Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

12.10.2012

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću

Posljednjom Novelom Zakona o trgovačkim društvima, koja stupa na snagu 18.10.2012., u hrvatski pravni sustav uvodi se novi oblik društva s ograničenom odgovornošću pod nazivom jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću. Stoga ćemo ukratko analizirati neke pravne aspektne ovog oblika trgovačkog društva.

Prema članku 390.a Zakona o trgovačkim društvima (u nastavku: Zakon), jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću je društvo kapitala čiji je najniži iznos temeljnog kapitala 10 kuna, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela iznosi 1 kunu. Temeljni kapital društva mora biti uplaćen u novcu i nije dopušteno osnivanje društva unosom u temeljni kapital stvari ili prava.

Zakon postavlja određena ograničenja u pogledu osnivanja ovog oblika društva. Naime, društvo ne može imati više od tri člana i može imati samo jednog člana uprave. Postupak osnivanja društva vrši se putem obrazaca koji su sastavni dio Zakona, a popunjava ih javni bilježnik. Obrazac zapravo predstavlja društveni ugovor odnosno izjavu o osnivanju trgovačkog društva, popis članova društva, popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva, te sadrži izjavu kojom član uprave prihvaća imenovanje i potpis člana uprave, a isti se dostavlja trgovačkom sudu radi upisa u sudski registar.

Izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama propisano je plaćanje sudske pristojbe u iznosu od 30 kuna za upis ovog oblika društva u sudski registar.

Zakon o trgovačkim društvima nameće obvezu j.d.o.o.-u unos četvrtine dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima u zakonske rezerve, a zakonske rezerve mogu se upotrijebiti samo za povećanje temeljnog kapitala i pokrivanje gubitaka društva koja se ne mogu pokriti iz dobiti tekućeg razdoblja. Zakon također dopušta povećanje temeljnog kapitala j.d.o.o.-a na iznos minimalnog temeljnog kapitala potrebnog za osnivanje d.o.o.-a. Ukoliko društvo poveća temeljni kapital na zakonski minimum potreban za osnivanje d.o.o.-a, prestaje primjena zakonskih odredi o unosu dobiti u obvezatne zakonske rezerve društva. Međutim, treba naglasiti da je povećanjem temeljnog kapitala potrebno izmijeniti društveni ugovor ili izjavu o osnivanju društva. Za sada još uvijek ostaje nejasno dolazi li u tom slučaju do preoblikovanja j.d.o.o.-a u d.o.o.

Kako se predloženim oblikom društva želi potaknuti poduzetništvo, ukratko ćemo se osvrnuti na neke porezno-pravne aspekte osnivanja ovakvog društva.

Predmetno društvo, sukladno članku 2. Zakona o porezu na dobit, obveznik je plaćanja poreza na dobit. Izmjenama Zakona o porezu na dobit, u članku 6. propisano je smanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit koja se koristi za povećanje temeljnog kapitala. Kako j.d.o.o. mora imati zakonske rezerve u koje unosi dio ostvarene dobiti poreznog razdoblja, a može je koristiti za povećanje temeljnog kapitala, takva dobit neće biti oporezovana sukladno predmetnom zakonu, te će na taj način ovakvo društvo ostvariti poreznu olakšicu, ukoliko posluje s dobiti.

Član uprave društva ne mora biti u radnom odnosu u društvu, međutim ako nije osiguran po drugoj osnovi na obvezatna osiguranja, morat će se osigurati na mirovinsko i zdravstveno osiguranje kao član uprave sukladno članku 9. Zakona o doprinosima. S obzirom na činjenicu da je poslodavac, sukladno Zakonu o radu, obveznik podnošenja prijave na obvezatna osiguranja, član uprave koji nije obvezatno osiguran po drugoj osnovi, morat će s društvom sklopiti ugovor o radu. Također, treba istaći da je član uprave društva koji je u radnom odnosu u društvu obveznik plaćanja poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, sukladno članku 14. Zakona u porezu na dohodak.

Predmetno društvo, sukladno članku 22. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, ne mora nužno biti obveznik plaćanja navedenog poreza. Naime, ovaj Zakon dopušta poreznom obvezniku koji u prethodnoj kalendarskoj godini ostvari prihod manji od 85.000,00 kuna oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, međutim treba istaći da u tome slučaju društvo neće imati pravo na odbitak pretporeza. Naravno, porezni obveznik može zatražiti od porezne uprave da se na njega ne primjenjuje porezno oslobođenje, ali tek od sljedeće kalendarske godine, a takvo rješenje obvezuje poreznog obveznika sljedećih pet godina.

Trebalo bi također istaći da izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona članovi uprave odgovaraju kao porezni jamci za obveze iz poreznog – dužničkog odnosa trgovačkog društva. Takva odgovornost člana uprave utvrđuje se rješenjem kojeg donosi porezna uprava u slučaju nemogućnosti naplate poreznih davanja od poreznog obveznika, u predmetnom slučaju trgovačkog društva. Uvjeti propisani za donošenje rješenja propisani su člankom 26.b i 26.c Općeg poreznog zakona. Treba napomenuti da tom slučaju, iako je odgovornost člana uprave zapravo preuzeta iz odredbi Zakona o trgovačkim društvima o proboju pravne osobnosti, odluku o takvoj činjenici donosi tijelo uprave, a ne sud.

Nastojali smo ukratko iznijeti neke okolnosti osnivanja ovakvog oblika društva kapitala te istaći njegove prednosti i nedostatke. Još uvijek je rano za procijeniti hoće li ovaj oblik društva kapitala zaista i dovesti do povećanja poduzetničke aktivnosti.

Daniel Deković, mag. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite