Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

30.8.2013

Zaštita i spašavanje u slučaju potresa u Zagrebu

Posljednjih nekoliko dana bili smo svjedoci učestalih manjih potresa koji su zatresli šire područje grada Zagreba. S obzirom da je, nakon okolice Dubrovnika, šire područje Zagreba najtrusnije područje u Republici Hrvatskoj, pojava takvih manjih potresa nije neobična i neočekivana.

Međutim, prema seizmološkoj službi, na tom području mogu se očekivati potresi do čak 6.5 po Richterovoj ljestvici, koji bi za posljedicu imali uništenje velikog broja građevina, pogotovo u staroj jezgri Grada Zagreba, uništenje prometnica i ostale infrastrukture te nažalost i veliki broj ljudskih žrtava.

Kako pojavu potresa ne možemo spriječiti, a niti precizno predvidjeti, obrana od njih svodi se na preventivu u obliku kvalitetne protupotresne gradnje, edukaciju stanovništva te ustrojavanje, opremanje i educiranje različitih službi zaštite i spašavanja.

Gradska skupština Grada Zagreba donijela je 29. ožujka 2011., Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Zagreba koja je objavljena u broju 5/11 Službenog glasnika Grada Zagreba i u kojoj su navedene sljedeće zabrinjavajuće brojke:

„Od ukupnog broja stambenih građevinskih jedinica postoji mogućnost oštećenja na 186.378 (oko 59%) objekata, a za stanovanje neće biti upotrebljivo 51.865 stambenih jedinica (16,5%). Procjenjuje se da bi oko 130.000 stanovnika moglo ostati bez krova nad glavom, odnosno da će njihovi objekti zbog oštećenja biti nesigurni za daljnje stanovanje. Mogući gubici i vjerojatnost stradavanja od posljedica potresa procjenjuju se na 2.961 poginulu osobu, duboko zatrpanih bilo bi 6.233, srednje zatrpanih 8.571, a plitko zatrpanih 45.190.“

Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju katastrofu proglašava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, odnosno njezin stožer preuzima rukovođenje operativnim snagama i koordiniranje svih drugih sudionika zaštite i spašavanja.

Operativne snage zaštite i spašavanja sastoje se od: - službi i postrojbi Državne uprave za zaštitu i spašavanje, - zapovjedništava zaštite i spašavanja, - službi, zapovjedništava i postrojbi civilne zaštite, - vatrogasnih zapovjedništava i postrojbi, - službi i postrojbi pravnih osoba i tijela državne uprave koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti.

Člankom 9. navedenog Zakona određeno je da operativnim snagama zaštite i spašavanja na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave rukovode i koordiniraju općinski načelnik, gradonačelnik i župan, uz stručnu potporu stožera zaštite i spašavanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U katastrofama i velikim nesrećama općinski načelnik, gradonačelnik i župan izravno zapovijedaju operativnim snagama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Dakle, u slučaju velikog potresa u Gradu Zagrebu gradskim Operativnim snagama upravljao bi gradonačelnik uz stručnu potporu Stožera zaštite i spašavanja Grada Zagreba. Zagrebački stožer osnovan je Odlukom o osnivanju Stožera zaštite i spašavanja Grada Zagreba. Istom odlukom određeno je da stručne, administrativne i tehničke poslove za Stožer obavlja Ured za upravljanje u hitnim situacijama.

Ured je osnovan 2008. godine i ustrojstveno je podijeljen na Sektor za poslove zaštite i spašavanja, Sektor za poslove zaštite od požara i vatrogastvo i Sektor za komunikacije i potporu operativnim snagama. Od svog osnutka do danas poduzeo je niz edukativnih akcija, vježbi i poboljšanja vezanih za povećanje i koordinaciju Operativnih snaga na području Grada Zagreba. Potpisan je i niz ugovora kojima se odabrane pravne osobe, obrazovne i ostale institucije obvezuju da će za edukaciju, sprečavanje katastrofe i uklanjanje posljedica dati na raspolaganje gradskom stožeru svoju stručnost, ljudstvo i mehanizaciju.

Uz preventivno djelovanje, za sprečavanje katastrofa i brzo rješavanje posljedica iznimno je bitno i ponašanje stanovništva u takvim situacijama. Dobro educirani i pripremljeni građani prvenstveno mogu pomoći sebi, ali i drugim osobama. Zakonom o zaštiti i spašavanju određeno je da je svaka osoba dužna skrbiti se za svoju osobnu sigurnost i zaštitu te da se provedba mjera osobne i uzajamne zaštite temelji na načelu solidarnosti i uzajamne pomoći građana.

Osim fizičkih osoba, i pravne osobe dužne su organizirati zaštitu i spašavanje, poduzimati mjere pripravnosti te aktivno sudjelovati u otklanjanju posljedica mogućih katastrofa.

Neven Brkić, mag. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite