Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

13.11.2013

Otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja i otpremnina

Zakon o radu u slučaju otkaza jamči pravo na otpremninu radnicima kojima poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon barem dvije godine neprekidnog rada, osim u slučaju kad je otkaz uzrokovan ponašanjem radnika. Ovdje govorimo o mogućnosti da poslodavac i u takvom slučaju radniku isplati otpremninu.

Pravo radnika na otpremninu utvrđuje se Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Poznato je da je člankom 119. Zakona o radu propisano da radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.

Što se tiče visine otpremnine valja reći da se otpremnina ne smije ugovoriti odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Dakle, rezimirajući navedeno možemo zaključiti da je Zakon o radu zajamčio pravo na otpremninu u slučaju prestanka radnog odnosa na temelju poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza, dok npr. otpremnina zbog odlaska u mirovinu može biti propisana drugim aktima, jer je Zakon o radu ne propisuje kao obveznu.

Ako je pritom pravo na otpremninu različito uređeno u više akata, sukladno članku 7. stavku 3. Zakona o radu, poslodavci su dužni primijeniti pravo koje je najpovoljnije za radnika, odnosno isplatiti otpremninu prema propisu u kojem je iznos otpremnine najviši.

Dakle, odredbom članka 119. Zakona o radu utvrđeno je da pravo na otpremninu ima radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekinutog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika.

No, što ako poslodavac odluči i takvom radniku isplatiti otpremninu? Takvu situaciju nije samo moguće zamisliti, već se ona (doduše rijetko) i dogodi.

Iako prema članku 119. Zakona o radu radnik nema pravo na otpremninu ako je sam svojim ponašanjem uzrokovao prestanak radnog odnosa, poslodavac uvijek može odlučiti da radniku isplati otpremninu iako nema zakonsku obvezu, ali tada mora imati na umu da je takva otpremnina kao i kod sporazumnog raskida ugovora o radu oporeziva kao plaća, dakle potrebno je obračunati sve poreze, prirez i doprinose.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite