Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

12.6.2012

Nekoliko aspekata unosa temeljnog kapitala u poslovanje

Imovina koja se unosi u temeljni kapital može biti: novac, stvari (materijalna imovina) ili prava (licence, patenti, vrijednosni papiri, udjeli i dr.). Dakle, radi se o situaciji kada fizička ili pravna osoba (društvo) unosi vlastitu imovinu u temeljni kapital novoosnovanog društva ili dokapitalizira postojeće društvo.

Temeljni je kapital imovina društva u trenutku osnivanja i u tom trenutku jednak je imovini društva. Međutim, tijekom vremena taj se odnos mijenja pa temeljni kapital u pravilu ostaje isti, za društvo s ograničenom odgovornošću 20.000 kuna, a za dioničko društvo 200.000 kuna. No, temeljni kapital mijenja se dođe li do njegova povećanja ili dokapitalizacije ili pak slučajeva smanjenja. Kad je, pak, riječ o imovini društva, ona se potencijalno mijenja stalno, svakim plaćanjem i/ili primanjem tuđeg plaćanja, ali i stjecanjem ili otuđenjem imovine osim novčane. Pri otuđenju ne mora biti riječ o trajnom otuđenju kao što je slučaj s prodajom, nego primjerice, i opterećenju neke nekretnine društva hipotekom.

Povećanje temeljnog kapitala

Svako povećanje temeljnog kapitala da bi bilo valjano, mora imati za posljedicu povećanje aktive ili imovine društva prije podnošenja zahtjeva za upis promjena u trgovački registar. Povećanje kapitala ulozima u stvarima i u pravima, ne može se prebijati s obvezom društva, niti može biti predmetom zadržanja. Za dospjela potraživanja društvo može u zamjenu predati vlastite dionice kojima raspolaže. Ukupan nominalni iznos vlastitih dionica koje društvo može imati ne smije prijeći 10% temeljnoga kapitala, ako je društvo stvorilo propisane rezerve za te dionice te ako su za dionice u cjelini uplaćeni nominalni iznosi ili viši iznosi za koje su one izdane. Iz vlastitih dionica društvu ne pripadaju nikakva prava.

Posebno se ističe određenje da je povećanje temeljnoga kapitala ulaganjem stvari i prava moguće samo onda kada se u odluci o povećanju kapitala izričito navede i ako se odredi rok u kojemu će se u društvo unijeti stvar i prava. Stvari i prava moraju se unijeti u društvo prije nego što se registarskome sudu podnese prijava za upis povećanja temeljnoga kapitala u trgovački registar. Prema navedenom, unos stvari i prava mora uslijediti nakon Odluke o povećanju temeljnoga kapitala. Ako je pravo - dospjelo potraživanje, predmetom unosa u društvo, a temelji se na izvršenim poslovnim transakcijama prije donošenja Odluke o povećanju temeljnog kapitala ili nije nikada uneseno (ugovorne i zatezne kamate), tada je za povećanje temeljnog kapitala potrebno izvršiti uplatu u novcu.

Kod društva ograničene odgovornosti, vjerovnik može za dospjelo potraživanje preuzeti udjel ili sve udjele u društvu, ali ne može potraživanje od društva pretvarati u temeljni kapital iznad visine upisanog kapitala tog društva. Ako želi povećati temeljni kapital unosom stvari ili prava, nakon preuzimanja udjela od strane vlasnika udjela, glavna skupština može donijeti odluku o povećanju temeljnoga kapitala u stvarima ili pravima. U odluci će navesti opis, vrstu i vrijednost, stvari ili prava te rok u kojemu će ih u društvo unijeti.

Revizor osnivanja dužan je utvrditi tržišnu vrijednost potraživanja na dan unosa stvari i prava u trgovačko društvo. Kod pretvaranja potraživanja u udjel u društvu, treba naročito obratiti pažnju na nepravilnosti (namjerne greške) uprave društva i vjerovnika.

Zakonom o trgovačkim društvima određeno je da stvari i prava moraju biti unešeni u trgovačko društvo prije podnošenja zahtjeva trgovačkom sudu, ali nije određeno koliko prije, pa se u postojećoj sudskoj praksi nenaplaćena potraživanja stara po nekoliko godina zajedno sa zateznim kamatama pretvaraju u temeljni kapital trgovačkog društva, iako je imovina tog trgovačkog društva u momentu donošenja odluke o unosu prava (potraživanja) kao povećanja temeljnog kapitala, bila manja od visine obveza iskazanih u bilanci, a trgovačko društvo imalo iskazan gubitak iznad visine kapitala. To znači da je unos prava izvršen prije odluke ili da je odluka donesena retroaktivno, čime zapravo u momentu upisa promjena u trgovački registar, pravo koje se unosi nema iskazanu tržišnu i gospodarsku vrijednost, a društvo neće ostvarivati buduće koristi. Isto tako, kroz precijenjenu tržišnu vrijednost robe koja može biti predmetom potraživanja, moguće je iskazati nerealno povećanje temeljnog kapitala.

Smanjivanje temeljnog kapitala

Za razliku od proširene zablude da temeljni kapital služi samo za pokazivanje financijske snage društva, njegova je osnovna uloga da uplatom (i/ili unošenjem druge imovine u toj vrijednosti) članovi izvrše svoju obvezu prema društvu i da njihov odnos u upravljanju društvom bude posve jasan. Posljedica dokapitalizacije ne mora nužno biti povećanje financijske snage društva. Jednako kao što je moguća dokapitalizacija uplatom na žiroračun društva (što povećava financijsku snagu društva), moguće je i da se društvo dokapitalizira polovnim autobusima koje još jedno vrijeme treba otplaćivati, što znači povećanje financijskih obveza društva.

Temeljni se kapital može zbog raznih razloga i smanjiti, primjerice kada društvo ima previše kapitala (što je rijetko), kada se zbog znatnijega gubitka ne može isplatiti dividenda, kada dođe do povlačenje poslovnog udjela zato što je neki član isključen ili je istupio (kod d.o.o.-a)... Iako to ne mora odgovarati stvarnom stanju, javnost će smanjenje temeljenog kapitala najčešće doživjeti kao slabost društva, jednako kao što će povećanje temeljnog kapitala najčešće shvatiti i doživjeti kao znak snage društva.

Mišljenje porezne uprave koji se odnosi na porezni tretman unosa nekretnine u vlasništvu gađana u temeljni kapital trgovačkog društva

Mišljenje Porezne uprave Klasa: 410-01/07-01/1295; Ur. Broj: 513-07-21-01/07-2 od 20. rujna 2007. godine o Unosu nekretnine u temeljni kapital trgovačkog društva:

Od "N.N." primili smo upit koji se odnosi na porezni tretman unosa nekretnine u vlasništvu gađana u temeljni kapital trgovačkog društva. U upitu je navedeno da je fizička osoba u listopadu 2004. godine kupila nekretninu (zemljište) i po toj osnovi platila porez na promet nekretnina. Na kupljenom zemljištu fizička je osoba gradila gospodarski objekt koji nije dovršen i nema uporabnu dozvolu, pa zemljište s nedovršenim gospodarskim objektom namjerava otuđiti na način da te nekretnine unese u trgovačko društvo kao povećanje temeljnog kapitala. Postavljeno je pitanje je li fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi dohotka od imovine i imovinskih prava, ako zemljište i nedovršeni objekt na taj način otuđi u roku unutar tri godine od kupnje građevinskog zemljišta. Nastavno odgovaramo.

Člankom 27. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine" broj 177/04) propisano je da se dohotkom od imovine i imovinskih prava između ostalih smatra razlika između primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava te izdataka koji su poreznom obvezniku nastali u svezi s tim primicima.

U skladu sa člankom 27. stavak 5. Zakona o porezu na dohodak otuđenjem nekretnina i imovinskih prava smatra se prodaja, zamjena i drugi prijenos, a dohodak po toj osnovi čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, pri čemu se troškovi otuđenja mogu odbiti kao izdaci.

Člankom 27. stavci 6. i 7. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se dohodak od otuđenja nekretnine ne oporezuje ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 36. stavak 7. toga Zakona, ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon tri godine od dana nabave, ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 36. stavak 7. toga Zakona te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, a i ako je otuđenje u svezi s nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava.

Iz predmetnog upita proizlazi da će fizička osoba u temeljni kapital trgovačkog društva unijeti nekretninu, a koji se ulog upisuje u sudski registar, čime će trgovačko društvo taj ulog steći i njime neograničeno raspolagati, a fizička će osoba unosom te nekretnine ostvariti udjel u tom trgovačkom društvu. Ako u trenutku unosa nekretnine (zemljišta) u temeljni kapital trgovačkog društva neće biti ispunjeni uvjeti propisani člankom 27. stavci 6. i 7. Zakona o porezu na dohodak, a temeljno neće proći razdoblje od tri godine od dana nabave te nekretnine, otuđitelju fizičkoj osobi po toj osnovi treba se utvrditi dohodak od imovine i imovinskih prava koji podliježe plaćanju poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak na način propisan člankom 50. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak.

Mr sc. Mario Hak


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite