Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

22.10.2012

Uračunavanje darova nasljedniku u nasljedni dio

Uračunavanje u nasljedni dio je pravni institut koji uređuje pravne odnose među sunasljednicima kod razvrgnuća (diobe) njihove zajednice tako da uzima u račun i neka besplatna raspolaganja koja je ostavitelj učinio u korist pojedinih sunasljednika (darovi).

Sunasljedniku koji je naslijedio temeljem oporuke u pravilu se ne može uračunavati ono što je inače besplatno dobio od ostavitelja, a uračunavat će mu se jedino ono za što je tako ostavitelj odredio svojom oporukom. Zakonskom nasljedniku u načelu će se moći uračunati ono što je inače besplatno dobio od ostavitelja, osim ako je ostavitelj izričito odredio da mu se određeno dobro neće uračunati.

Institut uračunavanja darova nasljedniku reguliraju odredbe članaka 89. – 101. Zakona o nasljeđivanju. Naime, svakom se zakonskom nasljedniku prigodom diobe na zahtjev uračunava u nasljedni dio vrijednost svega što je dobio na dar od ostavitelja (uzima se vrijednost dara u času otvaranja nasljedstva, a prema njezinu stanju u vrijeme darovanja) na bilo koji način. Osim toga, vrijednost darova učinjenih osobi umjesto koje nasljednik nasljeđuje također se uračunava u nasljedni dio. Jednako kao dar, nasljedniku se uračunava u njegov nasljedni dio ono što je dugovao ostavitelju s učinkom kao da je dug ispunio.

Kad se dar sastoji u osiguranju u korist obdarenika, kao vrijednost dara uzet će se zbroj premija koje je uplatio ostavitelj ako je taj zbroj manji od osigurnine, a ako je zbroj premija veći od osigurnine, kao vrijednost dara uzet će se iznos osigurnine.

Ovlašteni zahtijevati da se u nasljedni dio jednog nasljednika uračuna vrijednost darova i zapisa su sunasljednici, odnosno nasljednici sunasljednika.

Ne uračunava se:

a) vrijednost plodova i drugih koristi koje je nasljednik imao od darova sve do ostaviteljeve smrti,

b) vrijednost uobičajenih manjih darova,

c) vrijednost darova učinjenih u obliku troškova obaveznog uzdržavanja i troškova školovanja nasljednika (o tome hoće li se izdaci koje je ostavitelj učinio na ime daljnjeg uzdržavanja i školovanja nasljednika uračunati u njegov nasljedni dio i u kojoj mjeri, odlučit će se prema okolnostima, uzimajući u obzir naročito vrijednost ostavine i troškova školovanja i osposobljavanja za samostalan život ostalih nasljednika),

d) darovi za koje ostavitelj nije želio da ih se uračuna nasljedniku pa je tu volju očitovao ili se iz okolnosti može zaključiti da je to bila volja ostavitelja.

Pri uračunavanju vrijede odredbe o nužnom dijelu, s time da se nužnom nasljedniku uvijek u vrijednost njegova nužnog dijela uračunavaju darovi koje je dobio.

Također, zakonskom nasljedniku u nasljedni dio uračunava se vrijednost ostavljenog mu zapisa, osim ako iz oporuke proizlazi da je oporučitelj htio da nasljednik dobije zapis uz svoj dio. Pri uračunavanju zapisa vrijede odredbe o nužnom dijelu, s time da se nužnom nasljedniku uvijek u vrijednost njegova nužnog dijela uračunavaju zapisi koji su mu namijenjeni.

Način uračunavanja darova i zapisa je takav da ostali nasljednici dobivaju iz ostavine odgovarajuću vrijednost, pa se tek nakon toga ostatak ostavine dijeli među svim nasljednicima. Ako stvari i prava koja je ostavitelj imao u svojoj imovini u času smrti nisu dovoljne da bi ostali nasljednici dobili odgovarajuću vrijednost, nasljednik kojem se uračunava nije dužan vratiti im nešto od onoga što je on dobio, s tim da pri uračunavanju vrijede odredbe o nužnom dijelu.

Nadalje, kad prema ostaviteljevoj volji dar ili zapis ne treba uračunati nasljedniku u njegov nasljedni dio, takav nasljednik zadržava dar, odnosno zapis i sudjeluje s ostalim nasljednicima u diobi ostavine, kao da dara ili zapisa nije ni bilo. Kad ima nužnih nasljednika, a prema ostaviteljevoj volji dar ili zapis ne treba uračunati nekom nasljedniku u njegov nasljedni dio, taj nasljednik ima pravo zadržati dar, odnosno zapis u mjeri u kojoj to ne sprječava da nužni nasljednik dobije punu vrijednost nužnog dijela.

Posebne su one odredbe koje se tiču nasljednika koji se u ostavinskom postupku odrekao nasljedstva – on ima pravo zadržati dar u mjeri u kojoj to ne sprječava da nužni nasljednik dobije punu vrijednost nužnog dijela, te ima pravo zahtijevati ispunjenje zapisa samo u mjeri u kojoj to ne sprječava da nužni nasljednik dobije punu vrijednost nužnog dijela.

Zakon o nasljeđivanju također uređuje i pravo vraćanja dara ostavini. Naime, obdareni nasljednik ima pravo darovanu stvar vratiti ostavini, a ako to učini, neće mu se njegova vrijednost uračunati u nasljedni dio, a glede troškova koje je imao za dar i glede oštećenja koja je darovana stvar pretrpjela, imat će položaj poštenog posjednika, ako se ne dokaže njegovo nepoštenje.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite