Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > Novosti > Izbrana novost
 
        - +   *  

Novosti

9.10.2019

Idući tjedan sastanak EK-a i hrvatske vlade o korištenju fondova nakon 2020.

Izvor: HINA

BRUXELLES, 8. listopada 2019. (Hina) - Predstavnici Europske komisije i hrvatske vlade sastat će se idući tjedan u Zagrebu gdje će razgovarati o korištenju europskih fondova za razdoblje od 2021. do 2027. kada će biti manje novca na raspolaganju svim članicama Europske unije, rečeno je u utorak u Bruxellesu na konferenciji Europski tjedan regija i gradova.

Bit će to njihov drugi sastanak nakon što su prošli mjesec otpočeli „neformalni dijalog“ u iščekivanju novosti o budućem sedmogodišnjem razdoblju.Hrvatsku stranu trebao bi predvoditi Marko Pavić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a. Europsku komisiju trebao bi zastupati Aurelio Cecilio, direktor odjela zaduženog za Hrvatsku, Sloveniju i Bugarsku u kojem radi petnaest osoba, od kojih je pet zaduženo za financiranje projekata u Hrvatskoj.Hrvatska vlada ovisi o novcu iz fondova EU-a na koje otpada oko 80 posto javnih ulaganja u Hrvatskoj.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a koje odobrava taj novac, u veljači je objavila izvješće sa smjernicama za ulaganja kohezijske politike.Hrvatskoj je predložila ulaganja u područja poput istraživanja i razvoja, zaštite okoliša te digitalnog i prometnog povezivanja u što je uključeno povezivanje hrvatskih otoka s kopnom kako bi se popravio život lokalnog stanovništva i zaustavilo iseljavanje. Hrvatska tek treba odrediti svoje prioritete. Proteklih godina je najveći dio novca iz EU uložila u promet i poljoprivredu, a najskuplji projekt bio joj je izgradnja Pelješkog mosta koji staje 526 milijuna eura. Dosadašnji razgovori između Europske komisije i hrvatskih vlasti nagovješćuju kako neće više biti tako velikih i vidljivih pojedinačnih projekata, nego bi novac trebao biti raspršen na puno manjih.

Bruxelles kohezijskom politikom već tri desetljeća nastoji smanjiti razlike između siromašnih i bogatih regija unutar EU-a, upumpavajući novac iz svojih fondova u područja za koja vjeruje da će povećati životni standard. Tome se posebno vesele nove članice poput Hrvatske, Mađarske, Poljske i Rumunjske ali i neke stare s juga poput Portugala ovisne o tom novcu. One više sredstava primaju iz zajedničkog EU proračuna nego što u njega uplaćuju.To je djelomično bio razlog Ujedinjenog kraljevstva da napusti EU jer je London više novca uplaćivao u zajednički proračun nego je iz njega povlačio. Zbog Brexita, ali i zbog drugih prioriteta EU-a poput povećanja izdataka za migracije, čuvanje granica, obranu i istraživanje, Europska komisija je lani predložila kresanje novca iz fondova za oko 10 posto na razini EU-a.

Hrvatskoj bi tako u idućem sedmogodišnjem razdoblju, od 2021. do 2027., na raspolaganju trebalo biti 6 posto manje novca nego u aktualnom razdoblju. U prethodnih sedam godina Hrvatska je imala na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz europskog proračuna.No to nije i jedina loša vijest za zemlje poput Hrvatske. Europska komisija je nastavila ovaj tjedan inzistirati na većem sudjelovanju lokalnih vlasti u zajedničkim projektima. EU u Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. daje maksimalno 85 posto novca za pojedini projekt a preostalih 15 posto je na lokalnim vlastima.Europska komisija sada traži da se udio iz proračuna EU smanji na 70 posto, a onaj lokalnih vlasti poraste na 30 posto. To podržavaju uglavnom  sjeverne zemlje koje više uplaćuju u zajednički proračun nego što iz njega dobivaju dok se protive jugoistočne zemlje koje više povlače. Protivi se i Europski odbor regija, savjetodavno tijelo EU-a koje predstavlja europska regionalna i lokalna tijela.

No Europska komisija je u utorak tijekom konferencije Europski tjedan regija i gradova, najvećeg godišnjeg događaja vezanog za kohezijsku politiku, ustrajala u stavu da se poveća udio lokalnih vlasti u projektima. Tvrdi da je dosadašnji udio lokalnih vlasti bio premali, usuglašen u vrijeme gospodarske krize diljem Europe, a da je zahvaljujući oporavku i rastu BDP-a došao trenutak za promjenu. Konačna odluka mogla bi biti donesena iduće godine kada će u prvih šest mjeseci Hrvatska predsjedati EU-om, a onda u idućih šest mjeseci Njemačka.Europska komisija je zauzvrat najavila pojednostavljenje prijava za financiranje iz EU fondova. Tražit će manje informacija i izvještaja, biti fleksibilnija u nadgledanju provođenja, pa bi u nekim slučajevima lokalne vlasti mogle uštedjeti po šest mjeseci tijekom sudjelovanja.

Arhiva

Aktualne novosti

Izvor

HINA

IUS Software

Ministarstvo pravosuđa

RSS Izvori

VLADA Republike Hrvatske

2019

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite