Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

1.6.2012

Povrede službenih dužnosti i službenički sudovi

Službenici i namještenici su osobe koje svoj rad obavljaju u okviru državnih službi ili upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a čije se odgovornosti, prava i obveze uređuju posebnim zakonima.

Prema članku 3. Zakona o državnim službenicima, službenik kao redovito zanimanje obavlja poslove iz djelokruga državnih tijela koji su utvrđeni Ustavom RH, zakonom, uredbom ili pravilnikom donesenim na temelju Ustava i zakona.

Nadalje, državni službenik je i osoba koja u državnim tijelima obavlja informatičke poslove, opće i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i računovodstvene poslove i slične poslove.

Za razliku od službenika, namještenik je osoba koja u državnom tijelu radi na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi normalnog funkcioniranja državnih tijela. Poslovi namještenika mogu se iznimno povjeriti vanjskim pružateljima usluga u skladu s propisima o javnoj nabavi, uz prethodnu procjenu sigurnosnih rizika i financijske isplativosti.

Prema članku 96. Zakona, državni službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti ako povjerene poslove ne obavljaju savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržavaju Ustava, zakona i drugih propisa ili pravila o ponašanju za vrijeme službe ili u vezi sa službom.

Vrste povreda službene dužnosti su lake i teške povrede, a taksativno su nabrojane u člancima 98. i 99. Zakona. Teške povrede službene dužnosti mogu se propisati samo zakonom, dok se lake povrede mogu propisati zakonom, uredbom Vlade RH i pravilnikom o unutarnjem redu pojedinog tijela, na primjer, Pravilnik o lakim povredama službene dužnosti Državnog zavoda za mjeriteljstvo.

Postupak zbog lake povrede službene dužnosti pokreće se zaključkom čelnika tijela, samoinicijativno ili na pisani prijedlog nadređenog službenika, a postupak zbog teške povrede pokreće čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti, danom predaje zahtjeva za pokretanje postupka nadležnom službeničkom sudu.

Na postupak zbog povrede službene dužnosti primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, ako Zakonom o državnim službenicima ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

Odlukom o ustrojavanju službeničkih sudova i višeg službeničkog suda ustrojeni su službenički sudovi u Rijeci, Splitu, Osijeku i Zagrebu. Službenički sudovi sude u prvom stupnju kod težih povreda dužnosti i u drugom stupnju kod lakih povreda. Istom odlukom ustrojen je i Viši službenički sud u Zagrebu koji sudi u drugom stupnju kod težih povreda dužnosti.

U postupku zbog povrede službene dužnosti odlučuje se rješenjem, a u pitanjima postupka zaključkom. Protiv drugostupanjske odluke Službeničkog suda ili Višeg službeničkog suda može se pokrenuti upravni spor.

Na temelju Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi za područje županije i Grada Zagreba ustrojavaju se posebni službenički sudovi koji su nadležni za vođenje postupaka zbog teške povrede službene dužnosti protiv službenika upravnih tijela lokalnih jedinica na području županije i kao drugostupanjski u slučaju lakih povreda.

Članak 50. toga zakona daje mogućnost ustrojavanja službeničkog suda u velikim gradovima koji imaju više od 35.000 stanovnika i gradovima koji su sjedišta županija, a koji bi bili nadležni za vođenje postupaka zbog teške povrede službene dužnosti protiv službenika upravnih tijela grada.

Pravo na pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od tri mjeseca od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku šest mjeseci od dana kada je povreda počinjena. Pravo na pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od godine dana od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od tri godine od dana kada je povreda počinjena.

Uz navedene službeničke sudove, posebnim propisom mogu se ustrojiti i drugi službenički odnosno disciplinski sudovi koji vode postupke za pojedine specifične vrste državnih službenika kao što su službenici Sigurnosno-obavještajne agencije, Carine, Policije i drugih. Kao primjer navodimo odredbe za policijske službenike kao državne službenike koje su donijete na temelju Zakona o policiji. Uz povrede propisane Zakonom o državnim službenicima, Zakon o policiji dodatno u članku 95. i 96. propisuje lake i teške povrede službene dužnosti. Tijela za vođenje disciplinskog postupka su: ministar ili nadležni rukovoditelj u prvom stupnju i disciplinski sud u drugom stupnju za lake povrede te prvostupanjski i drugostupanjski disciplinski sud za teške povrede službene dužnosti.

Disciplinski sudovi ustrojeni su unutar Odjela disciplinskih sudovanja koji pripada Upravi za pravne poslove i ljudske potencijale, a na temelju članka 139. Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova, i to u Rijeci, Osijeku, Splitu i Zagrebu te viši disciplinski sud u Zagrebu. Disciplinski sudovi unutar MUP-a nadležni su za vođenje postupaka protiv policijskih službenika, dok su protiv drugih službenika zaposlenih unutar ministarstva nadležni redovni službenički sudovi.

Kako smo već naveli, unutar državne i lokalne odnosno područne samouprave, osim službenika, svoj rad obavljaju i namještenici. Postavlja se pitanje pravnog položaja namještenika u pogledu odgovornosti za povrede njihovih dužnosti. Do donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (NN 49/11), njihov položaj bio je bitno drugačiji od položaja službenika jer se na namještenike nisu primjenjivali propisi  Zakona o državnim službenicima i Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u pogledu disciplinskih odgovornosti, već propisi o radnim odnosima te važeći kolektivni ugovori, osim ako odredbe zakona nisu propisivale drugačije, pa stoga protiv namještenika nije bilo moguće pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti, već su se sankcije isključivo trebale tražiti u okviru odredaba Zakona o radu.

Međutim člankom 139.a, koji je dodan spomenutim izmjenama i dopunama, određeno je da se na udaljenje s rada i odgovornost namještenika za povrede radne dužnosti odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o državnim službenicima o udaljenju iz službe te odgovornosti državnih službenika za povrede službene dužnosti.

Neven Brkić, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite