Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

24.2.2014

Pravilnik o radu - osvrt na neke probleme u praksi

Pravilnici o radu su jedan od izvora radnog prava u Republici Hrvatskoj. Sukladno Zakonu o radu, na njihovo donošenje obvezni su isključivo poslodavci koji zapošljavaju više od 20 radnika. Naravno, to ne znači da poslodavci koji zapošljavaju manje od 20 radnika ne smiju donijeti pravilnik o radu, već samo oni na to nisu zakonom obvezani. U članku skrećemo pozornost na neke nedorečenosti vezane uz način donošenja pravilnika o radu.

Prema Zakonu o radu (članak 125.) obveza donošenja pravilnika o radu nametnuta je poslodavcima koji zapošljavaju više od 20 radnika ako pitanja koja se imaju urediti pravilnikom o radu već nisu uređena kolektivnim ugovorom. No, upravo se ova odredba u praksi pokazala problematičnom. Naime, bez obzira na postojanje kolektivnog ugovora koji je obvezivao poslodavca i koji je regulirao sva pitanja koja čine obvezni dio pravilnika o radu, nerijetko su poslodavci nakon iznenadnog „posjeta“ inspektora rada proglašeni prekršajno odgovornima zbog nedonošenja pravilnika o radu.

Dakle, pravilnikom o radu potrebno je urediti pitanja osobnih podataka koje je o zaposlenima potrebno prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa, način osposobljavanja pripravnika za samostalan rad, plaća, organizacije rada, postupka i mjera za zaštitu dostojanstva radnika, te druga pitanja važna za radnike zaposlene kod određenog poslodavca.

Zakon o radu kod uređenja ostalih instituta (radno vrijeme, plaćeni dopust, dodaci na plaću, trajanje godišnjeg odmora, naknade plaće itd.), upućuje na njihovu razradu u pravilniku o radu.

Osvrnut ćemo se na pitanje zaštite dostojanstva radnika kao obveznog sadržaja pravilnika o radu iz razloga što se može protumačiti kao pokušaj rješavanja mobbinga na radnom mjestu. Također, regulacija tog pitanja u pravilniku o radu jedno je vrijeme bila česta meta kontrole inspekcije rada. Naime, poslodavac je dužan pravilnikom o radu ne samo propisati i osigurati zaštitu dostojanstva radnika (nakon što je do povrede već došlo), već je dužan osigurati i preventivne mjere kako do povrede dostojanstva radnika ne bi niti došlo, odnosno kako bi se barem u nekoj mjeri onemogućilo da dođe do povrede. Kako je u današnjoj radno-pravnoj praksi poznato da mobbing može biti vertikalni (od strane nadređenog i/ili poslodavca) i horizontalni (od strane suradnika), poslodavac je dužan zaštititi radnika neovisno od koga dolazi povreda dostojanstva radnika, te primarno imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika i to u roku ne dužem od 8 dana, jer u protivnom radnik ima pravo prekinuti rad uz naknadu plaće kao da je radio uz uvjet da je u daljnjem roku od 8 dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Postupak, odnosno način objave pravilnika o radu svojim pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad. U praksi se pravilnik obično objavljuje na oglasnoj ploči poslodavca, a stupa na snagu osam dana nakon dana objave.

Nadalje, vezano uz sam postupak donošenja pravilnika o radu, upozoravamo na značajnu pravnu prazninu. Naime, kao bitan uvjet donošenja/objavljivanja pravilnika o radu jeste obveza poslodavca da se savjetuje sa radničkim vijećem (čl. 126. st. 1. Zakona o radu: „.. poslodavac se mora savjetovati sa radničkim vijećem…“). No, u glavi Zakona o radu koja regulira sudjelovanje radnika u odlučivanju, a u kojoj se propisuje način osnivanja, djelovanja i ovlaštenja radničkog vijeća, izričito je navedeno da radnici „imaju pravo“ izabrati članove radničkog vijeća. Iz navedene formulacije jasno proizlazi da postojanje radničkog vijeća kod poslodavca nije obvezatno već je fakultativno, a koji zaključak se nameće uzmemo li u obzir i da se radničko vijeće utemeljuje na prijedlog sindikata ili najmanje 10% radnika zaposlenih kod određenog poslodavca. Upravo je ovakvih slučajeva bilo u praksi – kod poslodavca nije bilo utemeljeno radničko vijeće (radnici su bili zadovoljni radnim uvjetima i nisu htjeli utemeljiti radničko vijeće), a taj poslodavac morao je donijeti pravilnik o radu koji se donosi uz obvezno savjetovanje sa radničkim vijećem. Zbog ovakve situacije - u kojoj je poslodavac očito trebao, uslijed zakonske procedure donošenja pravilnika, prisiliti najmanje 10% radnika da utemelje radničko vijeće - zatraženo je objašnjenje državnih inspektora rada, koji nažalost, uz čuđenje oko nedorečenosti Zakona o radu, nisu imali nikakav prijedlog rješenja problema.

Dakle, poslodavac je dužan provesti postupak prethodnog savjetovanja sa radničkim vijećem, međutim, nije vezan njegovim mišljenjem, te pravilnik o radu može donijeti unatoč njegovom protivljenju. Radničko vijeće koje smatra da je poslodavac donio pravilnik o stegovnoj i materijalnoj odgovornosti radnika protivno pozitivnim zakonskim propisima ima ovlaštenje, na temelju odredbe članka 126. stavka 6. Zakona o radu, od nadležnog suda tražiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi ništetnima (Mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava KLASA: 110-01/11-01/431, URBROJ: 524-08-01-01/5-12-2, od 13. siječnja 2012.)

Kako je Zakonom o radu propisano da poslodavac čini jedan od težih prekršaja ako donese pravilnik o radu bez savjetovanja sa radničkim vijećem, a za koji prekršaj je propisana kazna od 31.000,00-60.000,00 kuna za pravnu osobu, smatramo da područje odnosno pitanja vezana uz postupak donošenja pravilnika o radu nikako ne bi smjela biti predmetom različitih tumačenja niti područjem pravne praznine koja rezultira pravnom nesigurnošću. Pravilnik o radu ne bi smio biti svrha sam sebi već bi trebao biti temeljni akt o pravima i obvezama stranaka u radnom odnosu.

Neda Marasović, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite