Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

3.2.2012

Europski parlament

Europski parlament jedino je tijelo Europske unije čije članove izabiru izravno građani te zbog toga ima ulogu zastupanja njihovih interesa u raspravama s drugim institucijama EU-a. Zajedno s Vijećem ministara čini zakonodavnu vlast Europske unije.

Osnovan je kao jedna od prvih institucija Europske zajednice, pod nazivom Skupština, a sastojao se od delegata nacionalnih parlamenata. Od 1979. godine, zastupnici u Europskom parlamentu biraju se na izravnim izborima svakih pet godina. Izmjenama osnivačkih ugovora jačala je i njegova uloga u političkom i pravnom sustavu EU. Lisabonskim ugovorom ojačana je uloga Europskog parlamenta u zakonodavnom i političkom postupku.

Tri su bitne uloge Europskoga parlamenta: zakonodavna funkcija, nadzor nad Europskom komisijom i usvajanje proračuna EU.

1. Zakonodavna funkcija

Budući da je EP izravno biran od strane građana, jačanjem njegove uloge u zakonodavnoj vlasti želi se ojačati i demokratski legitimitet europskoga zakonodavstva. Zakonodavna uloga Parlamenta mijenjala se kroz etape europske integracije. Iako je u početku Vijeće ministara, prije donošenja konačnog akta, bilo obvezno zatražiti samo neobvezujuće mišljenje Parlamenta, danas se odluka u većini područja putem postupka suodlučivanja može donijeti samo uz istodobnu suglasnost Vijeća i Parlamenta. Nadalje, važno je napomenuti kako je i sklapanje međunarodnih sporazuma uvjetovano dobivanjem suglasnosti od strane Europskog parlamenta.

2. Nadzorna funkcija

Parlament provodi demokratski nadzor nad drugim institucijama EU-a, a osobito nad Komisijom. Politički nadzor osobito je vidljiv prilikom imenovanja Komisije, budući da Parlament aktivno sudjeluje u izboru predsjednika i povjerenika Komisije, te ima pravo izglasati nepovjerenje Komisiji kao cjelini, koja u tom slučaju daje kolektivnu ostavku. Nadzor nad radom Komisije provodi se putem izvještaja koje Europska komisija redovito šalje Parlamentu. O eventualnim nepravilnostima u radu Komisije, Parlament može doznati, među ostalim, temeljem pritužbi građana Unije.

3. Utjecaj na proračunska sredstva

Parlament s Vijećem ministara dijeli ovlast nad proračunom EU-a, dakle može utjecati na način na koji EU troši proračunska sredstva. Na kraju postupka, on usvaja ili odbija proračun u cijelosti.

Europski parlament ima tri sjedišta: Bruxelles, Luksemburg i Strasbourg.

- Strasbourg je sjedište Europskog parlamenta, gdje se održavaju redovne mjesečne (četverodnevne) plenarne sjednice.

- Pripremne zakonodavne radnje, sjednice odbora kao i dodatne plenarne sjednice, održavaju se u Bruxellesu.

- Luksemburg je sjedište administrativnih ureda ("Glavno tajništvo").

Rad Parlamenta podijeljen je u dvije glavne faze:

Pripremanje plenarnog zasjedanja - kao i svaki parlament i EP djeluje kroz odbore, pa tako zastupnici EP-a kroz razne parlamentarne odbore obavljaju svoju zakonodavnu funkciju

Plenarno zasjedanje - Parlament ispituje predloženo zakonodavstvo i glasuje za izmjene i dopune prije nego li donese odluku o tekstu kao cjelini.

Europski parlament predstavlja oko 450 milijuna građana Europske unije. Izbori se održavaju svakih pet godina, na temelju općeg prava glasa. Iako se zastupnici biraju prema nacionalnim kvotama, oni na europskoj razini nisu politički organizirani na nacionalnom kriteriju, već prema političkim opredjeljenjima. Srodne nacionalne političke stranke organizirane su u stranačke grupacije u Europskom parlamentu. Tako primjerice, u sadašnjem sazivu Parlamenta većinu ima Europska pučka stranka - koalicija nacionalnih stranaka demokratsko-kršćanske orijentacije. Slijede socijalistička stranka i liberalna stranka.

Zastupnici u Europskom parlamentu udružuju se u klubove zastupnika, odnosno frakcije od kojih su najveće: Europska pučka stranka - Europski demokrati (EPP-ED), Frakcija Socijaldemokratske stranke Europe u Europskom parlamentu (PSE) i Savez liberala i demokrata za Europu (ELDR i EDP).

Svaka država članica slobodna je izabrati vlastiti sustav za izbor članova Europskog parlamenta, uz poštivanje tri uvjeta propisanih Odlukom Vijeća (2002/772/EC):

- izborni sustav mora primjenjivati sustav razmjernog predstavništva, putem izbornih lista ili putem sustava prijenosa glasa,

- izborno područje mora biti podijeljeno na izborne jedinice, na način koji neće utjecati na sustav razmjernog predstavništva,

- izborni prag na nacionalnoj razini mora iznositi 5 %.

Zastupnici Europskoga parlamenta (MEP) ne sjede u nacionalnim blokovima, nego u sedam europskih političkih skupina. Oni predstavljaju sva stajališta o europskim integracijama, od snažno pro-europskih do otvoreno euroskeptičnih. Sadašnji Parlament ima 736 članova iz svih 27 država EU-a. Gotovo jedna trećina njih su žene.

Raspodjela zastupničkih mjesta u Parlamentu po državama članicama, određena je osnivačkim ugovorima i u načelu odražava veličinu stanovništva država članica. Međutim, kako su razlike u broju stanovništva članica vrlo velike, a maksimalan broj zastupnika ograničen je na 750 + 1 (Predsjednik Europskog Parlamenta), nije moguće doista osigurati razmjernu zastupljenost svakog europskog građanina. Iz tog razloga, broj zastupnika za svaku državu članicu određuje se na temelju načela “opadajuće proporcionalnosti” (degressive proportionality), tako da, bez obzira na to koliko mala država bila, ona ima pravo na minimum 6 zastupnika u Parlamentu (Malta), odnosno bez obzira koliko je država velika, ima maksimalno 96 zastupnika (Njemačka).

Republika Hrvatska ima status promatrača, kao zemlja kandidatkinja za ulazak u EU. Promatrači mogu sudjelovati u raspravama na plenarnoj i sjednicama parlamentarnih odbora, ali do članstva Hrvatske nemaju pravo glasa.

U vremenu do 1. srpnja 2013. Hrvatska će provesti izbore za Europski parlament na kojima će građani Hrvatske izabrati svojih 12 predstavnika za ovu europsku instituciju, na temelju Zakona o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament (NN 92/10). Ti će zastupnici biti u Europskom parlamentu do proljeća 2014., kada su na redu redovni izbori za EP.

Danijela Damjanović, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite