Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > Novosti > Izbrana novost
 
        - +   *  

Novosti

18.12.2009

Kronologija - Hrvatski sabor u 2009.

Izvor: HINA

ZAGREB, 17. prosinca 2009.Hina Ulazak u NATO, blokada pregovora s EU i borba protiv recesije obilježile su rad Hrvatskog sabora u 2009., no prijelomni događaj i za saborske zastupnike bila je ostavka bivšeg premijera Ive Sanadera i imenovanje Jadranke Kosor na čelo vlade, uz potporu istih koalicijskih stranaka.

Iako to ranije ničim nije dao naslutiti, Sanader je svoju ostavku objavio 1. srpnja, na konferenciji za novinare. Objasnio je da je umoran, da je njegova dionica gotova te da je "sad vrijeme za druge". Njegova je ostavka iznenadila čak i HDZ-ove saborske zastupnike, koji su na kraju protumačili da je riječ o buntu protiv nepravde koju je blokadom pristupnih pregovora Hrvatskoj nanijela Slovenija.

Oporba je, međutim, ostala u uvjerenju da je razlog Sanaderovu odlasku u pogrešnoj ekonomskoj politici, kojom je zemlju doveo u tešku krizu, a bivšem premijeru najviše zamjeraju što ostavku nije došao obrazložiti Saboru, koji ga je imenovao premijerom. Njihov zahtjev da se raspišu prijevremeni izbori vladajući su odbili, a ista većina koja je činila Sanaderovu vladu 6. srpnja dala je povjerenje i novoj premijerki Jadranki Kosor.

Kosor je, pak, odmah najavila borbu za makroekonomsku stabilnost i stvaranje uvjeta za izlazak iz recesije, u kojoj "ništa nije nedodorljivo". Prvi rebalans državnog proračuna donesen je još u travnju, kada su proračunski prihodi smanjeni sa 124 milijarde na 116 milijardi kuna, a rashodi sa 126,9 na 121,5 milijardi. Neposredno po stupanju na dužnost nove premijerke, Sabor je prihvatio još jedan rebalans, koji je vlada nazvala "rebalansom istine". Državni rashodi tada su smanjeni za 780 milijuna kuna, a štedjelo se uglavnom na reprezentaciji po svim resorima, koji svojim gostima od tada nude samo vodu. Posljednjeg dana srpnja proračun je rebalansiran i treći put. Rashodi su smanjeni za dodatnih 260 milijuna kuna, no prihodi su povećani za 1,38 milijardi kuna. Temelje za takvo povećanje stvorio je niz nepopularnih mjera donesenih istodobno s rebalansom.

Na dvije ljetne izvanredne sjednice, Sabor je izglasao niz takvih zakona, među kojima najosporavaniji onaj o uvođenju tzv. kriznog poreza. Njime je omogućeno oporezivanje svih plaća, mirovina i drugih primitaka iznad 3000 kuna, uključujući i dividendu te udio u dobiti. Takav je porez oporba dočekala na nož, mediji su ga odmah prozvali "haračem", a predsjednik države Stjepan Mesić i gotovo 30 tisuća građana od Ustavnog suda su zatražili njegovo ukidanje. Ustavni je sud, međutim, u studenom odbio te zahtjeve, tumačeći da porez nije protuustavan jer je ograničenog trajanja, do kraja 2010. No upravo krizni porez kriv je što je vladajuća koalicija ostala bez dotadašnjeg partnera HSU-a.

Uz uvođenje kriznog poreza, Sabor je u srpnju izglasao i novu, višu stopu PDV-a od 23 posto, te uveo naknade od 6 posto od ukupnog prihoda na SMS i MMS poruke te razgovore mobitelima. Zbog uštede su smanjene naknade za nezaposlene i koeficijent za izračun doprinosa, a ograničene su plaće u lokalnim tijelima. Među prvim antirecesijskim mjerama našla se i odluka o ukidanju financiranja udžbenika za osnovne i srednje škole iz državnog proračuna. 

Zakonom o potporama za očuvanje radnih mjesta dana je podrška poslodavcima koji su zbog krize došli u poslovne poteškoće. Radni tjedan skraćen je s 40 na 32 sata. Nadu u oporavak u 2010. saborska je većina pokazala donošenjem proračuna za 2010., s rashodima većim od ovogodišnjih. Takav proračun baziran je na projekciji blagog rasta BDP-a od 0,5 posto. Uz borbu protiv recesije, dobar dio svojih aktivnosti Sabor je usmjerio na ukidanje slovenske blokade hrvatskim pristupnim pregovorima s EU.

Slovenija je u jednom trenutku pokušala usporiti i ulazak Hrvatske u NATO pa je slovenski parlament u veljači donio zaključak o zaštiti nacionalnih interesa, kojim je prisvojio dio hrvatskog teritorija na moru. Na takav zaključak Sabor je odgovorio protuzaključkom, a u ožujku je potvrdio Sjeveroatlantski ugovor. Hrvatska je u NATO ušla u svibnju, na 60. obljetnicu potpisivanja Ugovora. Državni je vrh tada poručio - ostvarili smo polovicu svojih strateških vanjskopolitičkih ciljeva. Međutim, kad je riječ o EU, Slovenija je ustrajala u blokadi pregovora, optužujući Hrvatsku da dokumentima u nizu poglavlja prejudicira rješenje graničnog pitanja.

Sabor je početkom svibnja prihvatio prijedlog europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna da granično pitanje riješi ad hoc arbitražni sud. Arbitražu je načelno prihvatila i Slovenija, no prihvaćanje Rehnova prijedloga uvjetovala je nizom amandmana. Dio tih amandmana je i prihvaćen, no oni su, ovoga puta, bili neprihvatljivi za hrvatsku stranu, jer su predviđali listu našim pregovaračima potpuno nepoznatih arbitara. Takav prijedlog Sanader nije želio uzeti u obzir pa su pregovori još jednom došli u pitanje. Odblokirani su tek u studenom, na temelju novog arbitražnog sporazuma, što ga je premijerka Kosor u "tihoj diplomaciji" dogovorila sa slovenskim kolegom Borutom Pahoprom. Nakon početne suzdržanosti, taj je sporazum prihvatila i većina saborske oporbe, no dio oporbenjaka ostao je u uvjerenju da će on Sloveniji omogućiti političko krojenje granica, a HDSSB-ovac Boro Grubišić premijerku je zbog tog sporazuma prozvao za nacionalnu izdaju. Ratifikaciji sporazuma usprotivila se i građanska inicijativa "More je kopno", koja je počela prikupljanje potpisa za referendum na kojem bi o sporazumu odlučili građani. Nezadovoljni činjenicom da je Sabor sporazum ratificirao prije isteka roka za prikupljanje potpisa, inicijatori su najavili ustavnu tužbu. Unatoč blokiranim pregovorima, u Saboru i Vladi u veljači je nastavljen rad na ustavnim promjenama koje bi trebale omogućiti ulazak Hrvatske u EU.

Uz te izmjene, radne skupine, prvo u Vladi, a potom i u Saboru, razmatraju i druge ustavne promjene, vezane uz nacionalne manjine, školstvo, nezastarijevanje privatizacijskog kriminala itd. Sabor je u lipnju izmijenio niz zakona kojima je povećana neovisnost Državnog odvjetništva i USKOK-a. Ukinuta je sudska, a uvedena državnoodvjetnička istraga. Takve zakonske izmjene stvorile su pretpostavke za jaču borbu protiv korupcije, koja je, među ostalim, rezultirala uhićenjima u Podravci i HAC-u. Zbog tih su se uhićenja, pak, poljuljali položaji potpredsjednika vlade i ministra gospodarstva Damira Polančeca te ministra mora, prometa i infrastrukture Božidara Kalmete. SDP, HNS i IDS zatražili su Polančecovu ostavku u listopadu, odmah po izbijanju afere u Podravci, no do saborske rasprave nije došlo, jer je Polančec sam podnio ostavku. Novim je ministrom imenovan Đuro Popijač. Oporba je u prosincu zatražila i Kalmetinu smjenu, držeći ga politički odgovornim za korupciju u tvrtkama iz njegova resora, no HDZ i partneri čvrsto su stali uz svog ministra, optužujući oporbenjake da ruše načela pravne države, jer žele presuditi Kalmeti.

Skandala nisu ostali pošteđeni ni saborski zastupnici. U veljači je osnovano istražno povjerenstvo koje je imalo istražiti medijske napise o nepravilnosti u MORH-ovoj nabavci vojnih kamiona 2004., u kojoj je, navodno, državni proračun oštećen za više od 10 milijuna kuna. Pozivajući se na nalaz Državne revizije, većina u Povjerenstvu, a potom i u Saboru, zaključila je kako u nabavci nije bilo nezakonitosti te da je bivši ministar Berislav Rončević oklevetan. Takvoj ocjeni usprotivila se oporba, optužujući HDZ da je opstrukcijom rada Povjerenstva pokušao prikriti istinu, a stav većine nije bio uvjerljiv ni Državnom odvjetništvu, koje je krajem godine podiglo optužnicu protiv Rončevića i njegova pomoćnika u MORH-u Ive Bačića. Da bi omogućio takvu optužnicu, Sabor je Rončeviću ukinuo zastupnički imunitet. Zastupnički imunitet u svibnju je još jednom skinut i Branimiru Glavašu (HDSSB), čime je odobreno njegovo pritvaranje na temelju presude za ratni zločin. Ta je odluka, međutim, donesena prekasno, budući da se Glavaš već sklonio u BiH, pozivajući se na državljanstvo te države. Saborska 2009. ostat će upamćena i po čestim promjenama tek donesenih zakona, među kojima je najviše kontroverzi izazvao onaj o medicinskoj oplodnji. Taj je zakon donesen u srpnju, uz protivljenje oporbe, dijela struke i nevladinih udruga, koje su ga nazivale krajnje konzervativnim, zastarjelim i protuustavnim te dvojbenim s ljudskoga, pravnog, etičkog, medicinskog i demografskog stajališta. Izmijenjen je nakon svega tri mjeseca, kada su u reprodukcijskim pravima izjednačeni bračni i izvanbračni parovi te zajamčena anonimnost darivatelja spolnih stanica. Nije, međutim, ukinuta najspornija odredba kojom je zabranjeno zamrzavanje zametaka.

Mnogo duljeg vijeka nije bila ni potpuna zabrana pušenja u javnim prostorima. Ta se zabrana počela primjenjivati u svibnju, bila je na snazi u ljetnim mjesecima, dok su gosti ionako uglavnom boravili na terasama, a ublažena je u rujnu, s prvim jesenskim danima.

Arhiva

Aktualne novosti

Izvor

HINA

IUS Software

Ministarstvo pravosuđa

RSS Izvori

VLADA Republike Hrvatske

2019

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite