Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

11.1.2013

Unutarnje tržište Europske unije i temeljne slobode

Proces europske integracije nemoguće je zamisliti bez jedinstvenog unutarnjeg tržišta, koje danas čini temelj gospodarskog i političkog funkcioniranja Europske unije. Njegovim postojanjem omogućava se ravnopravna konkurencija gospodarskih subjekata unutar Unije, ali se povećava i njezina konkurentnost na svjetskom tržištu.

Ideja o stvaranju unutarnjeg tržišta potječe od tadašnjeg predsjednika Europske komisije Jacques Delorsa koji je osmislio strategiju uspostave zajedničkog tržišta do 1993. godine. Prijedlozi su sadržani u takozvanoj Bijeloj knjizi "Completing the Internal Market" te su prihvaćeni 1986. godine Jedinstvenim europskim aktom. Još 1968. godine stvorena je carinska unija te je ukidanje carina i kvota u trgovini među državama članicama bio temelj na kojem je nastala ideja o stvaranju jedinstvenog tržišta. Tako je započeo proces usklađivanja tehničkih, pravnih, administrativnih, kulturnih i protekcionističkih odredbi i uklanjanja barijera kako bi se osiguralo slobodno kretanje ljudi, roba usluga i kapitala. Jedinstveno tržište uistinu je uspostavljeno 1993. godine Ugovorom o Europskoj uniji (Ugovor iz Maastrichta), dok je 2002. godine uveden euro i time uspostavljena monetarna unija, čime se nastavilo jačanje unutarnjeg tržišta i uspostavila tješnja veza među državama članicama. Njegov razvoj osmišljen je kao kontinuirani proces ukidanja barijera i usklađivanja nacionalnih zakonodavstava s pravom Europske unije.

Dva osnovna načela na kojima je utemeljeno unutarnje tržište osiguravaju nepostojanje diskriminacije i različitog tretmana domaćih i stranih, odnosno uvezenih proizvoda, ali i obvezu uzajamnog priznavanja. Potonje načelo proizašlo je iz prakse Europskog suda pravde i usko je povezano s prethodno navedenim načelom. U slučaju Cassis de Dijon (predmet 120/78), odlukom Suda stvoreno je načelo da proizvod koji je u skladu sa zakonom proizveden i stavljen na tržište, odnosno koji zadovoljava standarde za prodaju  u jednoj državi članici, mora se moći zakonito prodavati i u drugim državama članicama Unije.

Tržišna sloboda kao temelj gospodarskog ustroja i razvoja poslužila je i kao temelj na kojem počiva unutarnje tržište Europske unije. Glavni motiv njegova osnivanja bilo je odvijanje slobodne trgovine, kretanja ljudi, dobara, kapitala te sloboda pružanja usluga među državama članicama. To su takozvane četiri tržišne slobode.

Sloboda kretanja robe podrazumijeva ukidanje carina i pristojbi s jednakim učinkom, usvajanje zajedničke carinske tarife prema trećim državama, zabranu količinskih ograničenja i mjera s jednakim učinkom te reformu državnih monopola. Time se omogućava slobodno kolanje robe, pod jednakim uvjetima, odnosno slobodna trgovina, što podrazumijeva ukidanje ograničenja i prepreka zakonito proizvedenih roba u jednoj državi članici i njihovo stavljanje na tržište u drugoj državi EU. Ograničenja su moguća ako to zahtijevaju potrebe javnog morala, javnog reda, javne sigurnosti, zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljaka, zaštite nacionalnog blaga, umjetničke ili povijesne ili arheološke vrijednosti te zaštite industrijskog i trgovačkog vlasništva.

Sloboda kretanja osoba očituje se u slobodnom boravku, radu i kretanju državljana Europske unije na njezinom cjelokupnom teritoriju, bez obzira na njeno državljanstvo. Razvoj slobode kretanja osoba tekao je kroz faze. U početku se odnosila samo na radnike, a s vremenom je sloboda kretanja obuhvatila i samozaposlene osobe, studente, a danas i sve građane EU. Ograničenja slobode predviđena su samo u slučajevima zapošljavanja u državnim službama te ukoliko to zahtijevaju interesi javnog reda, javne sigurnosti i zaštite zdravlja.

Sloboda pružanja usluga znači da poslovni subjekti imaju pravo pružanja usluga u svim državama EU, bez obzira u kojoj im je državi članici poslovno sjedište, kao i slobodu poslovnog nastana u svakoj od njih, što im omogućava slobodno obavljanje gospodarskih aktivnosti u bilo kojoj državi članici. Krajnjim potrošačima povećava se izbor usluga koje mogu koristiti.

Sloboda kretanja kapitala označava uklanjanje prepreka u kretanju kapitala unutar Unije, ali i zabranjuje ograničenja kretanja kapitala između država članica i trećih zemalja, čime građani i poslovni subjekti stječu slobodan pristup financijskim uslugama na teritoriju cijele EU.

Države članice dužne su uskladiti svoja zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Za kvalitetno funkcioniranje jedinstvenog tržišta od posebne je važnosti usklađenje nacionalnih pravnih poredaka u domeni osiguranja slobode kretanja dobara, usluga, osoba i kapitala.

Stvaranje jedinstvenog tržišta pojedinim kategorijama subjekata donijelo je višestruke koristi. Tako su pojedinci stekli pravo na boravak, rad, školovanje i pravo na mirovinu u drugim državama članicama. Zbog povećane konkurencije cijene su smanjene, a potrošači imaju i veći izbor robe. Na kraju, poslovni subjekti i pružatelji usluga imaju veće tržište i veće mogućnosti za pokretanje posla u drugim državama članicama.

Republika Hrvatska u procesu prilagodbe nacionalnog zakonodavstva pravu Europske unije uskladila je Ustav Republike Hrvatske i velik broj zakona s najvišim standardima pravne stečevine EU, a predstoji i dodatna prilagodba zahtjevima unutarnjeg tržišta i slobode kretanja kako bi što bolje konkurirala među državama članicama.

Karla Štingl, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite