Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

26.4.2013

Agresivna vožnja

Neuvažavanje prava drugih sudionika u prometu, neprijateljsko ponašanje prema njima, nervozno trubljenje i slično, odraz su neodgovornog ponašanja u prometu i nedostatka prometne kulture. Takva vožnja kojom se ugrožavaju drugi sudionici u prometu i kojom se dovodi do nepotrebne opasnosti, zbog opće sigurnosti treba se jasno definirati i učinkovito kažnjavati.

Svakodnevnim sudjelovanjem u prometu (bilo kao pješaci ili vozači) možemo vidjeti čitav niz primjera kršenja prometnih propisa te prometne nekulture. Svi smo barem jednom u životu bili svjedoci ili čak i žrtve agresivnih i bezobzirnih vozača, koji oduzimanjem prednosti, prebrzom ili preblizom vožnjom, slalom vožnjom, nervoznim trubljenjem i gestikuliranjem, izražavaju svoj bijes i nestrpljivost te time izravno ili neizravno ometaju i ugrožavaju ostale sudionike u prometu.

Agresivna vožnja kao pojam i agresivno ponašanje u prometu još nije zakonski definirano, no postoji svijest o ovom problemu te je tako putem Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011.-2020. godine, predviđen rad na promjeni ponašanja sudionika u prometu. Program je donesen za razdoblje od deset godina, a glavna mu je vizija smanjiti sve oblike stradavanja u prometu odnosno smanjenje prometnih nesreća. U Programu se predviđa definiranje i stupnjevanje agresivne vožnje od strane Hrvatskog autokluba, te sankcioniranje takve vožnje i provođenje preventivno-edukativnih aktivnosti od strane policije.

Od 1. siječnja 2013. na snazi je novi Kazneni zakon koji sadrži odredbu o obijesnoj vožnji u cestovnom prometu (članak 226.). Ovo novo kazneno djelo predviđa kaznu zatvora do tri godine za sudionika u cestovnom prometu koji iz obijesti:

- teško krši propise o sigurnosti prometa vozeći u stanju nesposobnosti za vožnju izazvanoj trošenjem alkohola uz koncentraciju od 1,50 g/kg alkohola u krvi, droge ili psihoaktivnih lijekova,

- vozi u zabranjenom smjeru,

- pretječe na nepreglednom mjestu kolonu vozila,

- vozi brzinom koja prelazi pedeset km/h iznad dopuštene u naseljenom mjestu ili području s naznačenim ograničenjem brzine i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi.

Da bi se radilo o kaznenom djelu obijesne vožnje, kumulativno mora postojati jedan od gore opisanih oblika kršenja prometnih propisa, mora nastupiti konkretna opasnost za život ili tijelo ljudi te mora postojati obijest na strani počinitelja odnosno dolus directus (izravna namjera).

Pozitivno je što je ovom zakonskom odredbom omogućeno kažnjavanje nekih oblika ugrožavanja prometa koji još nisu doveli do povređivanja, jer je dovoljno samo da je došlo do ugrožavanja prometa (primjerice, vožnja zabranjenim smjerom na autocesti). Međutim, kaznenim djelom obijesne vožnje obuhvaćeni su samo teži oblici kršenja prometnih propisa, dok ostala „lakša“ kršenja poput agresivnog praćenja drugih sudionika u prometu, presijecanja puta vozilom drugim vozačima ili pješacima, verbalnog zlostavljanja, te fizički napadi prema drugim sudionicima u prometu, ako nema prometne nesreće, ozljede ili materijalne štete, često prođu nekažnjeno.

Naravno, slučajevi agresivne vožnje i agresivnih vozača mogu se prijavljivati jednako kao i svi drugi slučajevi agresivnih ponašanja odnosno kršenja pozitivnih zakonskih propisa.

Na naš upit koja je procedura u slučaju prijave agresivnih vozača, Služba za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova poslala je sljedeći odgovor:

Procedura u slučaju prijave "agresivnog vozača" bila bi, naravno, ista kao i u svakom drugom slučaju prijavljivanja prekršaja odnosno kaznenih djela - policija bi bila dužna provesti izvide kako bi se utvrdilo je li djelo počinjeno i tko je počinitelj, osigurati da se počinitelj ili sudionik ne sakrije ili pobjegne, da se otkriju i osiguraju dokazi za uspješno vođenje postupka itd., a sve sukladno odredbama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ("NN" broj 76/2009), Zakona o kaznenom postupku ("NN" broj 152/2008, 76/2009, 80/2011 i 143/2012) i Prekršajnog zakona ("NN" broj 107/2007 i 39/2013.)“.

Dakle, ako vas netko maltretira u prometu na način da namjerno svojim ponašanjem povećava rizik od sudara bilo naglim, neopravdanim kočenjem kao „upozorenjem“ vozilu iza, ili korištenjem svog motornog vozila kao sredstva za napad na vas (primjerice nasrćući svojim vozilom na vaše), bilo prolaskom kroz crveno svjetlo na raskrižju zbog čega vi morate naglo zakočiti i ugroziti sebe i druge kako bi izbjegli sudar, zapišite marku vozila i registracijske oznake te ih prijavite nadležnoj policijskoj upravi.

Problem je što često „napadnuti“ vozači reagiraju na način da i sami postanu agresivni, čime agresivno ponašanje za volanom zapravo postaje dio naše prometne kulture.

Prijavom policiji, čak i ako je došlo do doticanja vozila bez materijalne štete, a frustrirani vozač koji vas je lagano „pogurnuo“ pobjegne (primjerice, vozilo koje stoji na raskrižju iza vas na pojavu žutog svjetla na semaforu svojim vozilom nasloni se na vaše), najčešće se ne rješava ništa. Oni zapišu registracijske oznake „agresivnog vozača“, no, dok se agresivna vožnja zakonski ne definira, većinom ne mogu učiniti ništa osim ubuduće malo pripaziti na to vozilo.

Ako vozač ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna (članak 109. Zakona o sigurnosti prometa na cestama), no, taj prekršaj kažnjava se samo ako dođe do prometne nesreće. Iako se navedenim Zakonom utvrđuju temeljna načela međusobnih odnosa i ponašanja sudionika u prometu, očito je kako neka ponašanja treba dodatno definirati.

Zbog sigurnosti svih nas potrebno je što prije donijeti propise u kojima se definira pojam bezobzirnog i agresivnog ponašanja u prometu, te utvrditi metode i alate za ublažavanje takvog ponašanja, što bi s vremenom kroz edukaciju i sankcije dovelo do njegovog suzbijanja. Naime, agresivni vozači osim što su često neopravdano uvjereni u vlastite vozačke sposobnosti, svoje vozilo smatraju produžetkom osobnog integriteta te zbog nestrpljivosti i sebičnosti ugrožavaju sigurnost i predstavljaju ozbiljnu opasnost za sve sudionike u prometu.

Marina Turković


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite