Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

21.3.2014

Snažnija zaštita prava osoba s duševnim smetnjama

Prijedlog novog Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama donosi brojne novosti za osobe s duševnim smetnjama. Prvenstveno je pojačana njihova zaštita i potaknuto ostvarivanje što više prava. Prijedlog Zakona usklađen je s međunarodnim dokumentima, presudama Europskog suda za ljudska prava, Zakonom o kaznenom postupku te potrebama koje su se javile u praksi.

Osobe s duševnim smetnjama jedna su od najranjivijih skupina u društvu. Njihovu svakodnevicu obilježava snažna stigmatizacija, šutnja i skrivanje duševnih poteškoća unutar obitelji u kojoj žive, od straha okoline pa do izolacije i socijalnog isključivanja. Novi Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama trebao bi stvoriti kvalitetniji zakonski okvir za zaštitu prava i snažniju prevenciju nečovječnog postupanja prema osobama s duševnim smetnjama. U nastavku donosimo pregled najvažnijih novosti.

Zabrana da osobe s duševnim smetnjama pod izlikom radne terapije obavljaju poslove zdravstvenog osoblja ustanove

Udruge za zaštitu prava osoba s duševnim smetnjama nerijetko su dobivale prigovore svojih članova da se osobe s duševnim smetnjama smještene u psihijatrijske ustanove, pod izgovorom radne terapije, koriste za obavljanje poslova zdravstvenog osoblja (npr. briga oko drugih osoba s duševnim smetnjama, hranjenje, mijenjanje pelena i sl.). Kako bi se spriječilo narušavanje dostojanstva osoba s duševnim smetnjama, članak 7. Prijedloga propisuje da radna terapija mora biti dobrovoljna, određena programom liječenja te da ne smije obuhvaćati radne zadatke medicinskog osoblja. Prethodna odredba rezultat je usklađivanja sa člankom 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koji izrijekom zabranjuje nečovječne ili ponižavajuće postupke.

Neprilagođenost društvenim normama nije razlog za postavljanje psihijatrijske dijagnoze

Članak 8. Prijedloga sprječava olako postavljanje psihijatrijske dijagnoze. Psihijatrijska dijagnoza mora biti temeljena na važećim klasifikacijama mentalnih poremećaja i ne smije se temeljiti samo na podacima o prošlom medicinskom postupku. Tim odredbama ispunjava se jedna od generalnih mjera u izvršenju presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu X i Y protiv Hrvatske. Nadalje, propisano je da neprilagođenost društvenim normama sama po sebi ne smije biti razlog za postavljanje psihijatrijske dijagnoze.

Aktivno biračko pravo za vrijeme boravka u ustanovi

Člancima 14. i 15. Prijedloga dorađena je i proširena Glava III. trenutno važećeg Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama koja regulira prava osoba s duševnim smetnjama za vrijeme smještaja u psihijatrijskoj ustanovi. U skladu s izmjenama u izbornom zakonodavstvu te člankom 29.a) Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, dodana je odredba o korištenju aktivnog biračkog prava za vrijeme boravka u psihijatrijskoj ustanovi.

Postroženi uvjeti za elktrokonvulzivno liječenje i provođenje biomedicinskih istraživanja

Kao i u važećem Zakonu, Prijedlog novog Zakona zabranjuje psihokirurgiju i kastraciju osoba s duševnim smetnjama. Glavom IV. Prijedloga prošireni su uvjeti za određivanje elektrokonvulzivnog liječenja i provođenje biomedicinskih istraživanja nad osobama s duševnim smetnjama. Za posebne medicinske postupke propisane ovom Glavom nije moguć pristanak zakonskog zastupnika kao dosada. U odnosu na dosadašnju praksu ova odredba predstavlja pozitivan pomak koji je potaknut usklađivanjem s člankom 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Prijedlogom zakona poboljšana je i nomotehnički dorađena Glava V. kojom se regulira zaštita tajnosti podataka i medicinska dokumentacija.

Prisilni smještaj maksimalno do 48 sati

Člankom 27. Prijedloga propisani su razlozi za prisilno zadržavanje i prisilni smještaj osoba s težim duševnim smetnjama. Da bi se odredio prisilni smještaj potrebno je da se radi o osobi koja ima teže duševne smetnje i koja zbog tih smetnji ozbiljno i izravno ugrožava vlastiti ili tuđi život, zdravlje ili sigurnost. Opasnost osobe mora biti prisutna u vrijeme određivanja i trajanja prisilnog zadržavanja. Važeći Zakona propisuje trajanje prijema do 72 sata. To je vrijeme u kojem nema sudske zaštite za primljenu osobu sve do odluke psihijatra o prisilnom zadržavanju. Prijedlogom novog Zakona to se vrijeme skraćuje na razdoblje do 48 sati što je dodatni oblik zaštite prava na slobodu osoba s duševnim smetnjama i u skladu sa člankom 5. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koji taksativno navodi dopuštene razloga za lišavanje slobode.

Obvezatna specijalizacija sudaca

Novina u odnosu na važeći Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, jest  postupak postavljanja sudaca koji sudjeluju u postupcima prisilnog smještaja. Člankom 34. Prijedloga propisano je da suce postavlja predsjednik Vrhovnog suda na vrijeme od 5 godina, vodeći pri tome računa o njihovoj sklonosti za potrebe osoba s duševnim smetnjama i njihovim znanjima iz područja forenzičke psihijatrije. Na taj način ostvarene su pretpostavke za specijalizaciju sudaca koji odlučuju o prisilnim civilnim i forenzičkim hospitalizacijama. Novina je i proširenje ovlasti suda tako da nije vezan samo mišljenjem liječnika psihijatra odnosno vještaka i da je ovlašten utvrđivati sve činjenice i izvoditi dokaze od važnosti za donošenje sudske odluke neovisno o prijedlozima stranaka. Nadalje, stavkom 7. istog članka propisano je da djelomično lišenje poslovne sposobnosti ili oduzeta poslovna sposobnost osobe o čijem se prisilnom smještaju odlučuje nije zapreka da ona u okviru svoje očuvane sposobnosti poduzima radnje radi ostvarenja svojih prava.

Ročišta u psihijatrijskoj ustanovi uz obvezatan osobni kontakt suca s oboljelom osobom

Sudac je dužan bez odgode, a najkasnije u roku od 72 sata od trenutka primitka obavijesti o prisilnom zadržavanju na nadležnom sudu, prisilno zadržanu osobu posjetiti u psihijatrijskoj ustanovi, obavijestiti ju o razlogu i svrsi sudskog postupka te je saslušati. Dakle, ovakva formulacija stavka 1. članka 36. Prijedloga naglašava obligatorno prisustvovanje osobe s duševnim smetnjama raspravi čime je također ispunjena jedna od generalnih mjera u predmetu X i Y protiv Hrvatske. Novost je i to da sud, na prijedlog stranaka u postupku, može zatražiti mišljenje vještaka psihijatra koji nije zaposlen u ustanovi u kojoj se nalazi zadržana osoba.

Obvezatno psihijatrijsko liječenje na slobodi

Ovo liječenje određuje sud u kaznenom postupku kada su ispunjeni kriteriji za prisilni smještaj neubrojive osobe, ali je za otklanjanje opasnosti od ponovnog počinjenja težeg kaznenog djela dostatno liječenje osobe na slobodi (članak 51. Prijedloga). Obvezno psihijatrijsko liječenje na slobodi bilo je propisano i člankom 59. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, kao sigurnosna mjera. Sada se ponovno uvodi zbog važnosti rehabilitacije i resocijalizacije osoba koje su ostvarile protupravnu radnju u neubrojivom stanju, a za otklanjanje opasnosti dostatno je liječenje na slobodi. Dodatni motiv ponovnog uvođenja ovog institute jest i težnja prema deinstitucionalizaciji psihijatrijskih ustanova koja se provodi s ciljem poboljšanja kvalitete usluga i kvalitete života osoba s duševnim smetnjama.

Zabrana uporabe fizičke sile nad oboljelom osobom i načelo proporcionalnosti

Glavom VIII. Prijedloga propisane su mjere prisile prema osobama s duševnim smetnjama. U odnosu na važeći Zakon zamijenjena je formulacija „fizičke sile“ formulacijom „mjera prisile“, s obzirom na to da se takve mjere mogu provoditi i bez primjene fizičke sile. Novina je ograničenje primjene mjera prisile samo na opasnosti koje proizlaze iz ponašanja osoba s duševnim smetnjama kojima se ugrožava zdravlje ili život njih samih ili drugih osoba, dok je izostavljena mogućnost primjene tih mjera u slučaju oštećenja ili uništenja imovine. Propisano je i načelo proporcionalnosti vezano uz vrijeme trajanja mjera prisile. Navodi se i potreba za primjenom mjera deeskalacije (neprisilne mjere).

Institut osobe od povjerenja i obvezujuća izjava

U odnosu na važeći Zakon, prijedlog novog Zakona člankom 68. uvodi potpuno novo rješenje u hrvatski pravni sustav. U skladu s člankom 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, omogućava se svakoj osobi da za medicinske postupke, a u slučaju vlastite nesposobnosti za davanje pristanka, ovlasti jednu osobu da kao osoba od povjerenja, izjavi pristanak ili ga uskratit za pojedine medicinske postupke. Ovom zakonskom mogućnošću može se izbjeći nepotrebno stavljanje pod skrbništvo osoba s duševnim smetnjama samo zbog potreba liječenja.

Početkom prošle godine pisali smo o očekivanim promjenama instituta skrbništva. Ovaj Prijedlog Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama kao i očekivani novi Obiteljski zakon trebali bi stvoriti pozitivnije ozračje i čovječniji tretman prema osobama kojima je oduzeta poslovna sposobnost. Očekujemo da se sustav supstitucijskog donošenja odluka (skrbništvo kroz lišavanje poslovne sposobnosti) u potpunosti zamijeni mehanizmima podrške osobama s invaliditetom za donošenje odluka.

Željko Čižmek, univ. bacc. act. soc.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite