Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

8.8.2012

Mjere sprječavanja pranja novca prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma i Općim smjernicama

U svrhu zaštite financijskog i nefinancijskog sektora od pranja novca i financiranja terorizma, Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma propisane su mjere i radnje koje trebaju provoditi pravne i fizičke osobe za koje je procijenjeno da su izložene opasnosti od pranja novca. Ministarstvo financija, Financijski inspektorat izdalo je Opće smjernice za provođenje ovog Zakona.

Opće smjernice na novi način utvrđuju mjere i radnje koje obveznici primjene Zakona moraju poduzeti radi izvršavanja obveza propisanih Zakonom te navode kriterije temeljem kojih će se ocjenjivati ispunjenje obveza.

Pravne i fizičke osobe koje su obveznici provedbe Zakona prema Općim smjernicama

Svrha praćenja financijskih transakcija jest prepoznavanje sumnjivih transakcija i obavještavanje o tome Ureda za sprječavanje pranja novca. Pod pojmom „pranje novca“ podrazumijeva se svaki postupak usmjeren na prikrivanje nezakonito stečenog prihoda na način da se prikaže kao da se radi o zakonitoj zaradi. Novčana sredstva stečena na protuzakonit način ulažu se u financijski sustav putem bankarskih pologa, novčanih naloga i sl. gdje se integriraju, te ponovno ulaze u legalne ekonomske tijekove.

Suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije već je uključeno u sustav u kojem su zakonski definirane uloge sudionika i njihova međusobna interakcija, a čine ga:

1. tijela prevencije – obveznici (banke, stambene štedionice, mjenjačnice, društva za osiguranje, brokeri, odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici i dr.) i Ured za sprječavanje pranja novca kao središnja analitička služba,

2. nadzorna tijela – Financijski inspektorat, Porezna uprava, HNB, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga,

3. tijela kaznenog progona – policija, državno odvjetništvo i sudstvo.

Uloga ovih osoba odnosi se na odbijanje provođenja sumnjivih transakcija, vođenje evidencija i obavješćivanje Ureda. Obveznik je dužan mjere i radnje iz Zakona provoditi i u poslovnim jedinicama i društvima u većinskom vlasništvu, ili u društvima u kojima ima većinsko pravo odlučivanja, sa sjedištem u trećoj državi, ukoliko to nije u suprotnosti sa zakonima te države.

Treće države su države koje nisu članice zajedničkog europskog prostora, i u kojima nisu doneseni ili nisu usklađeni zakoni za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma. Ured za sprječavanje pranja novca donio je listu ekvivalentnih trećih država koje zadovoljavaju standarde u području sprječavanja pranja novca (Australija, Brazil, Kanada, Hong Kong, Indija, Japan, Republika Koreja, Meksiko, Rusija, Singapur, Švicarska, Južnoafrička Republika, SAD). U ožujku 2012. donesena je i Smjernica o državama koje u nezadovoljavajućoj mjeri primjenjuju mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Postupanja odvjetnika i javnih bilježnika u provođenju mjera sprječavanja pranja novca

Smjernice se primjenjuju i na fizičke osobe koje se na teritoriju Republike Hrvatske bave odvjetništvom ili obavljaju javnobilježničku službu. Ove osobe provode mjere i radnje iz Zakona samo u slučajevima predviđenim člankom 52. Zakona, a to su slučajevi u kojima u okviru svoje djelatnosti: pomažu u planiranju ili provođenju transakcija za stranku, i to radi: a) kupnje ili prodaje nekretnina ili udjela, odnosno dionica trgovačkog društva; b) upravljanja novčanim sredstvima, financijskim instrumentima ili drugom imovinom stranke; c) otvaranja ili upravljanja bankovnim računima, štednim ulozima i drugim računima za poslovanje; d) prikupljanja sredstava potrebnih za osnivanje, djelovanje ili upravljanje trgovačkim društvom; e) osnivanja, djelovanja, upravljanja ustanovom, fondom, trgovačkim društvom.

Odvjetnici i javni bilježnici nisu dužni: obavještavati Ured o transakcijama i osobama u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca i financiranje terorizma, niti su dužne na zahtjev Ureda dostaviti informacije i dokumentaciju o svojim strankama, ako su podatke dobili u tijeku utvrđivanja pravnog položaja stranke, ili prilikom zastupanja stranke u vezi sa sudskim postupkom (članak 55. stavak 1. i 2. Zakona).

Odvjetnici i javni bilježnici, računovođe, revizori te porezni savjetnici vode evidenciju o strankama, poslovnim odnosima i transakcijama za koje je provedena dubinska analiza na temelju članka 9. Zakona. Evidencije se vode i za podatke dostavljene Uredu za sprječavanje pranja novca o sumnjivim transakcijama, te strankama koje su zatražile savjet u vezi s pranjem novca, osim ako se radilo o zastupanju stranke u sudskom postupku.

Mjere za sprječavanje pranja novca

Mjere koje trebaju provoditi obveznici razvrstane su prema Općim smjernicama, u četiri kategorije: interne kontrole, dubinsku analizu stranke, stalno praćenje i obavješćivanje i čuvanje podataka i evidencija.

Utvrđivanje i provjera identiteta stranke

Obveznik je dužan utvrditi i provjeriti identitet stranke i fizičkih i pravnih osoba, i u okviru toga identitet zakonskog zastupnika, opunomoćenika i stvarnih vlasnika. Utvrđivanje stvarnih vlasnika provodi se linijom vlasništva do spoznaje fizičke osobe vlasnika. Ako je vlasnik pravne osobe neka druga domaća ili strana pravna osoba, utvrđivanje identiteta fizičke osobe vlasnika je obvezno. U procesu identifikacije uplatitelja za elektronički prijenos novca podaci moraju pratiti prijenos novca tijekom operacije. Pružatelj usluga prijenosa dužan je odbiti prijenos novčanih sredstava koji ne sadržava potpune podatke o uplatitelju.

Ako se ne može utvrditi identitet stvarnog vlasnika – fizičke osobe, obveznik će prihvatiti izjavu u kojoj je kao stvarni vlasnik navedena pravna osoba (s nazivom tvrtke, sjedištem, državom i matičnim brojem), registrirana u državama koje primjenjuju međunarodne standarde sprječavanja pranja novca. Međutim, za stranke koje su registrirane u off shore zonama i nekooperativnim zemljama, podatak o stvarnom vlasniku – fizičkoj osobi, jedan je od osnovnih uvjeta za otvaranje računa ili uspostavljanje poslovne suradnje.

Interne kontrole

Pojmovno se interna kontrola odnosi na provedbu analize i procjene rizika. Analiza i procjena rizika se, na temelju liste indikatora, provodi za stranke, proizvode i usluge, poslovnu praksu, uključujući kanale distribucije i geografski rizik.

Interna kontrola u pogledu procjene rizika za proizvode i usluge predviđa da obveznici trebaju prepoznati proizvode i usluge ili njihove kombinacije koje mogu predstavljati rizik od pranja novca. U odnosu na promet visokorizičnih proizvoda i usluga moraju se prepoznati oni proizvodi koji mogu predstavljati viši rizik, poput kupoprodaje nekretnina, trgovine plemenitim metalima, kasina, kladionice, mjenjačnice.

Procjena rizika kanala distribucije odnosi se na razmatranje kanala isporuke proizvoda i usluga onih stranaka koje ne nastupaju izravno. Pozornost je potrebna kod trgovine on line, putem pošte i telefona. U kanalima isporuke naročito su rizične isporuke na velike udaljenosti zbog mogućeg prikrivanja identiteta stranke. Geografski rizici odnose se na stranke koje posluju u trećim zemljama, s off shore područja.

Visoko rizične stranke

Procjena rizika obavlja se prije uspostavljanja poslovnog odnosa ili prije provođenja transakcije. Ovisno o stupnju rizika, stranke se klasificiraju u visoko, srednje i nisko rizičnu kategoriju. Kada obveznik provedbe mjera Zakona i Općih smjernica u poslovanju svojih stranaka prepozna pojačani rizik, dužan je obratiti veću pozornost na njezino poslovanje i financijske transakcije koje obavlja.

Pojačani rizik predstavljaju: stranke sa složenom organizacijskom strukturom koja čini otežanom saznanja o stvarnom vlasniku; poslovne transakcije između stranaka na značajnoj ili nelogičnoj udaljenosti; stranke za koje postoji sumnja da nastupaju u tuđe ime i za tuđi račun; stranke za koje postoje indicije da obavljaju sumnjive transakcije; stranke sa značajnim gotovinskim poslovanjem, poput kasina, priređivača igara na sreću, kladionica; stranke čija aktivnost nije gotovinski intenzivna, ali neke transakcije obavljaju s većim gotovinskim iznosima; stranke koje posluju preko računovođa, poreznih savjetnika, ili drugih osoba; stranke koje često i neopravdano mijenjaju poslovne partnere za izvođenje istih poslova; stranke iz inozemstva iz područja visokog rizika; obavljanje poslova s ciljem prikrivanja stvarnog vlasnika stranke; financijski posrednici koji obavljaju financijske transakcije sa svog računa; poslovanje s fiktivnim trgovačkim društvima; transakcije namijenjene osobama s prebivalištem ili sjedištem u zemlji poznatoj kao porezna oaza ili off shore područje; politički izložene osobe.

Dubinska analiza stranke

Dubinska analiza stranke je obvezna pri: a) svakoj transakciji u vrijednosti od 105.000,00 kuna i više; b) u situacijama u kojima postoji sumnja u vjerodostojnost i istinitost prethodno dobivenih podataka o stranci; c) ukoliko u vezi s transakcijom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma. Obveznici su dužni utvrditi je li stranka politički izložena osoba te dokumentirati postupak njezina utvrđivanja. Obveznik koji ne može provesti mjere dubinske analize, dužan je postojeći poslovni odnos prekinuti ili ga ne uspostaviti te je dužan o tome, s prethodno prikupljenim podacima, obavijestiti Ured za sprječavanje novca.

Umanjivanje rizika

Obveznik je dužan donijeti strategiju (politike i procedure) za umanjivanje rizika, koja treba biti sastavni dio internog akta (Pravilnika), te je primijeniti na visokorizične situacije. Prema Dodatku br. 4. Općih smjernica, mjere koje se trebaju primijeniti su: pojačano praćenje transakcija; pridržavanje procedura za odobravanje izvršenja transakcija; interna revizija kojom bi se potvrdio postupak procjene rizika; traženje dodatnih informacija iznad minimalnih zahtjeva da bi se potvrdio identitet stranke ili stvarnih vlasnika stranke; prikupljanje dodatnih informacija, uključujući procjene o iznosu i vrsti poslovne aktivnosti, izvoru sredstava, imovini stranke; zaustavljanje transakcije dok se ne prikupe podaci o identitetu stranke.

Interni akt obveznika

Interni akt ne smije biti dokument u kojemu se isključivo citira Zakon, bez konkretnih procedura koje obveznik provodi. Opće smjernice izravno upućuju što treba sadržavati interni akt. Nastavno, interni akt sadržava mjere koje se odnose na provođenje internih postupaka, poput: procjene rizika, umanjivanja rizika i praćenja rizika; provođenje dubinske analize stranke; postupak provjere identiteta stranke; obavješćivanja nadležnih tijela; utvrđivanje strane politički izložene osobe; izrada i ažuriranje liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija; način otkrivanja sumnjivih transakcija; način obavješćivanja Ureda; način vođenja evidencija o prikupljenim podacima; određivanje vrste praćenja za određenu visokorizičnu situaciju; praćenje rizika; izrada i provođenje programa stručnog osposobljavanja i izobrazbe zaposlenika; raspored te provedba godišnje interne revizije aktivnosti u području provedbe mjera otkrivanja i sprječavanja pranja novca; uvjeti vođenja evidencija; odgovornost ovlaštenih osoba.

Kate Bagović, mr. sc.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite