Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

27.7.2012

Je li Hrvatska spremna za slobodnu tržišnu utakmicu?

Definicija državne potpore određena je u Zakonu o državnim potporama. Pojam se odnosi na sve stvarne i potencijalne oblike pomoći države ili nekog drugog javnog tijela pod njezinom kontrolom određenom poduzetniku ili sektoru na diskrecijskoj osnovi, koji narušavaju ili bi mogli narušiti tržišno natjecanje i trgovinu između Republike Hrvatske i država članica Europske unije davanjem prednosti na tržištu korisniku državne potpore.

Europska unija osnovana je prvenstveno kao zajednica za ekonomsku integraciju, s glavnim ciljem stvaranja zajedničkog europskog tržišta unutar kojeg gospodarski subjekti ostvaruju veću ekonomsku dobit. Međutim, da bi slobodna trgovina na jedinstvenom europskom tržištu funkcionirala, države se moraju odreći protekcionizma, odnosno voditi politiku laissez faire (nemiješanje države u privredne poslove). Protekcionizam bi doveo do narušavanja funkcioniranja jedinstvenog tržišta, budući da bi bogatije članice izdašnim pomaganjem svojih poduzetnika istiskivale s tržišta poduzetnike “siromašnijih” zemalja. Stoga je EU načelno zabranila dodjeljivanje državnih potpora. No, kako bi EU i njezine članice mogle voditi industrijsku politiku i podizati konkurentnost gospodarstva, razvijen je skup pravila koja uređuju svrhu i načine pod kojima države članice ipak mogu dodjeljivati državne potpore.

Od trenutka potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (NN MU 14/01, 14/02, 1/05 i 7/05), Hrvatska je u određenoj mjeri već postala dio zajedničkog tržišta EU. Sporazumom je u cijelosti preuzela pravnu stečevinu EU-a o državnim potporama i obvezala se uspostaviti sustav kontrole državnih potpora sličan onome koji provodi EU. U tu je svrhu 2005. godine donesen Zakon o državnim potporama (ZODP), te je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja preuzela obveze glede odobravanja, dodjele, kontrole i povrata državnih potpora u Republici Hrvatskoj. Na postupak odobravanja, nadzora provedbe, odnosno povrata državnih potpora koje su dodijeljene protivno propisima, primjenjuju se i odredbe Zakona o proračunu i Zakona o općem upravnom postupku.

Naravno, tranzicijskim državama poput Hrvatske koje su zadnjih nekoliko desetljeća prolazile preobrazbu iz samoupravnog socijalističkoga u tržišno gospodarstvo, pozicioniranje socijalističkih poduzeća na ravnopravan teren s novim tržišnim konkurentima predstavlja veliki izazov. Kontrola državnih potpora kao sastavnica zaštite tržišnog natjecanja važna je, ne samo radi osiguravanja svim poduzetnicima na tržištu jednakih uvjeta poslovanja i time jednakih mogućnosti za uspjeh (kako to predviđa i Ustav u članku 49.), već i kao jedan od čimbenika povećanja konkurentnosti poduzetnika te privlačenja i poticanja domaćih i stranih investitora.

Državne potpore su oblik državne intervencije čiji je cilj poticanje neke aktivnosti, pojedinog sektora ili određenog poduzeća. S aspekta njihove podjele prema namjeni u osnovi razlikujemo horizontalne, sektorske i regionalne državne potpore, dok u okviru podjele prema instrumentima dodjele možemo govoriti o subvencijama, poreznim poticajima, udjelima u vlasničkom kapitalu, povoljnijim kreditima i jamstvima.

Sektorske potpore daju prednost jednom, obično manje e?kasnom poduzeću, na štetu drugog smanjujući na taj način opću dobrobit na razini države. U tom su slučaju državne potpore dio politike tržišnog natjecanja i kao takve su zabranjene.

Horizontalne potpore ispravljaju tržišne neuspjehe, pridonoseći povećanju općeg blagostanja budući da su namijenjene svim sudionicima na tržištu i u tom smislu mnogo manje narušavaju tržišnu utakmicu od sektorskih.

Ukratko, politika državnih potpora u EU sažeta je u sintagmi - manje i kvalitetnije, bolje usmjerene potpore (less and better targeted aid). Sukladno tome, prema propisima EU koji reguliraju tržišno natjecanje, državne potpore ne smiju se davati poduzećima za njihovo preživljavanje. Mogu se izuzetno i jednokratno odobriti nekom poduzeću u poteškoćama, ako podnese održiv plan restrukturiranja iz kojeg se može zaključiti da će nakon dodijeljene pomoći ta tvrtka moći poslovati na tržišnim osnovama. Potpore se mogu odobriti i u slučajevima kada se neka tvrtka odluči ulagati u tehnološki razvoj ili u neke projekte koji će omogućiti ekološki prihvatljivije poslovanje.

Općenito se smatra da je u konkretnom slučaju riječ o nedopuštenoj državnoj potpori ako su ispunjena sljedeća tri uvjeta: određena gospodarska prednost daje se nekom poduzetniku, potpora se dodjeljuje selektivno (samo određenim poduzetnicima ili samo za određene proizvode), te ako takva potpora može narušiti tržišno natjecanje.

Dopuštene su državne potpore socijalnog obilježja: one vezane uz sanaciju šteta od elementarnih nepogoda i otklanjanja poteškoća u gospodarstvu, potpore gospodarski nerazvijenim područjima i područjima u kojima je životni standard stanovništva izuzetno nizak (poticanje gospodarskog razvoja i zapošljavanja), potpore vezane uz promicanje kulture i zaštitu kulturne baštine, potpore poduzetnicima čije bi obavljanje službe od javnog interesa bez potpore bilo nemoguće (npr. dostava pošte u udaljena mjesta) i sl. (članak 4. ZODP).

Pravila o državnim potporama primjenjuju se samo na mjere koje se odnose na poduzetnike koji se bave gospodarskom djelatnošću. U načelu, samo su kućanstva i javne ustanove izuzete od tog pravila. Sukladno sudskoj praksi EU, pojam poduzetnika „obuhvaća svaki poslovni subjekt koji obavlja ekonomsku aktivnost, bez obzira na njegov pravni položaj ili način na koji se financira“ (presuda C 41/90). Taj pojam, dakle, odnosi se i na fizičke osobe i na neprofitne poslovne subjekte ako se bave gospodarskom djelatnošću.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) osnovana je kao neovisno tijelo koje odobrava i nadzire provedbu svih državnih potpora, osim u poljoprivredi. AZTN mora odobriti sve potpore koje državna tijela dodjeljuju svim poduzetnicima u industrijskim i uslužnim djelatnostima (članak 5. ZODP). Također odobrava državne potpore za određene, prethodno definirane ciljeve i u određenim iznosima, primjerice, potpore koje potiču ulaganja u istraživanje i razvoj, zaštitu okoliša, usavršavanje, zapošljavanje, potpore malim i srednjim poduzetnicima, potpore za sanaciju i restrukturiranje, regionalni razvoj i itd.

Nakon pristupanja Hrvatske u članstvo EU, najveći dio nadležnosti na području državnih potpora koje sada obavlja AZTN, prenijet će se na Europsku komisiju. To ne bi trebalo predstavljati poseban problem za hrvatske poduzetnike jer AZTN već danas u dodjeli potpora primjenjuje ista pravila kao i Europska komisija na svoje države članice. Dakle, Hrvatska će zadržati mogućnost dodjele potpora i provođenja industrijske politike u skladu s pravilima EU-a, a u okviru svojih ?nancijskih mogućnosti, kao što to čini i danas, samo što će funkciju kontrole preuzeti Europska komisija (više o ulozi Europske komisije u kontroli dodjele državnih potpora u presudi 120/73). Nakon ulaska u EU, mijenja se samo to da provjeru sukladnosti dodijeljene potpore nekom poduzeću od Europske komisije mogu zatražiti svi ostali subjekti unutar EU-a.

Danijela Damjanović, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite