Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

7.11.2012

Novosti u određivanju i promjeni osobnog imena

Novi Zakon o osobnom imenu stupio je na snagu 3. studenoga 2012., a osim ukidanja ograničenja u broju riječi u imenu i prezimenu s kojim se hrvatski državljani mogu služiti u pravnom prometu, donosi još neke novosti osobito u vezi promjene imena.

Zakonom o osobnom imenu, koji je donesen još 1992. godine, bilo je određeno da se osobno ime sastoji od imena i prezimena koji se mogu sastojati od više riječi, no, broj riječi u imenu i prezimenu s kojim se osoba mogla služiti u pravnom prometu bio je ograničen - svako za sebe moglo je sadržavati najviše po dvije riječi. Takvo zakonsko ograničenje dovelo je do niza problema u praksi, naime, velikom broju hrvatskih državljana koji su rođeni u inozemstvu ili su sklapanjem braka stekli prezime koje se sastoji od više riječi, onemogućeno je korištenje cjelovitog osobnog imena u pravnom prometu.

Stoga se prema odredbama novog Zakona o osobnom imenu ime odnosno prezime može sastojati od više riječi (bez ograničenja) u kojem je slučaju propisana mogućnost, ali ne više i obveza, određivanja s kojim će se riječima u osobnom imenu osoba služiti u pravnom prometu. Izjava o imenu s kojim će se osoba služiti u pravnom prometu može se opozvati samo jednom o čemu se upisuje bilješka u maticu rođenih (članak 2.).

Svaka osoba ima pravo promijeniti osobno ime. Podnositelj zahtjeva za promjenu osobnog imena dužan je priložiti uvjerenje suda da se protiv njega ne vodi kazneni postupak. O zahtjevu za promjenu osobnog imena rješava nadležni ured državne uprave u županiji odnosno Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba prema prebivalištu podnositelja zahtjeva. Nadležni ured dužan je u postupku promjene osobnog imena za podnositelja zahtjeva zatražiti dostavu uvjerenja o podacima iz kaznene evidencije (članak 6.).

Tijekom primjene bivšeg Zakona o osobnom imenu, neke zakonske odredbe koje su se odnosile na provedbu postupka promjene osobnog imena, nisu ostvarile svoju svrhu. To se prvenstveno odnosi na članak 7. odnosno obvezu nadležnom tijelu koje vodi postupak da na oglasnoj ploči izvijesti građane o podnesenom zahtjevu za promjenu imena odnosno prezimena, kako bi građani imali pravo u roku od 30 dana od objave, iskazati svoje protivljenje podnijetom zahtjevu za promjenu. Naime, tijekom dugogodišnje primjene zakona utvrđeno je da građani nisu iskazivali svoje protivljenje predloženim promjenama osobnog imena. Stoga zbog ubrzanja i pojednostavljenja postupka promjene osobnog imena više nije potrebno na oglasnu ploču tijela stavljati obavijest o podnesenom zahtjevu i čekati istek roka od 30 dana za iskazivanje protivljenja.

Člankom 7. propisano je tko podnosi zahtjev za promjenu osobnog imena maloljetnom djetetu. U slučaju nepostojanja suglasnosti drugog roditelja za promjenu, nadležni centar za socijalnu skrb, na zahtjev roditelja koji traži promjenu osobnog imena, utvrdit će je li promjena u interesu djeteta. U ovom slučaju radi se o upravnoj stvari jer nadležni centar za socijalnu skrb rješava o interesima djeteta pa se, sukladno članku 96. Zakona o općem upravnom postupku, odlučuje rješenjem. Istim člankom propisano je i kad nije potrebna suglasnost drugog roditelja te kad je potreban pristanak djeteta.

Naime, iako je u Konačnom prijedlogu ovog zakona za odrađivanje novog osobnog imena djetetu bilo propisano da se traži pristanak djeteta starijeg od 12 godina, čime se životna dob djeteta trebala uskladiti s odredbama Obiteljskog zakona koje se odnose na promjenu osobnog imena posvojenog djeteta, naknadno je prihvaćena primjedba na ovu odredbu te je dobna granica kada se treba tražiti djetetov pristanak za promjenu osobnog imena zadržana prema starom rješenju i iznosi 10 godina.

Zakonom je propisan i izuzetak od prava na promjenu osobnog imena. Tako se promjena osobnog imena neće odobriti ako se predloženom promjenom vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral odnosno ako predloženo osobno ime ne predstavlja osobno ime u smislu članka 2. Zakona. Također, promjena osobnog imena neće se odobriti osobi protiv koje se vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti.

Rješenje o promjeni osobnog imena dostavlja se odmah po njegovoj izvršnosti nadležnom matičnom uredu radi upisa u maticu rođenih. Propisana je obveza matičaru da o promjeni osobnog imena dostavi obavijesti tijelima koja vode evidencije o građanima. Za osuđene osobe, kod kojih traje rehabilitacijski rok, matičar je dužan dostaviti obavijest o promjeni osobnog imena i kaznenoj evidenciji.

Novost je i da se bračni drug može po prestanku braka, u roku od godinu dana od prestanka braka, izjavom vratiti na prezime koje je imao prije sklapanja braka. Do sada je rok bio 6 mjeseci, što je ocijenjeno prekratkim budući da su brojni građani upravno nakon isteka zakonskog roka tražili u upravnom postupku promjenu prezimena u prezime koje su imali prije braka.

Hrvatskim državljanima koji su osobno ime mijenjali u drugim državama, omogućen je upis bilješke o osobnom imenu u maticu rođenih bez prethodnog vođenja postupka promjene osobnog imena i u Republici Hrvatskoj. Uvjet za upis promjene osobnog imena u ovom slučaju je da se osoba više ne koristi tim osobnim imenom u pravnom prometu, jer je u međuvremenu stekla novo osobno ime.

Osobi koja se ne koristi novim osobnim imenom u pravnom prometu od dana upisa promjene u maticu rođenih, propisana je novčana kazna za prekršaj u iznosu od 3.000,00 do 4.500,00 kuna.

Postupci pokrenuti na temelju Zakona o osobnom imenu iz 1992., a koji nisu okončani do stupanja na snagu novog Zakona, dovršit će se prema odredbama novog Zakona o osobnom imenu. Također, osobama koje su na temelju odredbi bivšeg Zakona o osobnom imenu dale izjavu o korištenju osobnim imenom u pravnom prometu, omogućeno je da tu izjavu opozovu, ali samo jednom. Na taj se način građanima koji su zbog ranijeg zakonskog ograničenja dali izjave o imenu za pravni promet, osigurava jednak položaj s ostalim građanima.

Na kraju ističemo zanimljiv prijedlog jedne saborske zastupnice koja je tražila da se ovim zakonom propiše mogućnost uskraćivanja prezimena drugom supružniku po prestanku braka. Prijedlog ipak nije prihvaćen uz obrazloženje da osobno ime pripada u kategoriju osobnih prava koje druge osobe ne mogu uskraćivati odnosno inzistirati na njegovoj promjeni.

Ljiljana Drakulić, mag. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite