Stranica 1 / 50 Dokumenti od 1 do 25
(od ukupno 1234)
|
| Naslov |
Datum |
| Psihosocijalni tretman počinitelja prekršaja iz sfere obiteljskog nasilja |
14.2.2019 |
Nasilje u obitelji oduvijek je gorući društveni problem, ne samo hrvatskog društva. Prekršajno zakonodavstvo i pravo u pravilu predstavljaju najbrži, često i najefikasniji odgovor na devijantno ponašanje u obiteljskom krugu. Intervencija države u unutarobiteljske odnose iznimka je propisana upravo za delinkventna ponašanja i situacije ugrožavanja unutarnje harmonije u obitelji. Nasilnik u obiteljs... |
| Izvanugovorna, predugovorna i ugovorna odgovornost za štetu - 3. dio |
12.2.2019 |
|
Uzročnost kao pretpostavka odgovornosti za štetu jest veza između štetne radnje kao uzroka i nastale štete kao posljedice. Zbog toga se uzročnost naziva i kauzalni neksus (uzročna veza). Bez postojanja uzročne veze između štetne radnje i štete nema ni štetnikove odgovornosti za štetu. U neprekinutom lancu prirodnog kretanja događaja, gdje jedna pojava uvjetuje drugu, nije uvijek lako odrediti je l... |
| Izvanugovorna, predugovorna i ugovorna odgovornost za štetu - 2. dio |
8.2.2019 |
|
Već je uvodno spomenuto da za sklapanje nekih složenih ugovora treba utrošiti mnogo vremena i truda i da prije njihova zaključenja treba voditi često puta dugotrajne, složene i neizvjesne pregovore u svezi čega sigurno nastaju određeni troškovi i izdaci. Pored toga, potencijalne ugovorne strane u pregovorima međusobno razmjenjuju različite poslovne podatke, planove, mišljenja i prijedloge u svezi ... |
| Izvanugovorna, predugovorna i ugovorna odgovornost za štetu - 1. dio |
5.2.2019 |
|
Izvanugovorna (deliktna) odgovornost za štetu je ona koja je nanesena građanskopravnim deliktom, dok ugovorna (kontraktna) odgovornost nastaje kada je šteta nanesena povredom određene ugovorne obveze. Ključni kriterij za razlikovanje ovih dviju vrsta odgovornosti se ogleda u naravi štetne radnje. Nedopuštene ili protupravne ljudske radnje u građanskom pravu se nazivaju građanskim deliktima. Tako, ... |
| Odluka o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za 2019. godinu |
31.1.2019 |
|
Navedenim tekstom prikazujemo postupak donošenja Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanja stranaca za kalendarsku 2019. godinu koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 20. prosinca 2018. godine (Narodne novine br. 116/2018.), s time da je se navedena odluka stupila na snagu 22. prosinca 2018. godine. |
| Mirovinska reforma od 1. siječnja 2019. |
29.1.2019 |
Stabilnost sustava mirovinskog osiguranja jedan je od ključnih faktora za gospodarsku i financijsku stabilnost svake države. S obzirom na sve lošiju socijalnu održivost i negativna demografska kretanja, odnosno sve intenzivnije starenje stanovništva, države se sve više suočavaju s izazovima kako održati pravedan, a pri tome i ekonomičan mirovinski sustav. Kako i Republika Hrvatska (dalje: RH), odn... |
| Lustracija i dekomunizacija u praksi Europskog suda za ljudska prava |
24.1.2019 |
Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća dolazi do pada komunističkih sustava u nizu europskih država. Tijekom procesa demokratizacije koji je potom uslijedio, a koji je nužno zahtijevao porast standarda ljudskih prava građana, bivše komunističke države postaju članice Vijeća Europe, ratificiraju Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni u... |
| Javne isprave i elektronički zemljišnoknjižni upisi |
22.1.2019 |
Redakcijsko-certifikacijska uloga javnih bilježnika odnosi se na ovlast sastavljanja javnobilježničkih akata, odnosno javnih isprava koje imaju snagu ovršnih isprava ako su prilikom njihovog sačinjavanja poštivane određene pretpostavke propisane Zakonom o javnom bilježništvu (Narodne novine, br. 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16., u nastavku teksta: ZJB). Takve isprave imaju dokaznu ... |
| Pomoćnici u nastavi, stručni komunikacijski posrednici kao potpora inkluzivnom obrazovanju u školskim ustanovama |
11.1.2019 |
Dana 29. studenoga 2018. godine stupio je na snagu Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima (Nar. nov., br. 102/18., dalje: Pravilnik), koji je na temelju članka 99. stavka 11. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. - ispr., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12., 94/13., 152/14., 7/17. i 68/1... |
| Zaštita djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja |
10.1.2019 |
|
Zaštita djece obveza je države, a na podizanje standarda zaštite i na sprečavanje osuđenih počinitelja kaznenih djela da budu u izravnom i redovitom doticaju s djecom obvezuje Konvencija Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja (dalje: Konvencija) i Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011 o suzbijanju seksualnog zlostavlj... |
| Tumačenje (europskih) propisa o PDV-u - upute odbora za PDV (EU) |
8.1.2019 |
Odbor za PDV (engl. VAT Committee, njem. MWST-Ausschuss) predstavlja savjetodavno tijelo pod okriljem EU. Sastoji se od predstavnika država članica i Komisije. Prema članku 398. Direktive Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (dalje: Direktiva o PDV-u), osim točaka za koje se zahtjeva savjetovanje pod okriljem Odbora za PDV, u njegovoj nadležn... |
| Komunalni red prema novom Zakonu o komunalnom gospodarstvu |
3.1.2019 |
Novi Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, br. 68/18., 11/18. - u daljnjem tekstu: ZKG 68/18.) stupio je na snagu 4. kolovoza 2018. godine. Na dan stupanja na snagu navedenog zakona prestao je važiti Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. - pročišćeni tekst, 82/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 9... |
| Pravni učinci i posljedice odustanka, raskida i otkaza ugovora |
31.12.2018 |
|
Jedna od osnovnih osobitosti obveznopravnog odnosa jest njegova što skorija realizacija. Stoga, kada pogledamo karakteristike subjektivnih obveznih prava, uočavamo da su ona relativna po svojem djelovanju, a po svojoj pravnoj prirodi su ograničena. To je zato što ona imaju tendenciju što skorijeg prestanka, a i sam obveznopravni odnos u kojeg pravni subjekti stupaju povodom stvari, prava i/ili čin... |
| Pravo na pravično suđenje u prekršajnom postupku |
20.12.2018 |
|
Analizirajući odredbe Prekršajnog zakona i postojeću sudsku praksu koja se odnosi na zaštitu prava na pravično suđenje potrebno je navesti da bi se budućim izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona trebalo voditi računa o tom temeljnom pravu u većoj mjeri te da sudska praksa pokazuje znatan napredak u okviru poštivanja navedenog prava, ali da postoje još uvijek pojedini problemi naročito kod vođenja... |
| Pravni okvir za određivanje privremenih mjera radi zaštite prava intelektualnog vlasništva u carinskim i sudskim postupcima |
18.12.2018 |
|
U ovom radu analizira se institut privremenih mjera u sudskom postupku kao jedan od međunarodnih standarda u pravu zaštite intelektualnog vlasništva. Ovaj institut poznaje i suvremeno hrvatsko pravo intelektualnog vlasništva. Privremene mjere primjenjive su u sklopu sudske zaštite od povreda ovi prava, dok se iste mjere ne mogu primijeniti u sklopu prekogranične zaštite ovih prava. Privremena mjer... |
| Sankcioniranje povrede sigurnosti osobnih podataka mehanizmima kaznenog prava |
13.12.2018 |
Sigurnost osobnih podataka ozbiljno je ugrožena danas zbog opće dostupnosti svih podataka te vrste, što u konačnici stvara potrebu kaznenopravne zaštite povrijeđenih prava i sloboda građana skopčanih s odnosnim dijelom njihove privatnosti.
Procesi razvoja sredstava i načina zaklanjanja osobnih podataka od opasnosti uporabom kaznene represije kvalitetno su zakonski strukturirani, a kaznena djela ko... |
| Odgovornost za štete od divljači - ekonomskopravna perspektiva |
11.12.2018 |
|
Štete od divljači, nastale prvenstveno na cestovnim motornim vozilima i poljoprivrednim usjevima, u praksi su česte, a česti su i parnični postupci radi naknade štete uzrokovane od divljači. Pozitivni propisi, te slijedom toga i (prevladavajuća) praksa sudova, tretiraju divljač kao opasnu stvar, a odgovornost za štetu kao objektivnu odgovornost imatelja divljači (kriterij causae). U praksi se kao ... |
| Odlučivanje o europskom uhidbenom nalogu i odbijanje izvršenja |
6.12.2018 |
|
Europski uhidbeni nalog sredstvo je realizacije kaznene represije prema osobama koje se trude izmaći ruci kaznenog progona određene države članice Europske Unije. Sud Europske unije (u nastavku: Sud) nedavno je donio dvije vrlo zanimljive odluke povezane s uporabom europskog uhidbenog naloga, u odnosu na dva pitanja: 1. odlučivanje o dostavljenom europskom uhidbenom nalogu i 2. odbijanje izvršenja... |
| Pravo na pristup sudu kao dio prava na pravično suđenje i pretjerani formalizam |
4.12.2018 |
|
Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (u nastavku: Konvencija; EKLJP), člankom 6. stavkom 1. zajamčeno je pravo na pravično (pošteno) suđenje (fair trial) koje obuhvaća “pravo na sud” (right to a court), a čiji je važan aspekt pravo na pristup sudu (right to access to a court), to jest, pravo pokretanja postupka pred sudom. Naime, ostvarenje prava na pristup sudu ... |
| Utjecaj ugovora na odgovornost za štetu i njezinu visinu |
29.11.2018 |
|
Zakonodavac je odgovornost za štetu, njezin obujam i visinu učinio ovisnima o vrsti i stupnju krivnje dužnika. Pri tome se obujam naknade štete nastale povredom ugovora običnom nepažnjom, odnosno nepozornošću koja se predmnijeva, svodi na tzv. predvidivu štetu. To je ona imovinska i neimovinska šteta koju je dužnik u vrijeme sklapanja ugovora morao predvidjeti s obzirom na činjenice koje su mu bil... |
| Radni odnos kao preduvjet zastupanja trgovačkog društva |
22.11.2018 |
|
Ovlaštenje punomoćnika po zaposlenju ne proizlazi iz posebne punomoći, nego, sukladno stajalištima poslovne prakse, prema naravi poslova koji su im kod poslodavca povjereni temeljem ugovora o radu. Takvom punomoćniku po zaposlenju sklapanje i ispunjenje određenih ugovora povjereno je od strane njegovog poslodavca na način koji se podrazumijeva sam po sebi, kao uobičajeno obavljanje određenih poslo... |
| Arbitraža i mirenje u radnim sporovima |
20.11.2018 |
|
Zakon o radu koji je bio u primjeni od 1. siječnja 1996. do 1. siječnja 2010., kao i svaki kasnije doneseni i primjenjivani Zakon o radu, propisivali su mogućnost da rješavanje radnog spora stranke radnog odnosa sporazumno povjere arbitraži, a kolektivnim ugovorom mogao se urediti sastav, postupak i druga pitanja važna za rad arbitraže1.
Takvo identično pravno uređenje po pitanju arbitr... |
| Materijalna, radnopravna, kaznenopravna i prekršajna odgovornost člana posade broda |
15.11.2018 |
|
U članku se pobliže opisuje institut odgovornosti pomorca, njegovo porijeklo i narav. Odgovornost pomorca stara je koliko i sam pojam pomorca, a znači primjenu sankcija zbog povreda propisa od strane pomorca ili zbog uzrokovane štete. Postoji nekoliko vrsta odgovornosti pomorca: radnopravna, građanskopravna, odnosno materijalna, kaznena odgovornost i prekršajna odgovornost. |
| Institut oslanjanja na sposobnost drugih subjekata prema novome Zakonu o javnoj nabavi, u praksi Državne komisije |
13.11.2018 |
|
Autor u članku obrađuje noviju relevantnu praksu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje: Državna komisija), kao žalbenog tijela koje rješava o žalbama izjavljenima u postupcima javne nabave sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi, a koja se odnosi na pitanja oslanjanja natjecatelja odnosno ponuditelja na sposobnost drugih subjekata u postupcima javne nabave, radi dokazivanja ... |
| Mogućnost kvantitativnog ograničenja naknade neimovinske štete kod osiguranja od automobilske odgovornosti |
8.11.2018 |
|
Neimovinska šteta je pojava suvremenog prava iz razloga što je u svojim začecima opći pojam štete u pravnom smislu zahvaćao samo predmete imovinske vrijednosti. No, prvenstveno, s razvojem nauka o pravu osobnosti i neimovinska šteta postala je jedan od neizostavnih sastojaka općeg pojma štete u pravnom smislu: kao štetnom radnjom prouzročene povrede nečijeg subjektivnog prava ili interesa1
|
|
