Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

7.6.2013

Prisilna naplata poreza

Suvremene države funkcioniraju kroz prikupljanje javnog prihoda putem obveznih poreznih davanja čime se puni državni proračun te se omogućava financiranje javnih troškova. U slučaju neplaćanja poreznih obveza, država primjenjuje različite mehanizme naplate poput reprograma poreznog duga, otpisa poreznog duga s osnove kamata te prisilne naplate poreza.

U doba recesije, naplata poreza postaje sve veći problem pa država pribjegava različitim načinima naplate i kontrole plaćanja poreza poput nedavno uvedenog sustava fiskalizacije kojim se uvodi nadzor nad izdavanjem računa za promet u gotovini (Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom).

S ciljem rješavanja problema nenaplaćenih potraživanja te suzbijanja zakašnjenja vezanih uz plaćanje novčanih obveza, doneseno je nekoliko propisa koji omogućavaju lakšu naplatu dospjelog, a nepodmirenog poreznog duga:

- Zakonom o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanoga gospodarskom krizom, poduzetnici su imali mogućnost reprogramirati porezni dug nastao do 31. siječnja 2012. te su za isto razdoblje mogli pod određenim uvjetima otpisati porezni dug s osnove kamata,

- Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi uređeno je financijsko poslovanje poduzetnika, rokovi ispunjenja novčanih obveza i pravne posljedice zakašnjenja s ispunjenjem, poslovanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti te postupak predstečajne nagodbe koji se može provesti nad pravnom osobom i nad dužnikom pojedincem (trgovac pojedinac i obrtnik).

- Zakonom o naplati poreznog duga fizičkih osoba uređuju se uvjeti, način i postupak naplate dospjelog neplaćenog poreznog duga fizičkih osoba s osnove poreza, doprinosa te drugih javnih davanja.

Porezni dug nastaje kada porezni obveznik ne ispuni svoja dugovanja nastala s osnove poreza, doprinosa ili drugih javnih davanja. Iako je sam porez oblik prisilnog davanja državi, način plaćanja poreza može biti redovan (kad porezni obveznici redovno i na vrijeme podmiruju svoje porezne obveze) ili prisilan. Kada postane očigledno da porezni dužnik nema namjeru podmiriti svoju poreznu obvezu, provodi se prisilna naplata poreza odnosno ovršni postupak.

Sukladno Općem poreznom zakonu, ovršni postupak dio je porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak prisilne naplate poreznog duga na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava.

Ovršne isprave na temelju kojih se provodi ovrha poreznog duga su: rješenje o utvrđivanju poreza i obračunska prijava. Vjerodostojna isprava jest knjigovodstveni izlist stanja poreznog duga potpisan od ovlaštene osobe poreznog tijela.

Postupak prisilne naplate poreza provodi se kroz pljenidbu novčanih sredstava ovršenika, pljenidbom tražbina i drugih imovinskih prava te pljenidbom imovine dužnika (nekretnine i pokretnine). Ovrha se provodi ako je porezni dug poreznog obveznika dospio te ako je porezno tijelo poduzelo sve mjere da se porezni dug naplati iz sredstava osiguranja naplate poreznog duga.

Cjelokupni ovršni postupak radi naplate poreznog duga opisan je u glavi VI. Općeg poreznog zakona.

Budući da se najprije kreće s pljenidbom novčanih sredstava ovršenika, taj dio ovrhe posebno ćemo izdvojiti.

Provedba ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika obavlja se dostavom osnove za plaćanje Financijskoj agenciji (dalje: FINA) sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Treba napomenuti da se osnove za plaćanje porezne obveze izvršavaju prije svih drugih naloga (dakle prije isplate plaće i sl.).

Osnovom za plaćanje FINI smatra se: rješenje o ovrsi, rješenje o osiguranju, zadužnica, nalog za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne, te svaka druga odluka nadležnog tijela kojom se u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe.

Od 1. siječnja 2011. FINA provodi ovrhe na novčanim sredstvima poslovnih subjekata i građana, po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika za što, naravno, ne treba suglasnost dužnika.

S obzirom da se ovrha provodi po svim računima ovršenika, provest će se i na primanjima koja su izuzeta od ovrhe (sukladno članku 172. Ovršnog zakona, od prisilne naplate izuzeti su: dječji doplatci, stipendije, primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, tjelesnog oštećenja, socijalne skrbi, privremene nezaposlenosti te rodiljne i roditeljske novčane potpore). Kako bi zaštitio ova novčana primanja, ovršenik treba u FINI zatražiti otvaranje posebnog računa. Otvaranje ovog računa je besplatno, a otvara se ispunjavanjem posebnog obrasca (Obavijesti o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe) koji se može pronaći u svim poslovnicama FINE i na njezinoj internetskoj stranici.

Ispunjeni obrazac može se dostaviti u bilo koju poslovnicu FINE koja na temelju njega prosljeđuje obavijest prema poslovnoj banci ovršenika (banka na temelju njega otvara poseban račun za zaštićena primanja, tzv. račun „35“), te prema uplatiteljima primanja izuzetim od ovrhe (poslodavac, ostali isplatitelji zaštićenih primanja). Uplatitelji primanja nakon toga uplaćuju zaštićene iznose primanja ovršenika na novi račun (račun „35“), a nezaštićene iznose primanja na standardni  račun ovršenika.

Na taj poseban račun slijevaju se primanja zaštićena od ovrhe, a to su dvije trećine plaće ili mirovine, osim kod ovrha za uzdržavano dijete (alimentacija) gdje se ovršeniku mogu uzeti tri četvrtine primanja. Ovršenik može slobodno raspolagati primanjima s posebnog računa. Napominjemo da zaštićeni račun nije moguće otvoriti unaprijed, dakle prije početka provedbe ovrhe.

Na primjeru iz sudske prakse vidimo da se prisilna naplata poreza ne može provoditi bez zakonski propisane osnove za prisilnu naplatu: „Sud u spisu predmeta ne nalazi niti rješenja o utvrđivanju poreznog duga, a niti knjigovodstveni izlist stanja duga potpisan od ovlaštene osobe poreznog tijela, pa stoga ne može otkloniti prigovore da je osporenim rješenjem uz obrazloženje kakovo je njemu dato povrijeđen zakon tužitelju na štetu.“ Odluka Visokog upravnog suda RH, br. Us-10448/2009-4 od 24. svibnja 2012.

Zastara poreznog duga odnosno zastara prava iz porezno-dužničkog odnosa, prema Općem poreznom zakonu zastarijeva za tri godine računajući od dana kada je zastara počela teći. Ovdje se radi o relativnoj zastari, dok apsolutni rok zastare prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i naplatu, kao i prava poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe, nastupa za šest godina računajući od dana kada je zastara počela prvi puta teći. Nakon što nastupi zastara, porezno tijelo više nema pravo potraživati naplatu ili pokretati postupak.

Marina Turković


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite