Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

20.1.2014

Dosjelost na idealnom dijelu nekretnine

Kao jedan od načina stjecanja prava vlasništva na nekretnini na temelju zakona jest i stjecanje na temelju dosjelosti. To je institut koji omogućuje da osoba koja nekretninu posjeduje, nakon dužeg niza godina i uz određene kvalitete toga posjeda, postane njezinim vlasnikom.

Dosjelost se osniva na samostalnom posjedu koji traje određeno vrijeme. Posjed može biti različite kakvoće (zakonit, pošten i istinit ili, suprotno tome - nezakonit, neistinit i nepošten), što uvjetuje i različite vrste dosjelosti: redovnu (temeljem zakonitog, istinitog i poštenog posjeda), i izvanrednu (utemeljenu na posjedu koji je samo pošten). Bitno je naglasiti da se na temelju posjeda koji nije i pošten, ma koliko dugo on trajao, dosjelošću ne može steći vlasništvo.

Stjecanje prava vlasništva na nekretnini dosjelošću reguliraju odredbe članka 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Kad je riječ o stjecanju vlasništva na nekretnini, to će pravo steći samostalni posjednik koji zakonito, istinito i pošteno posjeduje nekretninu deset godina neprekidno, a ako je posjed samo pošten, protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja.

Što se tiče posjedovanja stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, dosjelošću se stječe vlasništvo tih stvari ako je posjed samostalnog posjednika zakonit, istinit i pošten nakon dvadeset godina posjedovanja, odnosno ako je posjed barem pošten nakon četrdeset godina samostalnog posjeda, dakle, u oba slučaja nakon dvostruko više vremena od prethodno navedenog.

U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati.

Također treba reći da kad se poštenom posjedniku čiji posjed nije zakonit i istinit uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao zakonito, pošteno i istinito, on će pravo vlasništva steći istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću. Kad se zakonitom, poštenom i istinitom posjedniku uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao pošteno, ali ne zakonito ili istinito, vlasništvo će steći dosjelošću istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću, osim ako stvar već nije stekao time što je njegov zakoniti, pošteni i istiniti posjed trajao onoliko vremena koliko je potrebno da je zakoniti, pošteni i istiniti posjednik stekne dosjelošću.

Što se tiče prekida odnosno zastoja tijeka vremena dosjelosti, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju tijeka rokova za zastaru tražbina iz Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/18 i 125/11).

Ispunjenjem određenih pretpostavki pravo vlasništva neke stvari stječe se po samom zakonu, a onaj koji stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona ovlašten je ishoditi upis tako stečenog prava u zemljišnoj knjizi (članak 130. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).

Dosjelošću se može, osim cijele stvari, steći i suvlasnički idealni dio nekretni­ne. Naime, za stjecanje suvlasništva ne postoje neke posebne pravne osnove (titulusi) različite od onih na temelju kojih se stječe pravo vlasništva. Prema odredbi članka 37. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u pravnom prometu uzima se da je idealni dio stvari samostalna stvar; sve što je određeno za stvar vrijedi i za idealne dijelove, ako nije što posebno propisano. Za stjecanje prava suvlasništva dosjelošću nije ništa posebno propisano što bi se odnosilo samo na suvlasništvo, dakle vrijede i odredbe o stjecanju prava vlasništva dosjelošću.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite