Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

25.5.2012

Zakon o poticanju zapošljavanja

S ciljem povećanja zaposlenosti te stjecanja znanja i vještina potrebnih za rad, novi Zakon o poticanju zapošljavanja pomaže mladim nezaposlenim osobama da steknu radno iskustvo te dugotrajno nezaposlenim osobama da lakše ostvare zaposlenje. Oslobađanjem uplate ukupnih doprinosa na plaću, tzv. bruto 2 doprinosa, potiče se poslodavce na zapošljavanje nezaposlenih osoba, a pojednostavljenjem zapošljavanja sezonskih radnika u poljoprivredi, učinkovitije se suzbija siva ekonomija.

Posljedice globalne i financijske krize sve se više osjećaju i na tržištu rada Republike Hrvatske. Smanjena je kupovna moć stanovništva što dovodi do slabije potražnje za proizvodima i uslugama, a samim time povećava se broj nezaposlenih, jer zbog takvog stanja na tržištu poslodavci smanjuju vlastite troškove u koje spada i radna snaga.

Kako bi se prekinuo ovaj začarani krug te što prije pokrenuo gospodarski rast, krenulo se sa stimuliranjem zapošljavanja kao glavnim čimbenikom tog rasta, pa je u Saboru po hitnom postupku donesen Zakon o poticanju zapošljavanja koji stupa na snagu 31. svibnja 2012. godine.

Glavne mjere ovog Zakona su poticanje zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva, dugotrajno nezaposlenih osoba (koje se u evidenciji Zavoda vode kao nezaposleni duže od dvije godine bez obzira imaju li evidentirani staž u mirovinskom osiguranju) te rješavanje problema sa zapošljavanjem povremenih sezonskih radnika u poljoprivredi. Isto tako, proširuje se krug osoba koje mogu koristiti mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa na nezaposlene mlade osobe bez radnog iskustva ili bez radnog iskustva u zvanju za koje su se obrazovale ako imaju fakultetsko obrazovanje ili srednjoškolsko obrazovanje u obrtničkim zanimanjima. Dosad su ovaj način zapošljavanja mogle koristiti samo one nezaposlene osobe kojima je uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja bio uvjetovan stručnim ispitom ili radnim iskustvom (članak 41. Zakona o radu).

Nezaposlenom osobom bez radnog iskustva u zvanju za koje se obrazovala, smatra se osoba koja se u evidenciji Zavoda za zapošljavanje vodi kao nezaposlena osoba duže od 90 dana i koja nema više od jedne godine evidentiranog staža u mirovinskom osiguranju (u RH ili inozemstvu), te se zapošljava na temelju ugovora o radu ili se korištenjem mjera ove aktivne politike u zapošljavanju, stručno osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Olakšice za zapošljavanje nezaposlenih osoba

Stimuliranje poslodavaca na zapošljavanje osoba bez radnog iskustva (ali u zvanjima za koja su se obrazovale), kao i poticanje na zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba potiče se oslobađanjem uplate ukupnih doprinosa na plaću (doprinosa za zdravstvo, zapošljavanje, zaštitu na radu te za zapošljavanje osoba s invaliditetom) u trajanju do jedne godine za visokoobrazovane osobe, odnosno do dvije godine za osobe srednjoškolskog obrtničkog obrazovanja. Ovim olakšicama troškovi rada za poslodavca mjesečno se smanjuju za 15,4 %.

Međutim, ovo smanjenje troškova rada tj. olakšice ne mogu koristiti svi poslodavci, nego samo oni koji tijekom razdoblja korištenja oslobođenja svim svojim radnicima isplaćuju plaće i doprinose, te za vrijeme trajanja olakšice ne smanjuju broj zaposlenih putem poslovno uvjetovanih otkaza. Isto tako, propisani su rokovi i kriteriji prema kojima poslodavac koji je već iskoristio ovu olakšicu za jednu osobu, može to pravo koristiti za drugu, novozaposlenu osobu. Tako je propisano da ako radni odnos radnika za kojeg je poslodavac koristio olakšicu, nakon njezinog isteka ne traje još najmanje godinu dana, poslodavac ne može ostvariti olakšicu za novozaposlenu osobu (članak 4.). Ove mjere služe za zaštitu radnika i njihovih prava.

Prije početka korištenja olakšice, poslodavac je dužan pribaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta za korištenje ove olakšice. Ako poslodavac zadovoljava sve propisane uvjete, nadležna služba za zapošljavanje odobrava korištenje mjere aktivne politike u zapošljavanju, odnosno mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Zapošljavanje sezonskih radnika u poljoprivredi

Zbog problema sa zapošljavanjem povremenih sezonskih radnika u poljoprivredi, bilo je nužno pojednostaviti taj način zapošljavanja. Često zbog vremenskih uvjeta sezonski rad u poljoprivredi traje samo nekoliko dana ili tjedana, ali s prekidima, pa je vođenje evidencije i prijava takvih radnika stvarala mnogo poteškoća što je dovodilo do klasičnog zapošljavanja „na crno“. Rješenje za ovaj vid zapošljavanja nalazi se u sklapanju ugovora o radu na dnevnoj osnovi putem lijepljenja vrijednosnog kupona na tipski ugovor o radu. Poslodavac na ovaj način sklapa svaki radni dan, prije početka rada, ugovor sa sezonskim radnikom u poljoprivredi, a vrijednosni kupon bit će dokaz da je poslodavac za tog radnika unaprijed uplatio dnevne doprinose za obvezna osiguranja (doprinos na osnovicu za mirovinsko osiguranje, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranika tog osiguranja, te doprinos za zaštitu zdravlja na radu i za zapošljavanje).

Dnevna osnovica za obračun ovih doprinosa je umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 podijeljeno s brojkom 30 (članak 9. stavak 3.). Najniži dnevni iznos plaće propisuje ministar nadležan za rad, uz suglasnost ministra nadležnog za financije i to za svaku sljedeću kalendarsku godinu, a najkasnije do 31. prosinca tekuće kalendarske godine.

Bitno je napomenuti da se nezaposlenoj osobi koja radi na sezonskim poslovima u poljoprivredi ne obustavljaju niti joj prestaju prava za vrijeme nezaposlenosti prema posebnim propisima niti se na nju primjenjuju posebni propisi zbog kojih bi se brisala iz evidencije nezaposlenih. Iznimno od odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju, korisniku mirovine koji se zaposli kao sezonski radnik u poljoprivredi, na temelju sklopljenog ugovora o sezonskom radu, neće se obustaviti isplata mirovine (članak 11. stavak 2.). Također se za korisnike mirovine ne uspostavlja svojstvo osiguranika u mirovinskom osiguranju.

Trajanje sezonskog rada u poljoprivredi može iznositi najduže devedeset dana tijekom jedne kalendarske godine (ne mora biti u neprekinutom trajanju). Ova vrsta zapošljavanja omogućava se prvenstveno nezaposlenim osobama, ali i umirovljenicima koji su dosad na ovim poslovima radili uglavnom na temelju ugovora o djelu.

Privremeni/povremeni sezonski poslovi u poljoprivredi odnose se na područje bilinogojstva, stočarstva i ribarstva. Što sve obuhvaćaju, odnosno na koju vrstu rada se odnose, propisano je u točki 5. stavka 1. članka 2. Zakona.

Kontrola i kazne

Nadzor nad provedbom ovog Zakona obavljat će Državni inspektorat, Porezna uprava te Zavod za mirovinsko osiguranje.

Za nepoštivanje odredbi propisanih Zakonom, odnosno za prekršaj, određene su novčane kazne od 10 do 30 tisuća kuna za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe, dok su za poslodavca pravnu osobu kazne znatno veće (50-100 tisuća kuna).

Ako nezaposlena osoba bez radnog iskustva u zvanju za koje se obrazovala odbije sklopiti ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ne gubi status i prava nezaposlene osobe niti se briše iz evidencije nezaposlenih (članak 7. stavak 3.). Također, ako nakon nekoliko mjeseci odustane od stručnog osposobljavanja, neće biti nikakvih sankcija te se provedeno vrijeme na poslu može upisati u radni staž.

Osobe bez radnog iskustva koje se zaposle putem ove zakonske mjere trebale bi se voditi u posebnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te biti obaviještene ako im se otvori radno mjesto za neko stalno zaposlenje. Radi boljeg usavršavanja u radu, predviđa se da svaka mlada osoba koja je zaposlena bez radnog iskustva dobije mentora koji će nadzirati njezin rad na trošak poslodavca s time da bi se svaka tri mjeseca radila evaluacija prema kojoj bi se provjeravalo da nema nikakvih manipulacija niti zlouporaba Zakona.

Što se financijske strane tiče, nezaposlene osobe bez radnog iskustva koje su na stručnom osposobljavanju, ostvaruju prava na mjesečni iznos novčane naknade i to u visini 1.600,00 kuna mjesečno, što je ujedno i najniži iznos koji ne podliježe oporezivanju. Obrazloženje za ovu visinu mjesečne naknade, koja je dakako premala, nalazi se u tome da je to iznos koji država, odnosno državni proračun trenutno može podnijeti, te se očekuje da će s rastom BDP-a i ta naknada porasti. Stječe se pravo i na isplatu stvarnih troškova prijevoza na posao i s posla, troškove potrebne zaštitne opreme ako je potrebna za rad, te se ostvaruju sva prava iz obveznog mirovinskog osiguranja, dakle stječu se sva prava koje imaju i stalno zaposleni.

Zbog usklađivanja s ovim Zakonom, izmijenjen je i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju te se omogućava stjecanje statusa obveznog zdravstvenog osiguranika i osobama koje se nakon završenog obrazovanja stručno osposobljavaju bez zasnivanja radnog odnosa, te osobama koje se zapošljavaju na privremenim (povremenim) sezonskim poslovima u poljoprivredi.

U kritikama vezanim uz donošenje Zakona o poticanju zapošljavanja ističe se kako je rad za simboličnih 1.600,00 kuna zapravo volontiranje, no samo volontiranje je neplaćeno, slobodno izabrano altruističko djelovanje u kojem se ne stječe radni staž, te je zabranjeno volontiranje kojim se zamjenjuje rad koji obavljaju radnici zaposleni u skladu sa Zakonom o radu kao i volontiranje koje zamjenjuje poslove koje obavljaju izvršitelji poslova na temelju ugovora o djelu (Zakon o volonterstvu). U skladu s navedenim zakonom, volontiranjem se ne smatra niti stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad) koje je uređeno Zakonom o radu ili drugim propisima.

Očekuje se kako će ove mjere dovesti do povećanja zaposlenosti, a mladim osobama bez radnog iskustva koje se ovim putem zaposle, povećat će se konkurentnost zbog znanja koje će steći te se otvoriti dodatne mogućnosti zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba. Isto tako, očekuje se da će rast zaposlenosti utjecati na rast prihoda te veće kupovne moći stanovništva.

Ne bi trebalo biti niti bojazni kako će se zbog olakšica kojima se smanjuje cijena rada masovno otpuštati veliki broj ljudi koji su dosad radili na određeno, jer se stručno osposobljavanje mladih odnosi samo na mala i srednja poduzeća. Pozitivna stvar vezana uz umirovljenike, posebice one koji su donekle radno sposobni, a otišli su u prijevremenu mirovinu, odnosi se na mogućnost skupljanja dodatnog radnog staža (bez zamrzavanja mirovine) putem privremenog sezonskog rada u poljoprivredi.

Međutim, nužno je osigurati učinkovitu kontrolu nad provedbom samog Zakona, kako ne bi došlo do njegove zloupotrebe. Također bi bilo dobro kada bi stručno osposobljavanje za visokoobrazovani kadar trajalo onoliko koliko je potrebno za stjecanje uvjeta za polaganje ispita, a ne samo 12 mjeseci, jer je za neka zanimanja (pravosuđe, arhitektura) potreban duži radni staž.

Marina Turković


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite