Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

18.6.2013

Recesijski pokušaji „penaliziranja“ radnika neovlaštenom ustegom od plaće

Može li uopće poslodavac radi poboljšanja kvalitete ili kvantitete rada primjenjivati svojevrsno penaliziranje radnika svakodobnim mogućim sniženjem plaće odnosno mogu li tako „kažnjeni“ radnici tražiti sudskim putem, bez obzira na tu njegovu odluku, plaću prema ugovoru o radu?

Zbog pomanjkanja sredstava uzrokovanih recesijskim i drugim razlozima, poslodavci u posljednje vrijeme relativno često pribjegavaju umjesto platnoj stimulaciji, sustavu tzv. destimulacije plaća, posebice ako u pojedinom mjesecu prema ocjeni poslodavca dođe do određenog pada kvalitete i/ili brzine rada u odnosu na prethodni mjesec ili na neko duže prethodno razdoblje.

Međutim, umanjenje plaće u pojedinom mjesecu iz razloga slabijeg rada radnika, odnosno tzv. destimulacija ili svojevrsno penaliziranje radnika mora se promatrati kroz prizmu članaka 88. i 89. Zakona o radu koji se odnose na zabranu prijeboja i zabranu neovlaštene ustege na plaći radnika od strane poslodavca.

Također, svaki obračun plaće mora imati svoje nužne elemente sukladno članku 85. Zakona o radu, pa tako i razlog odnosno pravnu osnovu ustege.

Predmetno smanjenje nikako ne bi moglo biti osnovano jer bi se moralo temeljiti na ugovornoj dispoziciji radnika, a ne jednostranoj, na propisu neutemeljenoj odluci poslodavca.

Dakle, svaka ustega na plaći radnika koja se provodi od strane poslodavca mora biti utemeljena ili ex lege ili na dispoziciji radnika, s time da provođenje „stimuliranja“ radnika tzv. penaliziranjem ili destimulacijom, odnosno jednokratnim sniženjem plaće zbog navodnog slabijeg rada nije zakonom dozvoljeno i svaka takva ustega na plaći radnika bila bi neovlaštena, te bi se kao takva morala vratiti radniku u punom iznosu.

Na istom je stajalištu i pretežita sudska praksa (Odluka Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž-133/07-2 od 26. travnja 2007.), tako da je gotovo izvjestan i gubitak sudskog postupka u slučaju da radnik u tom smislu pokrene sudski postupak protiv poslodavca.

Daniel Sever, mag. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite