Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

28.8.2014

Probni rad prema novom Zakonu o radu

Novi Zakon o radu (NN 93/14), koji je stupio na snagu 7. kolovoza 2014., također sadrži odredbe o probnom radu. Neke zakonske odredbe koje uređuju ovaj institut ostale su nepromijenjene u odnosu na prijašnji Zakon o radu, no dio odredbi, prema novom uređenju, više se ne primjenjuje.

Dana 26. lipnja 2013. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN 73/13), koji je, među ostalim, na novi način uredio institut probnog rada.

Pravno uređenje instituta probnog rada, važeće do 26. lipnja 2013., predviđalo je da se prilikom sklapanja ugovora o radu može ugovoriti probni rad, koji ne smije trajati dulje od šest mjeseci, s tim da ako je takav probni rad ugovoren, otkazni rok je najmanje sedam dana. Novost je, nakon spomenute Novele Zakona o radu iz 2013., izričito propisivanje da nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu. Na takav otkaz nisu se primjenjivale odredbe Zakona o radu o otkazu ugovora o radu, osim članka 109., 112. i 116. tog Zakona. Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada bio je najmanje sedam dana. Takvim uređenjem probnog rada pojednostavljeno je otkazivanje poslodavcu u slučaju neuspjeha na probnom radu, ali ne dovoljno (zbog obveze obrazlaganja neuspjeha).

Naime, odredbe Zakona o radu koje se primjenjuju u slučaju otkaza zbog neuspjeha na probnom radu bile su sljedeće:

  - članak 109. ZR-a (neopravdani razlozi za otkaz: bolest, ozljeda, prijava korupcije, podnošenje tužbe i sl.)

  - članak 112. ZR-a (pisani oblik, dostava, obrazloženje)

  - članak 116. ZR-a (vraćanje na posao u slučaju nedopuštenog otkaza).

Odredbe Zakona o radu koje se nisu primjenjivale kod otkaza zbog nezadovoljenja na probnom radu bile su: obrana prije otkaza, savjetovanje prije otkaza s radničkim vijećem/sindikalnim povjerenikom, utjecaj na tijek otkaznog roka (plaćeni dopust, godišnji odmor, blagdani, bolovanje, rodiljni i roditeljski dopust itd.), otpremnina, zabrana zapošljavanja na istim poslovima 6 mjeseci, zabrana otkaza (trudnice, rodilje itd. – članak 71. ZR-a, ili dok je radnik na liječenju nakon ozljede na radu – članak 74. ZR-a), pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Sada je, nakon donošenja novog Zakona o radu (NN 93/14), koji je stupio na snagu 7. kolovoza 2014., člankom 53. toga Zakona propisano da se prilikom sklapanja ugovora o radu može ugovoriti probni rad koji ne smije trajati duže od šest mjeseci te da nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, a da u slučaju otkaza otkazni rok iznosi najmanje 7 dana. Dakle, radi se o ponavljanju istih određenja iz ranije važećeg Zakona o radu. Međutim, stavkom 4. članka 53. novog Zakona o radu propisano je da se u slučaju otkaza ne primjenjuju odredbe Zakona o radu o otkazu ugovora o radu, osim članka 120., članka 121. stavka 1. i članka 125. toga Zakona. Radi se o sljedećim odredbama:

- članak 120. – otkaz u pisanom obliku uz obrazloženje i osobnu dostavu radniku

- članak 121. stavak 1. - tijek otkaznog roka od uručenja odluke o otkazu

- članak 125. – sudski raskid ugovora o radu.

Može se uočiti da se prema novom uređenju, od odredbi koje se primjenjuju u slučaju otkaza nakon nezadovoljavanja na probnom roku, više ne primjenjuju odredbe o neopravdanim razlozima za otkaz (bolest, ozljeda, prijava korupcije, podnošenje tužbe i sl.), kao i o vraćanju na posao u slučaju nedopuštenog otkaza – pa se postavlja pitanje može li uopće sada radnik osporavati odluku o otkazu ugovora o radu zbog nezadovoljenja na probnom roku? Međutim, ako se na taj otkaz primjenjuju odredbe o sudskom raskidu ugovora o radu, koji po prirodi stvari mora podrazumijevati postojanje parnice radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, mišljenja smo da radnik može osporavati odluku o otkazu, a što se razloga tiče, u stručnoj javnosti već su se pojavila dva mišljenja. Prema jednom, otkaz se može osporavati samo ako se radi o diskriminaciji ili šikani, ako je otkaz usmen ili nije obrazložen odnosno dostavljen radniku. Prema drugom stajalištu, otkaz se može osporavati tako što radnik može dokazivati da je zadovoljio na probnom radu.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite