Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

16.8.2012

Pobijanje upozorenja i obavijesti poslodavca upućenih radniku

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Ima li upozoreni radnik mogućnost sudske zaštite protiv izrečenog pisanog upozorenja na kršenje obveza iz radnog odnosa?

Također, prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Tako propisuje članak 111. Zakona o radu. Na taj potez poslodavac će se odlučiti ako smatra da radnik ne izvršava obveze preuzete ugovorom o radu, odnosno ako ocijeni da radnik obveze ne izvršava uvijek, već ponekad (npr. radnik ponekad kasni na posao ili ponekad odlazi s posla prije završetka radnog vremena navedenog u ugovoru o radu).

Takvo upozorenje radnik treba shvatiti ozbiljno, jer mora biti svjestan da će mu, u slučaju da ne postupi prema upozorenju, odnosno ako se nadalje ne bude u potpunosti pridržavao ugovora o radu i svih obveza koje mu on i Zakon o radu nameću, poslodavac otkazati ugovor o radu. Ako radnik ponovo prekrši obveze iz radnog odnosa, poslodavac će mu, prema dikciji članka 111. stavka 1. Zakona o radu, izreći redoviti otkaz zbog skrivljenog ponašanja. To dakako ne znači da poslodavac nije disponiran, u slučaju osobito teške i grube povrede radnih obveza, radniku u budućnosti izreći i izvanredni otkaz.

Po dobivenom upozorenju radnici se često žele žaliti, pa se postavlja pitanje dopuštenosti pobijanja jedne takve odluke o upozorenju na radne obveze, pred sudom. Naime, radnici ponekad zahtijevaju da se utvrde pravno nevaljanim ili nedopuštenim poslodavčeve obavijesti ili upozorenja. Sudovi prave razliku je li riječ o slučaju kojim se mijenja sadržaj ugovora o radu (radnog odnosa) ili ne.

Tako, primjerice, sudovi dopuštaju zaštitu protiv poslodavčeve obavijesti da je radniku prestao ugovor o radu na određeno vrijeme (Vrhovni sud RH, br. Revr-23/06 od 29. ožujka 2006.). U toj situaciji poslodavčeva obavijest radniku o prestanku radnog odnosa, zasnovanog na određeno vrijeme ima deklaratorno značenje, međutim, to ne isključuje radnikovo pravo da protiv takve obavijesti zahtijeva sudsku zaštitu.

Naprotiv, sudovi smatraju da radnik nema pravni interes za sudsku zaštitu i odbacuju tužbe, primjerice, u situaciji kad radnik pobija poslodavčevo pisano upozorenje, dano prema članku 111. stavak 1. Zakona o radu. Naime, takvim pisanim upozorenjem na obveze iz radnog odnosa, u smislu navedenog članka Zakona o radu, još nije povrijeđeno neko radnikovo pravo iz radnog odnosa, već je riječ o obveznom ponašanju poslodavca u postupku prije redovitog otkazivanja.

Stoga sudovi smatraju da protiv navedene odluke radnik nema pravo na sudsku zaštitu, u smislu odredbe članka 129. Zakona o radu. Takvo će pravo imati tek protiv odluke o otkazu ugovora o radu (Vrhovni sud RH, br. Revr-343/09 od 21. srpnja 2009., i Županijski sud u Zagrebu, br. Gž-8274/01 od 11. lipnja 2002.). Prema pravnom stajalištu Vrhovnog suda, iznesenom u odluci, br. Revr-1009/09 od 21. rujna 2010., upozorenje u smislu odredbe iz članka 110. stavka 1. ranije važećeg Zakona o radu (a sada čl. 111. st. 1. Zakona o radu ), nije samo sebi svrha. Svrha je upozorenje na obvezu iz radnog odnosa i upućivanje na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza.

S druge strane, ipak postoje pojedinačne sudske odluke (odluka Županijskog suda u Zagrebu, Gžr-1606/2005-2 od 4. srpnja 2006.), kao i radovi autora koji se zalažu da se upozorenom radniku treba dati mogućnost sudske zaštite protiv izrečenog pisanog upozorenja na kršenje obveza iz radnog odnosa.

Ta novija sudska stajališta očito imaju na umu pravnu nesigurnost koju upozorenje proizvodi za radnika, u smislu radnopravnog statusa radnika kod poslodavca. Naime, iako se izrečenim upozorenjem radnopravni status formalnopravno još nije promijenio, ipak je radnik u određenoj neizvjesnosti glede svog radnog odnosa. Pogotovo će to biti u situaciji ako je poslodavac opomenu, odnosno upozorenje donio neosnovano ili, npr. iz obijesti, znajući da protiv takvog upozorenja radnik nema pravo na sudsku zaštitu. Doduše, radnik bi protiv upozorenja mogao podnijeti prigovor poslodavcu, no u slučaju negativnog odgovora poslodavca, u svjetlu dosadašnje sudske prakse, radnik ne bi mogao otići stepenicu dalje, odnosno zatražiti sudsku zaštitu.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite