Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

6.8.2014

Postupak pred Europskim sudom za ljudska prava – kazneni postupak – ne bis in idem

Ispitujući konkretan slučaju u svjetlu tzv. „Engel kriterija“, Europski sud ocjenjuje da postupak proveden pred upravom zatvora i sucem izvršenja nije bio kaznene naravi, zbog čega naknadna osuda podnositelja u kaznenom postupku nije bila protivna načelu „ne bis in idem“.

Podnositelj je podnio zahtjev Europskom sudu za ljudska prava (dalje: Europski sud) na temelju članka 4. Protokola broj 7. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija). Tvrdio je da je dva puta suđen i osuđen za isto djelo.

Podnositelj zahtjeva nalazio se na izdržavanju kazne zatvora, kad je odlukom upravitelja zatvora utvrđeno da je počinio dva stegovna djela, i to jedno lakše stegovno djelo u vidu vrijeđanja, prijetnje i nepristojnog ponašanja i jedno teže stegovno djelo koje se sastojalo u sprječavanju službene osobe u izvršavanju dužnosti. Podnositelj je kažnjen s dvadeset i jednim danom samice za teže stegovno djelo. Odluku upravitelja potvrdio je nadležni sudac izvršenja.

Osim provođenja stegovnog postupka, uprava zatvora podnijela je i kaznenu prijavu protiv podnositelja zbog prijetnji pravosudnim policajcima, koje im je uputio tijekom događaja za koji je stegovno kažnjen. U kaznenom postupku podnositelj je proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine i osam mjeseci. Podnositeljeva žalba višem sudu u kojoj se žalio na povredu načela „ne bis in idem“ je odbijena, kao i njegov zahtjev za preispitivanje pravomoćne presude i naknadna ustavna tužba.

Sudskom praksom Europskog suda uspostavljena su tri kriterija, poznata kao „Engel kriteriji”, koje treba uzeti u obzir prilikom utvrđivanja postoji li „kaznena optužba“. Prvi kriterij je pravna klasifikacija djela u domaćem pravu, drugi je sama priroda djela, a treći težina izrečene sankcije, s tim da su drugi i treći kriterij postavljeni alternativno, a ne nužno i kumulativno. Ujedno, prema sudskoj praksi, kriteriji „Engel” primjenjuju se i u kontekstu disciplinskog kažnjavanja zatvorenika.

Razmatrajući prvi kriterij, Europski sud je utvrdio da prema domaćoj pravnoj klasifikaciji, djela o kojima je riječ istovremeno predstavljaju i stegovna djela u smislu članka 145. Zakona o izvršavanju kazne zatvora, i kaznena djela u smislu članka 129. (prijetnja), članka 199. (uvreda) i članka 317. (sprječavanje službene osobe u obavljanju dužnosti) Kaznenog zakona. Prema tome, Sud ne može samo na temelju ovog kriterija odlučiti je li stegovni postupak bio „kaznene“ naravi.

U pogledu drugog kriterija, Europski sud je ocijenio da se optužbe stavljene na teret podnositelju u stegovnom postupku ne mogu smatrati u cijelosti istovjetnima onima koje su mu stavljene na teret u kaznenom postupku. Dok je u stegovnom postupku kažnjen za verbalne uvrede, prijetnje, nepristojno ponašanje i sprječavanje službene osobe u izvršavanju dužnosti, u kaznenom postupku proglašen je krivim zbog prijetnji smrću. Međutim, kao što je već ranije istaknuto, neke optužbe iznesene protiv podnositelja u disciplinskom postupku jasno su odgovarale određenim djelima u kaznenom pravu. Stoga je bilo potrebno ispitati i treći kriterij, a to su priroda, te stupanj i težina sankcije.

Podnositelj je, naime, kažnjen s dvadeset i jednim danom samice, a ta sankcija nije produljila vrijeme koje će podnositelj provesti u zatvoru te nema za posljedicu dodatno lišenje slobode, već samo pogoršanje uvjeta njegovog zatvaranja. S obzirom na navedeno, Europski sud je zaključio da postupak proveden pred upravom zatvora i sucem izvršenja nije bio kaznene naravi, zbog čega naknadna osuda podnositelja u kaznenom postupku nije protivna načelu ne bis in idem izraženom u članku 4. Protokola br. 7. uz Konvenciju.

Slijedom navedenog, zahtjev podnositelja proglašen je nedopuštenim.

Presuda Europskog suda za ljudska prava od 6. studenoga 2012., br. 49635/10 u predmetu Toth protiv Hrvatske.

Morana Briški, mag. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite