Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

13.7.2011

Dvojbe o pročišćenom tekstu Ustava

Ustavni sud je 23. ožujka 2011. godine Hrvatskom saboru uputio izvješće broj: U-X-1435/2011 o ustavnopravno neprihvatljivim učincima pročišćenih tekstova Ustava RH, Ustavnih zakona, zakona, drugih propisa i općih akata. U tom izvješću Ustavni sud primjećuje da prigodom utvrđivanja pročišćenog teksta Ustava 2010. godine nisu poštovana pravila za izradu pročišćenih tekstova normativnih akata koja su utvrđena u izvješću broj: U-X-80/2005 od 1. lipnja 2006. godine.

Utvrđujući kako su u tri posljednja pročišćena teksta (2000., 2001. i 2010. godine) izmijenjene brojčane oznake članaka Ustava, Ustavni sud ocijenio je nužnim da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav donese odluku o brisanju svih dosad objavljenih pročišćenih tekstova Ustava te da odluku objavi u "Narodnim novinama" zajedno s novim pročišćenim tekstom.

Nakon što je Izvješće objavljeno u Narodnim novinama broj 37/11., Ustavni sud je na svojoj internetskoj stranici (www.usud.hr) objavio tekst pod naslovom "Pročišćeni tekst Ustava RH" izazivajući time nedoumicu kod najvećeg dijela javnosti - koji je tekst Ustava valjan? Trebaju li se građani pozivati na brojčane oznake članaka Ustava navedene u pročišćenom tekstu koji je objavljen u "Narodnim novinama" broj 85/10. ili na brojčane oznake iz pročišćenog teksta Ustava koji je izradio Ustavni sud? Ništa manje nije važno ni pitanje ovlasti Ustavnog suda za intervencijom takve vrste - je li "čuvar Ustava" doista postupio u skladu sa svojim ovlastima ili ih je prekoračio?

Razmatrajući položaj i nadležnosti Ustavnog suda najprije bi valjalo naglasiti kako su one uređene Ustavom Republike Hrvatske i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu koji Ustavnom sudu daju poseban položaj i ustavne ovlasti, čineći ga posebnom ustavnom kategorijom, izdvojenom iz sustava trodiobe vlasti (zakonodavne, izvršne i sudbene) kakva je utvrđena u članku 4. Ustava. Nadležnost uređivanja ovlasti Ustavnog suda tako pripada isključivo Hrvatskom saboru koji je ostvaruje na način i u postupku za donošenje Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu - izuzev potonjih, niti jednim drugim propisom nije moguće proširiti nadležnosti Ustavnog suda.

Promotre li se, stoga, nadležnosti iz članka 129. Ustava, posve je očito da Ustavni sud nema ovlasti donošenja, izmjene ili dopune Ustava, kao niti ovlast izrade njegova pročišćenog teksta. Ustavni sud svoju svrhu ispunjava štiteći ustavnost i zakonitost u okviru nadležnosti koje su određene Ustavom i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu pa bi svako prekoračenje tih ovlasti dovelo do povrede ustavnog načela o diobi vlasti iz članka 4. Ustava.

Ustavni sud nije ovlašten izraditi pročišćeni tekst Ustava, niti ga je ovlašten objaviti - riječ je o službenom tekstu koji u skladu s člankom 90. Ustava mora biti objavljen u službenom glasilu. U protivnom, građani bi mogli preuzeti pročišćeni tekst Ustava koji nije ovlašteno izrađen niti objavljen pa bi svaka samovoljna intervencija - pa i ona koja se ogleda "samo" u izmjenama brojčanih oznaka članaka - mogla prouzrokovati pravnu nesigurnost.

Dakako, to nipošto ne znači da Ustavni sud ne smije izraditi i objaviti tekst pod naslovom koji bi jasno ukazivao na to da nije riječ o službenom, već o radnom tekstu (npr. "redakcijski pročišćeni tekst Ustava RH"). Uostalom, Ustavni sud odlučio se upravo za tu mogućnost kada je koncem svibnja 2011. na svojim internetskim stranicama objavio ispravak pročišćenog teksta pod naslovom "Redakcijski pročišćen tekst Ustava Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske, 23. ožujka 2011.".

Iako je nesporna nadležnost Ustavnog suda da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor, treba naglasiti i da je sama ovlast "izvješćivanja" iz članka 129. Ustava deklaratorne naravi, što znači da Ustavni sud nema ovlasti Hrvatskom saboru naložiti poduzimanje određenih mjera. Također, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav nije ovlašten udovoljiti nalogu Ustavnog suda budući da mu ovlast za izradu pročišćenog teksta Ustava jedino može dati Hrvatski sabor koji to čini svojim zaključkom. Na temelju zaključka Odbor pristupa izradi pročišćenog teksta, a pritom bi mogao i promijeniti numeraciju dotadašnjih članaka (držeći se, dakako, pravila nomotehnike).

Premda iskustva brojnih država svjedoče o primjeni tehnike noveliranja Ustava kod koje se umetnuti članci označavaju brojem i slovom (npr. "Članak 134.a"), tj. bez propisivanja nove numeracije dotadašnjih članaka (primjerice, u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Luksemburgu, Belgiji, Grčkoj, Irskoj, Norveškoj, Sloveniji itd.), među rijetkim primjerima ustavnih rješenja koja od toga odstupaju vrijedi navesti Rumunjsku čiji Ustav izrijekom predviđa izmjenu brojčanih oznaka članaka pa je nakon svake njegove promjene koja uključuje umetanje novih i/ili brisanje dotadašnjih članaka potrebno provesti renumeraciju radi usklađivanja s novom strukturom ustavnog teksta.

Na samom kraju treba spomenuti da je 25. svibnja 2011. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, raspravljajući o Izvješću Ustavnog suda, jednoglasno donio zaključak kojim utvrđuje da je jedini važeći i valjani ustavni tekst na snazi pročišćeni tekst Ustava Republike Hrvatske koji je objavljen u "Narodnim novinama" broj 85/10 od 9. srpnja 2010. godine te da će o svom utvrđenju Odbor žurno izvijestiti Hrvatski sabor.

Iako još preostaje da Hrvatski sabor potvrdi zaključak Odbora, zahtjevi pravne sigurnosti i vladavine prava iz članka 3. Ustava trebali bi predstavljati dovoljno čvrsto jamstvo postizanja stranačkog konsenzusa kako bi se konačno uklonila svaka dvojba o tome koji je tekst Ustava Republike Hrvatske ispravan i valjan.

Gordan Struić, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite