Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

15.4.2014

Uskraćivanje materijalnih prava javnim i državnim službenicima, ugovorenih kolektivnim ugovorima

U ekonomskoj krizi koju osjećamo već duži broj godina, primjetna je pojava države da propisom (zakonom ili uredbom) uskraćuje materijalna prava javnim i državnim službenicima, a na koja se prije obvezala slobodnom voljom, potpisivanjem kolektivnih ugovora sa sindikatima.

Najnoviji slučaj koji je javne i državne službenike dignuo na noge, kao i cjelokupnu javnost, jest donošenje Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN 41/14). Zakon je stupio na snagu 1. travnja 2014. godine i njegove odredbe se sastoje u sljedećem:

- Zakonom se uskraćuje pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolektivnim ugovorima ugovoreno u visini od 4,8 i 10 posto, i to:

1. za zaposlene u državnim službama kao uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta

2. za zaposlene u javnim službama kao uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta ili kao uvećanje osnovice za izračun plaće ili kao uvećanje plaće izračunate kao umnožak osnovne plaće i dodataka s osnova uvjeta rada.

Navedena prava uskraćuju se od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2014.

Da se službenici ne bi pozvali na primjenu načela pogodnosti, odnosno odredbe Zakona o radu o primjeni za radnika najpovoljnijeg prava (Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno. članak 7. stavak 3. Zakona o radu), zakonodavac je propisao da se u vezi s ostvarivanjem materijalnih prava, koja se ovim Zakonom uskraćuju – ne primjenjuje navedena odredba članka 7. stavak 3. Zakona o radu.

Prisjetimo se da se slično uskraćivanje kolektivnim ugovorom ugovorenih materijalnih prava, i to zakonom, dogodilo i 2012. i 2013. godine. Naime, zbog održavanja fiskalne održivosti sustava javnih službi, te činjenice da se kolektivni pregovori o izmjeni granskih kolektivnih ugovora nisu mogli dovršiti prije obveze isplate godišnje nagrade za božićne blagdane, zaposlenima u javnim službama donesen je Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (Nar. nov., br. 143/12), kojim je uskraćena isplata božićnice za 2012. i 2013. godinu i regresa za korištenje godišnjeg odmora za 2013. godinu. Predlagatelj Zakona, Vlada Republike Hrvatske, u obrazloženju Prijedloga tog Zakona navela je da će se uskratom isplate ova dva materijalna prava zaposlenih u javnim službama u 2012. i 2013. godini, koja proizlaze samo i isključivo iz ugovorenih obveza, a ne iz zakona i drugih propisa, ostvariti odgovarajući dio potrebnih ušteda u državnom proračunu.

Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama izmijenjen je i dopunjen Uredbom (NN 159/13), tako da se navedena prava uskraćuju i za 2014. godinu. Donositelj Uredbe (Vlada RH) u obrazloženju Uredbe navela je da uskraćuju isplate ovih materijalnih prava zaposlenih u javnim službama u 2014. godini, koja proizlaze samo i isključivo iz ugovorenih obveza, a ne iz zakona i drugih propisa, i da će se time ostvariti odgovarajući dio potrebnih ušteda u državnom proračunu, a materijalna prava zaposlenih u javnim službama izjednačit će se s pravima zaposlenih u državnim službama, što je nužno s obzirom da se sredstva za plaće i sva ostala materijalna prava zaposlenih u državnoj službi i zaposlenih u javnim službama osiguravaju iz istog izvora, odnosno državnog proračuna i riznice.

Međutim, ovakvo jednostrano uskraćivanje materijalnih prava, ugovorenih dvostranim pravnim poslom, koje se polako pretvorilo u znanu praksu, vodi na promišljanje o dopuštenosti, odnosno ustavnosti takvog postupanja. Naime, reakcija sindikata nije izostala jer je pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža i od Ustavnog suda zatražena privremena mjera zabrane primjene Zakona do donošenja odluke Ustavnog suda.

Je li, dakle, dopušteno i na Ustavu utemeljeno postupanje Vlade RH da propisom, kao pravnim izvorom jačim po hijerarhiji od kolektivnog ugovora, izravno derogira kolektivne ugovore? Sindikati nemaju mogućnost donošenja propisa kao Vlada RH. Koje su posljedice te „nejednakosti oružja“? O tome će morati promišljati Ustavni sud.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite