Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

4.10.2012

Računanje roka za donošenje izvanrednog otkaza

U vezi s računanjem roka kod donošenja odluke o izvanrednom otkazu, u jednom predmetu pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske postavilo se pitanje prema kojim pravilima se računa taj rok i što ako je zadnji dan roka neradni dan određen zakonom.

Člankom 108. Zakon o radu propisano je da poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. Stranka ugovora o radu koja izvanredno otkaže ugovor o radu ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

U postupku koji se vodio pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske pod brojem Revr 1329/10-2 od 23. studenoga 2010., ocjenjivalo se je li izvanredni otkaz dan u zakonom propisanom roku ili ne. Iako se u odluci radi o primjeni ranije važećeg Zakona o radu (u nastavku: bivši ZOR), odluka je aktualna i danas.

Naime, u postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je da je tužitelj u noći s petka na subotu 27. siječnja 2007. koristio službeno vozilo u privatne svrhe pod utjecajem alkohola, kojom prilikom je doživio i prometnu nezgodu s većom materijalnom štetom na vozilu poslodavca čime je počinio osobito tešku povredu radne obveze iz Pravilnika o radu tuženika, odnosno osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa iz članka 114. stavak 1. bivšeg ZOR-a.

Nadalje je utvrđeno da je tuženik prije donošenja odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu tuženiku dao mogućnost da iznese svoju obranu, da se tuženik prije donošenja odluke o otkazu savjetovao s radničkim vijećem, da je o prometnoj nezgodi istog dana 27. siječnja 2007. obaviješten neposredni rukovoditelj tužitelja te da je izvanredni otkaz ugovora o radu dat unutar prekluzivnog roka iz članka 114. stavak 2. bivšeg ZOR-a. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev, a koju odluku prihvaća i drugostupanjski sud.

U odnosu na revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava u reviziji se prvenstveno ističe da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno kod računanja rokova iz članka 114. stavka 2. bivšeg ZOR-a jer se taj rok treba računati primjenom odredaba Zakona o radu koji je lex specialis pa da je u konkretnom slučaju izvanredni otkaz dat izvan roka navedenog u citiranoj odredbi. Naime, revident tvrdi, s obzirom da je tuženik saznao za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji 27. siječnja 2007., a otkaz je dat 12. veljače 2007., da je protekao rok od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji odnosno da je navedeni otkaz dat po proteku tog roka, tj. šesnaesti dan.

Prema navedenoj odredbi bivšeg ZOR-a, ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Rok u kojem se može izvanredno otkazati ugovor o radu je materijalnopravni, a ne procesnopravni rok, pa budući da računanje tog roka nije uređeno Zakonom o radu, pitanje njegovog računanja ocjenjuje se primjenom općih propisa obveznog prava, a što proizlazi iz odredbe članka 6. bivšeg ZOR-a kojom je određeno da se na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu koje nije uređeno Zakonom o radu ili drugim zakonom, primjenjuju u skladu s naravi toga ugovora opći propisi obveznog prava. Sukladno tome, za računanje rokova iz članka 114. stavka 2. bivšeg ZOR-a, mjerodavne su odredbe članka 300. Zakona o obveznim odnosima.

Članak 300. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima propisuje sljedeće: „Ako posljednji dan roka pada u dan kad je zakonom određeno da se ne radi, kao posljednji dan roka računa se sljedeći radni dan.“

Zakonom o radu nedjelja je definirana kao neradni dan (članak 46. bivšeg ZOR-a). Danas važećim Zakonom o radu (članak 54. stavak 3.) propisano je da se tjedni odmor, u pravilu, koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi. Također, neradne dane uređuje i Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.

Dakle, ako posljednji dan roka pada u dan kada je zakonom određeno da se ne radi, sukladno odredbi članka 300. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima, koja je mjerodavna za računanje roka za donošenje odluke o izvanrednom otkazu, posljednji dan roka za izvanredno otkazivanje ugovora o radu je upravo sljedeći radni dan.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite