Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

16.7.2014

Prekršaji i kazne u poslovanju obrtnika

Obrt nema pravnu osobnost jer predstavlja obavljanje dopuštenih djelatnosti od strane fizičkih osoba – obrtnika. Često se upravo obrt navodi kao stranka u postupku, što nije u skladu sa zakonom niti s praksom sudova jer obrt nije i ne može biti stranka već to može biti samo obrtnik.

Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz članka 2. stavka 1. Zakona o obrtu u svoje ime i za svoj račun. Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti. Obrtnici za obveze koje nastaju u obavljanju obrta odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom, a ne samo imovinom obrta (budući da zapravo i imovina obrta predstavlja njihovu vlastitu imovinu).

Prema Ovršnom zakonu (NN 112/12 i 25/13), obrtnik je u provođenju ovrhe i granici svoje odgovornosti u cijelosti izjednačen s fizičkom osobom, uz ista ograničenja mogućnosti provedbe ovrhe. Ta su ograničenja, primjerice, propisana u člancima 75., 91., 135. i 172. Ovršnog zakona. Imovinu na kojoj se ovrha protiv obrtnika ne bi mogla provesti, prema odredbama Ovršnog zakona sačinjavaju:

- stvari i prava obrtnika koja su nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, s time da u navedene stvari i prava ne ulaze nekretnine za stanovanje ili obavljanje poslovne djelatnosti (članak 75. Ovršnog zakona)

- poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje članova obitelji i drugih osoba koje je on dužan uzdržavati (članak 91. Ovršnog zakona)

- pokretnine (odjeća, obuća, predmeti osobne upotrebe, itd.) navedeni u članku 135. Ovršnog zakona

- novčana sredstva iz članka 172. Ovršnog zakona – primanje po osnovi uzdržavanja, naknade štete za nematerijalnu štetu, tjelesno oštećenje, socijalna pomoć, dječji doplatak, stipendija, i dr.

- plaća koju bi dužnik primao izvan obrta do 2/3 (u slučaju odjave obrta i zapošljavanja kod drugog poslodavca), iz članka 173. Ovršnog zakona.

Stoga je iznimno važno da obrtnici budu upoznati sa svim prekršajima i kaznama koje mogu očekivati ako se ne pridržavaju zakonskih odredaba vezanih uz njihovo poslovanje, neovisno o tome radi li se o nepoštivanju određenih proceduralnih postupaka, poreznih ili pak radnopravnih propisa.

U nastavku ćemo se zadržati samo na onim prekršajima i kaznama koje propisuju Zakon o obrtu i Zakon o trgovačkim društvima.

Prekršaji i kazne prema Zakonu o obrtu

Zakon o obrtu regulira niz prekršaja i u vezi s njima kazni prema obrtnicima, fizičkim osobama koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje, te pravnim osobama koje obavljaju obrt, ako se ne pridržavaju zakonskih odredaba koje reguliraju njihovo poslovanje. Navedeno je regulirano odredbama članaka 93., 94. i 95. Zakona o obrtu.

Tako će novčanom kaznom od 2.000,00 pa do čak 20.000,00 kuna biti kažnjen obrtnik (fizička osoba) ako:

- obavlja sezonski obrt u razdoblju suprotno upisu u Obrtni registar (članak 13. stavak 2. Zakona o obrtu); sezonski obrt može se obavljati najduže šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine, točno razdoblje sezonskog obavljanja obrta upisuje se u Obrtni registar i ne smije se obavljati izvan upisanog razdoblja

- ne prijavi početak obavljanja obrta (članak 17. stavak 3. Zakona o obrtu); obrtnici su to dužni učiniti najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji/nadležnom uredu Grada Zagreba

- ne istakne tvrtku pod kojom će obrt poslovati (članak 19. stavak 3. Zakona o obrtu), odnosno u slučaju prestanka obavljanja obrta u sjedištu odnosno izdvojenom pogonu ne ukloni tvrtku obrta (članak 19. stavak 5. Zakona o obrtu); tvrtka obrta sadrži naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika, te sjedište, a može sadržavati i posebne oznake, a mora se istaknuti na adresi sjedišta obrta i izdvojenih pogona u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja

- ne prijavi promjenu sjedišta obrta (članak 21. stavak 2. Zakona o obrtu); promjena se prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji/nadležnom uredu Grada Zagreba

- obavlja obrt suprotno obrtnici, povlastici odnosno dozvoli (članak 27. stavak 1. Zakona o obrtu); obrtniku je dopušteno obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, a u slučaju povlaštenih obrta samo one za koje je dobio povlasticu odnosno dozvolu; obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju obrta koji je obuhvaćen obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz obrt obuhvaćen obrtnicom, ako se one obavljaju u manjem opsegu, odnosno ako ne predstavljaju pretežiti dio obrta

- obavlja slobodni obrt u izdvojenom pogonu bez imenovanja poslovođe (članak 23. stavak 1. Zakona o obrtu), odnosno obavlja vezani obrt u izdvojenom pogonu bez imenovanja stručnog poslovođe (članak 23. stavak 2. Zakona o obrtu); poslovođa i stručni poslovođa moraju ispunjavati određene zakonom predviđene uvjete predviđene u članku 8. stavak 1. točka 1. i članku 9. stavak 1. i 2. Zakona o obrtu

- ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita odnosno posebnog zdravstvenog uvjeta, a na tim poslovima ne zaposli radnika, u punom radnom vremenu, koji udovoljava ovim uvjetima (članak 9. stavak 2. i 3. Zakona o obrtu)

- obavlja obrt izvan sjedišta obrta bez rješenja nadležnog županijskog ureda/ureda Grada Zagreba (članak 25. stavak 2. Zakona o obrtu)

- obavlja obrt za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (članak 31. stavak 4. Zakona o obrtu); obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pisano izvješćuje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba u roku od 30 dana od dana obustave. Iznimno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine, kada koristi rodiljni, odnosno roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a pravo je priznato izvršnim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, odnosno dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile.

- s učenicima koje je primio na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja ne sklopi ugovor o naukovanju (članak 61. stavak 1. Zakona o obrtu); obrtnik i pravna osoba koji učenika primaju na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja sklapaju s njim, odnosno s njegovim roditeljem ili skrbnikom ako učenik nije punoljetan, ugovor o naukovanju u pisanom obliku, a za taj se ugovor primjenjuju odredbe Zakona o obrtu i odredbe o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju koje propisuje ministar za obrt, nakon prethodno pribavljenog mišljenja ministra nadležnog za obrazovanje. Evidenciju ugovora o naukovanju vodi ministarstvo nadležno za obrt.

Za sve navedene prekršaje može se naplatiti i novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 1.000,00 kuna.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje ako djelatnost obavlja suprotno izdanom odobrenju (članak 49. stavak 1. Zakona o obrtu). Odobrenje izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba. Pod domaćom radinošću prema Zakonu o obrtu razumijeva se izrada proizvoda koju obavlja fizička osoba kod kuće osobnim radom, ako ispunjava uvjete iz propisa kojima se uređuje pojedina djelatnost. Fizička osoba može obavljati domaću radinost ako udovoljava posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, ako obavlja djelatnost s popisa vezanih obrta. U prijavi mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba, fizička osoba mora navesti proizvode koje će izrađivati u domaćoj radinosti.

Novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do čak 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavlja obrt ako:

- ne zaposli radnika za obavljanje vezanih ili povlaštenih obrta (članak 41. stavak 1. Zakona o obrtu)

- ne prijavi promjenu sjedišta obrta (članak 21. stavak 2. Zakona o obrtu)

- ne prijavi početak odnosno prestanak obavljanja obrta u izdvojenom pogonu putem poslovođe (članak 25. stavak 1. Zakona o obrtu).

Za navedene prekršaje kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna.

Uz novčanu kaznu, oduzet će se i imovinska korist ostvarena počinjenjem prekršaja, kao i predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem.

Za sve navedene prekršaje pravnoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi može se naplatiti novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 2.000,00 kuna.

Prekršaji i kazne prema Zakonu o trgovačkim društvima

Odredba članka 3. Zakona o trgovačkim društvima definira pojam “trgovca pojedinca” kao fizičke osobe koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u sudskom registru kao trgovac pojedinac. Fizička osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac ako njezin godišnji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna, a dužna je zatražiti taj upis ako joj godišnji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna. Svojstvo trgovca pojedinca stječe se upisom u sudski registar.

Slijedom navedenog, prema odredbi članka 631. Zakona o trgovačkim društvima, prekršaj čini fizička osoba koja u propisanom roku ne zatraži da je se upiše u sudski registar kao trgovca pojedinca kada je to dužna zatražiti. Za takav prekršaj može se izreći novčana kazna najviše do 7.000,00 kuna, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi, novčana kazna do 50.000,00 kuna.

Marija Butković, dipl. iur., Rijeka


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite