R S ŠT UV Z Ž

Autori

Belanić(3)
Bulka(1)
Butković(2)
Čuveljak(25)
Golubić(1)
Gracin(1)
Jelavić(1)
Jelušić(3)
Kačer(1)
Koketi(1)
Maričić(1)
Marić-Ivanović(2)
Matijević(12)
Matuško Antonić(1)
Milaković(1)
Mustapić(2)
Nakić(1)
Pavlović(11)
Peček(1)
Raffaelli(2)
Salaj(1)
Sever(10)
Skorup(1)
Smiljan Pervan(1)
Stokić(3)
Turkalj(1)
Vojković(1)
Zlatović(2)
Zrilić(5)

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite