Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

3.1.2014

Europska unija i Svjetska trgovinska organizacija

Svjetska trgovinska organizacija (WTO) međunarodna je trgovinska organizacija utemeljena na pravilima koja predstavljaju institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu. Europska unija međuvladina je i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije država članica. Koje su im sličnosti u pogledu slobodne trgovine?

Jedan od temeljnih ciljeva i zadataka WTO-a je liberalizacija trgovine, odnosno stvaranje otvorenog i ravnopravnog sustava trgovinskih pravila, liberalizacije i eliminacije carinskih i necarinskih prepreka trgovini robama i uslugama te lakšeg pristupa tržištima. Uklanjanjem svih oblika protekcionističkih mjera i diskriminatornih tretmana u međunarodnim trgovinskim odnosima omogućava se ekonomski razvoj država članica, njihova suradnja i postizanje najviše razine transparentnosti trgovinskog multilateralnog sustava.

Također, jedna od četiri slobode na kojima počiva EU je sloboda kretanja robe, a njezin preduvjet je liberalizacija tržišta i slobodne trgovine među državama članicama. EU je od osnutka težila uklanjanju carinskih zapreka i promicanju slobodne trgovine među državama članicama. Smatra se da je ideja o jedinstvenom tržištu EU-a potekla iz načela i prakse Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1947. (GATT), koji je kasnije institucionaliziran te je iz njega nastala i Svjetska trgovinska organizacija 1995. godine. Misao vodilja prilikom donošenja GATT-a, a kasnije i osnivanja WTO-a bila je znatno sniženje carina i uklanjanje drugih prepreka trgovini te ukidanje diskriminacijskog postupanja u međunarodnoj trgovini, kako bi se stvorili jednaki uvjeti trgovine za sve države članice.

WTO je, uz GATT, integrirao veći broj trgovinskih sporazuma poput Sporazuma o poljoprivredi, Sporazuma o tekstilu i odjeći, kao i Opći sporazum o trgovini uslugama (GATS) i Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS).

Uz načelo liberalizacije trgovine i načelo nediskriminacije zajedničko je i WTO-u i Europskoj uniji te možemo reći da su navedena načela temelj stvaranja oba trgovinska sustava.

Bez obzira na njihovu političku ili ekonomsku moć, državama članicama omogućeno je podnošenje  pritužbe o navodnom kršenju pravila WTO-a čime potencijalno stječu pravo na odštetu. U tu svrhu osnovano je Tijelo za rješavanje sporova čija je uloga odlučivanje o trgovinskim sporovima i provedba vlastitih odluka.

EU je još od osnutka WTO-a jedan od najvećih korisnika njegova sustava za rješavanje sporova, bilo kao tužitelj, optuženik ili da je zahtijevala status „treće stranke”, koji članicama WTO-a dopušta nadgledanje sporova među drugim strankama. Radi razjašnjavanja nejasnoća u sporazumima ili njihovog poboljšanja, EU povremeno traži odluke od panela i Žalbenog tijela WTO-a. Europski parlament ima ulogu nadzora razvoja sporova u kojima je EU uključena.

EU ima vrlo važnu ulogu u razvoju sustava međunarodne trgovine. Područje zajedničke trgovinske politike je u izravnoj nadležnosti EU. Djelujući pred WTO-om kao pregovarač, predlagatelj ili stranka sporazuma ili postupka, EU istupa kao jedan subjekt koji predstavlja Europska komisija. Ona se u svom radu savjetuje s Vijećem i Europskim parlamentom koji su od Lisabonskog ugovora dobili zajedničku zakonodavnu ulogu postupkom suodlučivanja. Na taj način stekli su pravo sudjelovanja i savjetodavnu ulogu u međunarodnim trgovinskim pitanjima.

S ciljem jačanja demokracije na međunarodnoj razini, Europski parlament i Međuparlamentarna unija 1999. godine zajedničkom suradnjom  postavili su temelje Parlamentarnoj konferenciji o WTO-u. Konferencija se održava svake godine i koncipirana je kao forum na kojem parlamentarni zastupnici iz cijelog svijeta razmjenjuju mišljenja, informacije i iskustva iz međunarodne trgovine, čime je WTO stekao parlamentarnu dimenziju.

Ključni cilj kako Svjetske trgovinske organizacije tako i Europske unije jest dalji razvitak sustava slobodne trgovine, postizanje bržeg rasta proizvodnje roba i usluga, veće zaposlenosti, a time i brži rast životnog standarda stanovništva u zemljama članicama.

Republika Hrvatska postala je 140. članica Svjetske trgovinske organizacije 30. studenoga 2000. godine potpisivanjem Protokola o pristupanju RH Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (NN MU 13/00). Pristupanjem Europskoj uniji, kao jedna od njezinih članica, Republika Hrvatska stekla je i na taj način članstvo u WTO.

Karla Štingl, univ. spec. europskih studija


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite