Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

15.4.2013

Nepropisno parkiranje i obvezni prekršajni nalog

Gradovi, općine i županije uređuju promet na svom području, a posebice parkirališne površine, način parkiranja, zabranu parkiranja i mjesta ograničenog parkiranja, a sve to uz prethodnu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova (MUP).

Poslove nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, upravljanja prometom te premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, osim MUP-a, mogu obavljati i gradovi i općine, ali uz njegovu prethodnu suglasnost. Također, MUP će gradovima i općinama koje obavljaju navedene poslove dostaviti podatke o vlasnicima vozila kao i o onima koji koriste vozilo na temelju ugovora o leasingu.

Izvršavanje naredbe za premještanje vozila obavlja ili MUP ili grad odnosno općina, s time da grad odnosno općina za obavljanje tog posla može osnovati pravnu osobu ili obavljanje povjeriti pravnoj osobi ili obrtniku koji ispunjava propisane uvjete.

Nije loše podsjetiti se da zaustaviti vozilo znači prekinuti kretanje vozila na cesti u trajanju do tri minute, a da parkirati vozilo znači prekinuti kretanje vozila u trajanju dužem od tri minute.

Svi znaju da se vozilo ne može zaustaviti ili parkirati bilo gdje, ali često se ne zna točno gdje je to zabranjeno. Stoga evo malog podsjetnika za vozače.

Na mjestima na kojima bi parkirano ili zaustavljeno vozilo ugrožavalo sigurnost ostalih sudionika u prometu ili bi bilo smetnja za normalan tok prometa ili za kretanje pješaka, ne smije se parkirati ili zaustavljati vozilo.  

Naravno da na cesti nikad nije dobro, a ni pametno, zaustaviti ili parkirati vozilo, ali nekad je to jednostavno nužno, bilo da je riječ o objektivnim ili subjektivnim razlozima. Stoga je potrebno imati na umu da je zaustavljanje ili parkiranje na cesti moguće samo uz desni rub kolnika, osim ako se radi o jednosmjernoj cesti kada se može parkirati ili zaustaviti i uz lijevi rub kolnika. Međutim, ako je uz desni rub kolnika tramvajska ili željeznička tračnica, zaustavljanje ili parkiranje moguće je samo uz lijevi rub.

Na sredini kolnika u pravilu nikad nije dopušteno parkirati ili zaustaviti vozilo, osim ako je sredina kolnika označena prometnim znakom ili oznakom na cesti kao mjesto za parkiranje vozila.

Zabrane za zaustavljanje ili parkiranje vozila taksativno su navedene u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11) u članku 82. i 83. Tako je primjerice zabranjeno zaustavljanje ili parkiranje vozila na udaljenosti manjoj od 5 metara od obilježenog pješačkog prijelaza; na udaljenosti manjoj od 5 metara od najbližeg ruba poprečnog kolnika; na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili uređaj za davanje znakova prometnim svjetlima; na dijelu kolnika koji je obilježen kao stajalište za vozila javnog prijevoza putnika; na nogostupu, s time da je iznimno dopušteno zaustavljanje vozila na nogostupu ako je za kretanje pješaka ostavljeno najmanje 1,6 metara širine na površini za kretanje pješaka, a ta površina ne smije biti uz rub kolnika; iznad priključka na vodovodnu mrežu i ulaza u kanalizaciju ili drugu komunalnu mrežu; u krugu od 3 metra od posebnim oznakama na kolniku označenog podzemnog ili nadzemnog hidranta itd.

Nepoštivanje tih zabrana je prekršaj kažnjiv novčanom kaznom u iznosu od 300,00 ili 700,00 kn, ovisno koja se zabrana nije poštovala.

Nepoštivanje nekih od Zakonom taksativno nabrojanih zabrana značit će i premještanje vozila „paukom“. O kojim je to točno slučajevima riječ govori članak 84. Zakona. Naredbu za premještaj vozila određuje policijski službenik ili prometni redar. Tako će primjerice „pauk“ odnijeti vozilo (na trošak vlasnika odnosno korisnika vozila) koje je parkirano ili zaustavljeno na nogostupu ako pješak mora zbog vozila silaziti na kolnik ili neku drugu površinu, odnosno ako je slobodan prolaz između vozila i zgrade manji od 1 metra.

Prije izdavanja naredbe za premještanje vozila, položaj nepropisno zaustavljenog ili parkiranog vozila utvrdit će se fotografijom, skicom ili video zapisom.

Vrlo često će baš prometni redar tijekom redovitog reguliranja prometa u mirovanju izdati naredbu za premještanje nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila. Među poslove koje prometni redar obavlja spada još i nadzor nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, izdavanje obavijesti o počinjenom prekršaju te izdavanje obveznog prekršajnog naloga.

Važno je napomenuti da prometni redar kad jednom evidentira prekršaj i podaci budu spremljeni na za to predviđeni server u upravnom odjelu ili službi grada odnosno općine, on može samo naplatiti za taj prekršaj. To znači da on nije u mogućnosti opomenuti vozača ili ga upozoriti na prekršaj. Za razliku od njega, policijski službenik može izdati pisano ili izreći usmeno upozorenje počinitelju prekršaja ako utvrdi da je počinjen prekršaj za koji je propisana samo novčana kazna do 1.000,00 kuna, da je osobito lake naravi te da počinitelj nije prije činio slične prekršaje.

Često će vlasnik ili korisnik vozila u poštanskom sandučiću naći zahtjev policijskog službenika ili prometnog redara, kojim se traži vjerodostojan podatak (dokaz) o identitetu osobe koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja. Treba imati na umu da će ignoriranje tog zahtjeva rezultirati novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.

Policijski službenici i prometni redari, kad su na to ovlašteni, mogu novčanu kaznu za počinjeni prekršaj naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja. Na taj način usmeno izrečena kazna naplaćuje se uz izdavanje potvrde o tome. Na isti se način može odmah naplatiti i trošak utvrđenja prekršaja putem tehničkih uređaja. Ako počinitelj prekršaja plati izrečenu novčanu kaznu i trošak utvrđenja prekršaja, neće se voditi prekršajni postupak, izrečena kazna neće se unijeti u prekršajnu evidenciju, a počinitelj prekršaja neće se smatrati osobom osuđenom za prekršaj.

Ako počinitelj prekršaja ne plati novčanu kaznu na mjestu počinjenja, izdat će mu se obvezni prekršajni nalog (OPN) koji će stići na kućnu adresu s uputom da kaznu podmiri u roku od osam dana od dana uručenja prekršajnog naloga. Njime (OPN) može se osim novčane kazne odrediti i naknada paušalne svote troškova za njegovo izdavanje u iznosu do 100,00 kuna kao i troškovi nastali utvrđivanjem prekršaja upotrebom tehničkih sredstava ili provođenjem potrebnih analiza i vještačenja.

Protiv OPN-a može se uložiti prigovor zbog poricanja prekršaja ili zbog izrečene odnosno primijenjene prekršajnopravne sankcije ili određenih troškova u povodu njegova izdavanja. Uloženi prigovor treba sadržavati naznaku OPN-a protiv kojeg se podnosi; naznaku tijela kojem se podnosi; ime i prezime i potpis podnositelja; osnov zbog kojeg se prigovor podnosi te obrazloženje (ako se prigovor podnosi samo zbog izrečenih odnosno primijenjenih prekršajnopravnih sankcija). Pravodoban i od ovlaštene osobe podnesen prigovor zadržava izvršenje prekršajnog naloga. U prigovoru zbog poricanja prekršaja podnositelj treba navesti razloge poricanja prekršaja, primjerice: nije počinio prekršaj, djelo nije prekršaj, postoje okolnosti koje isključuju krivnju itd.

Kada tijelo koje je izdalo prekršajni nalog primi prigovor dostavit će ga zajedno sa spisom predmeta prekršajnom sudu. Sud tada može rješenjem (protiv kojeg nije dopuštena žalba) ili odbaciti prigovor (nepravodoban, nedopušten, prigovor kojem se ne može ustanoviti podnositelj) ili odbaciti prekršajni nalog protiv kojeg je prigovor podnesen.

Ako je uložen prigovor zbog poricanja prekršaja, vodit će se žurni prekršajni postupak u kojem će sud pozvati okrivljenika, svjedoke, vještaka i druge osobe radi ispitivanja. Kad se na temelju tih kao i drugih dokaza u spisu ocijeni da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno, sud donosi presudu protiv koje se ne može izjaviti žalba. Ako je prigovor podnesen zbog izrečene kazne ili troškova postupka, sud će izvan rasprave ili žurnog postupka: presudom odbiti prigovor i potvrditi prekršajni nalog (ako nađe da prigovor nije osnovan) ili presudom preinačiti prekršajni nalog u pogledu odluke o kazni ili troškovima postupka (ako nađe da je prigovor dijelom ili u cijelosti osnovan). Niti protiv te presude nije dopuštena žalba.

Andrea Radoš Petrlik, mag. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite