Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > Novosti > Izbrana novost
 
        - +   *  

Novosti

1.7.2015

Udruge: Hrvatska i dalje opterećena nacionalnim sukobima i polemikama

Izvor: HINA

ZAGREB, 30. lipnja 2015. (Hina), U povodu druge godišnjice od priključivanja Hrvatske EU 1. srpnja, Inicijativa "Svi mi za Hrvatsku svih nas" i Antifašistička liga istaknuli su u utorak da je hrvatsko društvo i dalje opterećeno sukobima i polemikama vezanima uz teme s dominantnim nacionalnim predznakom - nedavnu ratnu prošlost, ratne zločine i prava sudionika rata te da su te teme više no ikada korištene kao predmet dnevno-političkih obračuna.

Stoga su pozvali sve vladine institucije, opoziciju i javnost na reagiranje na govor mržnje te na preuzimanje inicijative na zaštiti slobode izražavanja i medijske slobode. "Zaustavljen je proces i izgradnje povjerenja i pomirenja i javnim raspravama dominiraju ratna prošlost, ratni zločini i prava sudionika rata unatoč tome što smo u gospodarskoj krizi i imali bi puno drugih tema o kojima bi se moglo argumentirano razgovarati", rekla je na konferenciji za novinare voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič. Ustvrdila je da danas svjedočimo nespremnosti društva na kritičko promišljanje o zbivanjima iz 90-ih i vlasti na omogućavanje dostupnosti podataka iz tog vremena. "Jačanje desnice, nacionalizma, ksenofobije, netolerancije te agresivnog i netolerantnog govora u javnom prostoru karakterističnog i za mnoge europske države, u Hrvatskoj i 20 godina od završetka ratnih događanja onemogućava otvorenu i kritičku raspravu o događajima iz prošlog stoljeća", kazala je Teršelič. Za reaktiviranje političara optuženih ili osuđenih za ratne zločine, ustvrdila je da se radi o povratu u retoriku iz ranih 90-ih, iako je, kaže, zabilježen i pozitivan pomak zbog zabrane kandidiranja osoba koje su osuđene za ratni zločin. Pozitivnim je ocijenila zajedništvo u osudi kukastog križa na splitskom Poljudu, ali ne i drugih isključivosti. "Reagiranjem na kukasti križ politička opozicija i pozicija pokazale su da mogu pravodobno reagirati", ustvrdila je Teršelič, upitavši mogu li tako reagirati i u drugim slučajevima govora mržnje i relativizacije zločina. "Kada bi se kultura sjećanja razvijala u duhu nerelativizacije zločina već istraživanja i kada bi se uz sva tri razdoblja stradanja iz naše povijesti - i za Drugi svjetski rat, političko nasilje u vrijeme jugoslavenskog socijalizma i Domovinski rat, razvijala na uključujući način, ne bi imali toliko incidenata", kazala je.

S njenom tvrdnjom da svastika na Poljudu nije nikakvo iznenađenje te da se ona nadovezuje na politiku uzastopnih vlada od 1990., koja je prepoznatljiva po relativizaciji zločina počinjenih u Drugom svjetskom ratu i demonizaciji antifašizma i narodnooslobodilačke borbe, složio se i predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić. "Cijela je ta reakcija oko kukastog križa malo licemjerna. Da talijanski novinari to nisu otkrili, sve bi otišlo pod ledinu. Pošto je to izašlo u svijet i pošto je to bila međunarodna utakmica, onda je to ispala strašna stvar. Nitko od HNS-a ili političara nije prije reagirao na to da postoji Torcida Jugend koji nose te znakove. Postoji i slovo 'u' sa križem 25 godina, a Crkva niti jedanput nije rekla da je to blasfemnija i da je povezivanje terorističkog znaka s križem nešto što Katolička crkva osuđuje", rekao je Pusić. Ustvrdio je da u Hrvatskoj dominiraju ideološki sukobi koji vuku natrag na stvari koje bi u svakom normalnom društvu trebale biti više-manje riješene stvari te da se revizija prošlosti i, kako je kazao, bezočno podmetanje i falsificiranje, ne bazira na nalaženju revolucionarnih novih dokumenata koji bi pokazali, npr. da u Jasenovcu nije bilo više od 200 žrtava i to uglavnom kriminalaca, "kao što to tvrdi novoosnovano društvo za istraživanje trostruke funkcije Jasenovca i povjesničari poput Mladena Ivezića koji tvrde da zločina tamo nije bilo".

Jelena Berković iz udruge GONG osvrnula se na prijetnje novinarima i aktivistima, ustvrdivši da se nalazimo u paradoksalnoj situaciji u kojoj s jedne strane svjedočimo sve većem broju takvih prijetnji, dok s druge strane nema progona za sve prisutniji govor mržnje i diskriminacijski govor u medijima i općenito u javnom diskursu. "Brine nedostatak institucionalnog okvira za obranu u situacijama prijetnji novinarima, a što se tiče medija, ne postoji sistemski nadzor nad provedbom redakcijiskih statuta koji bi trebali štititi novinarsku profesiju od privatnih interesa vlasnika", upozorila je.

Arhiva

Aktualne novosti

Izvor

HINA

IUS Software

Ministarstvo pravosuđa

RSS Izvori

VLADA Republike Hrvatske

2019

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite