Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

2.9.2011

Odgojna narav kaznenopravnih odredbi novog Zakona o sudovima za mladež

Maloljetnička delinkvencija podrazumijeva kaznena djela koja su počinile osobe mlađe od 18 godina života. Kazneni postupak prema maloljetnicima specifičan je s naglaskom na hitnosti i svrhovitosti postupka. Kod tih počinitelja kaznenih djela nije najvažnija vrsta i težina počinjenog kaznenog djela već obilježja osobnosti i ponašanja mlade osobe, okruženja, obitelji, školovanja, slobodnog vremena.

Sasvim je jasno da se djeca ne rađaju kao delikventi već to najčešće postaju uslijed manjkavog odgoja, lošeg utjecaja vršnjaka, ovisnosti, nasilja u obitelji, nedostatka podrške lokalne zajednice i slično. Za maloljetne delikvente često se kaže da su dobra djeca iz lošeg okruženja. Kada zakažu zaštitni čimbenici prevencije maloljetničke delikvencije poput kvalitetnog odgoja, podrške, razumijevanja ili razgovora, jedino što preostaje jest sila zakona odnosno pravni sustav od kojeg se očekuje da popravi ili barem umanji nastalu štetu.

Kada govorimo o šteti, na prvom mjestu mislimo na onu počinjenu samom maloljetniku zbog nebrige, zapostavljanja i drugih rizičnih faktora koji su uzrokovali manifestacije antisocijalnog ponašanja. Stoga svrha zakona koji propisuje postupanje prema maloljetnicima ne bi smjela biti kažnjavanje djece već njihovo odgajanje, resocijalizacija i jačanje zaštitnih faktora u kontroliranom, poticajnom okruženju.

Upravo s tom svrhom, kaznenopravne odredbe novog Zakona o sudovima za mladež koji je stupio na snagu 1. rujna 2011.,propisuju odgojne mjere, maloljetnički zatvor i sigurnosne mjere kojima je cilj maloljetniku pružiti zaštitu, brigu, pomoć i nadzor, osigurati opću i stručnu izobrazbu te tako utjecati na njegov odgoj, razvijanje njegove cjelokupne ličnosti i jačanje njegove osobne odgovornosti radi suzdržavanja od ponovnog činjenja kaznenih djela (članak 6.). Važnost ove osnove naglašena je načelom hitnosti istaknutom u članku 4. Zakona, ali i članku 59. koji propisuje najhitnije postupanje tijela koja sudjeluju u postupku prema maloljetniku.

Odgojne mjere ostale su iste kao i kod starog Zakona te uključuju: sudski ukor, posebne obveze, pojačanu brigu i nadzor, pojačanu brigu i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, upućivanje u disciplinski centar, upućivanje u odgojnu ustanovu, upućivanje u odgojni zavod, upućivanje u posebnu odgojnu ustanovu.

Novi Zakon proširuje posebne obveze te one sada uključuju i obvezu kontroliranog raspolaganja prihodima (članak 10. stavak 2. točka 7.), zabranu približavanja ili uznemiravanja žrtve (članak 10. stavak 2. točka 15.), a u točki 16. istog članka otvara se mogućnost izricanja i druge obveze koje je primjerenija s obzirom na počinjeno kazneno djelo, osobne i obiteljske prilike maloljetnika.

Odgojne mjere i posebne obveze proizlaze iz načela svrhovitosti prema kojem državni odvjetnik za mladež može pod uvjetima propisanim zakonom odlučiti da ne pokrene kazneni postupak prema maloljetniku ako smatra da s obzirom na narav kaznenog djela i okolnosti u kojima je ono počinjeno, prijašnji život maloljetnika i njegova osobna svojstva, to ne bi bilo svrhovito (članak 71.). Budući da je značajan broj maloljetničkih prijestupa situacijski uvjetovan (npr. dokazivanje u grupi vršnjaka) izricanje strogih, institucionalnih mjera ne bi bilo svrhovito. Umjesto toga, maloljetniku se pruža svojevrsna alternativna mogućnost korekcije ponašanja i preuzimanja odgovornosti za svoje postupke radom za opće dobro, pohađanjem savjetovališta i sl. Time se umanjuje i moguća stigmatizacija maloljetnika tretmanom u instituciji.

Odgojni utjecaj na maloljetnika značajno je izražen obvezom da maloljetnik prema vlastitim mogućnostima popravi ili nadoknadi štetu nanesenu kaznenim djelom, da se uključi u rad humanitarnih organizacija, da se uz suglasnost zakonskog zastupnika podvrgne postupku odvikavanja od droge ili drugih ovisnosti, da se suzdrži od posjećivanja određenih lokala, odnosno priredaba i kloni društva određenih osoba koje na njega štetno utječu te obveza uključivanja u pojedinačni ili skupni rad u savjetovalištu za mlade. Izrečene obveze kao i dosada, mogu trajati najduže godinu dana (članak 10. stavak 5.).

Novi Zakon u članku 24. propisuje rigoroznije odredbe o izricanju maloljetničkog zatvora. Maloljetnički zatvor može se izreći samo starijem maloljetniku (kao i dosada) i to za kazneno djelo za koje je u zakonu propisana kazna zatvora od tri godine ili teža, kad s obzirom na narav i težinu djela i visoki stupanj krivnje ne bi bilo opravdano izreći odgojnu mjeru, već je potrebno kažnjavanje. Zakonodavac ističe da je to posebno značajno za kaznena djela počinjena od strane maloljetnika koja su u porastu i specifična za maloljetne počinitelje (npr. nasilničko ponašanje, teška tjelesna ozljeda). Stari zakon propisivao je maloljetnički zatvor za djela za koja je predviđena kazna od najmanje pet godina.

Željeli bismo istaknuti još jednu novinu Zakona o sudovima za mladež. Naime, kad prema Zakonu o kaznenom postupku postoje uvjeti za određivanje istražnog zatvora, maloljetnik kojem je određen istražni zatvor bit će smješten u zatvorenu zavodsku ustanovu (članak 66.). Takav smještaj smatra se lišenjem slobode i uračunava u vrijeme trajanja izrečene zavodske odgojne mjere i maloljetničkog zatvora.

Svjesni smo da je broj maloljetničkih delikata u porastu, no nismo sigurni da će snažnija represija promijeniti tu pojavnost. Sva dosadašnja istraživanja i rasprave stručnjaka nedvosmisleno ističu i imperativno nameću zadatak prevencije odnosno potrebu većeg nadzora i skrbi za djecu i mladež, poglavito na razini lokalne zajednice (susjedstvo, škola). Mladima se treba baviti, valja ponuditi atraktivne i zanimljive sadržaje, rekreaciju, igru i zabavu. Zaokupljenost mladih dobro osmišljenim, zanimljivim, zdravim i konstruktivnim aktivnostima najbolja je prevencija delikvencije, a dosada njezin najjači uzročnik.

Pripremio: Željko Čižmek, univ. bacc. act. soc.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite