Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

16.9.2011

Europska unija: da ili ne, pitanje je sad

Hrvatska je od otvaranja pregovora koji su formalno započeli 3. listopada 2005., a završili 30. lipnja 2011., prošla dugotrajan i zahtjevan put prema EU. Postizanjem dogovora u svih 35 poglavlja formalno su okončani pregovori, međutim, posao još nije gotov. Hrvatskoj političkoj eliti tek predstoji borba i to ponajprije na unutarnjem planu.

Naime, rezultati pregovora ugrađuju se u odredbe nacrta Ugovora o pristupanju, koji prije potpisivanja mora potvrditi Europska komisija, Europski parlament i Vijeće. Država kandidatkinja otada se smatra državom pristupnicom. Da bi Ugovor stupio na snagu, trebaju ga potvrditi (ratificirati) parlamenti država članica i države pristupnice, prije čega većina država pristupnica provodi i referendum na kojem građani donose konačnu odluku o ulasku države u članstvo Europske unije.

Proces ratifikacije Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u državama članicama trebao bi proći bez većih poteškoća, međutim, njegova ratifikacija u Hrvatskoj dovedena je u pitanje. Unatoč prilično koherentnom stavu svih većih političkih stranaka i stručnjaka oko pitanja pristupa Europskoj uniji, zbog nedovoljno transparentno vođenih pregovora, izostanka sadržajne javne rasprave, ali i aktualne krizne situacije u Europskoj uniji, zadnjih mjeseci Hrvatska se suočava s rastućim euroskepticizmom među hrvatskim građanima.

Upravo s ciljem postizanja što pozitivnijih rezultata postignut je konsenzus među strankama da se održavanje referenduma odgoditi za termin nakon parlamentarnih izbora, a izmjenom Deklaracije o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u EU određeno je kako će se referendum održati u roku od 30 dana od dana potpisivanja pristupnog ugovora, te bi tada, ovisno o njegovim rezultatima, Hrvatski sabor pristupio ratifikaciji Ugovora o pristupanju Hrvatske EU.

Ustavom RH propisano je da se konačni sud o pridruživanju Hrvatske savezu drugih država donosi odlukom na referendumu većinom glasova birača koji su pristupili referendumu (članak 135.). Prije zadnjih izmjena, Ustav (NN 76/10) je propisivao kako odluka na referendumu postaje važeća pod uvjetom da je za njega glasovala većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača RH, međutim, s obzirom na postotak građana koji izlaze na izbore, takav referendum bilo bi nemoguće provesti, a osobito dobiti pozitivan rezultat.

Postupak raspisivanja i provedbe referenduma uređen je Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave. Početkom ove godine Vlada je uputila Prijedlog novog zakona o referendumu u kojem je glavna predložena promjena u odnosu na stari zakon bila ta da je referendumska odluka važeća ako se za nju izjasni 50 posto birača koji su izišli na referendum, a ne 50 posto ukupnoga broja birača, čime bi bio usklađen s odredbama izmjenjenog Ustava.

Budući da nije prošao saborsku proceduru i dalje je na snazi dosadašnji Zakon, koji u članku 6. propisuje kako se odluka na referendumu donosi većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis, ako za pojedina pitanja Ustavom RH nije drugačije određeno. Slijedom iznesenog, za odluku o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji bit će potreban manji postotak glasova nego što bi bio potreban za referendum o nekom drugom pitanju.

Ovakva se situacija može shvatiti, imamo li na umu kako je Deklaracijom o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji što skoriji ulazak u punopravno članstvo Europske unije proglašen strateškim ciljem Republike Hrvatske. Budući da je euroskepticizam u porastu, politička elita opravdano strahuje da na referendumu o pridruživanju EU neće biti postignuta većina koja bi jamčila pozitivan ishod.

Činjenica da na EU referendume u pravilu izlazi manji broj ljudi, možda je nekakvo opravdanje za takvu odluku, ali ipak ostaje gorak okus da se temeljni državni akti mijenjaju za pojedinačnu upotrebu.

Konačnu odluku o članstvu Hrvatske u EU ipak će donijeti građani na referendumu. Hoće li odluka - privola ili odbijanje - biti rezultat zrelog promišljanja i informirano oblikovanog stava koji sa sobom nosi i svijest o odgovornostima, naporima i izazovima koji će se nametnuti ulaskom ili odbijanjem ulaska u nadnacionalnu zajednicu europskih zemalja, ovisi ponajprije o naporima Vlade da građanima približi stvarne činjenice o promjenama koje nas očekuju ulaskom u Europsku Uniju, ali i kvalitetnoj javnoj raspravi u kojoj bi bili iznijeti argumenti obje strane.

Danijela Damjanović, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite