Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

16.9.2014

Novela Ovršnog zakona

Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, koji je stupio na snagu 1. rujna 2014., u Ovršni zakon unesen je niz novih ovršnopravnih rješenja. Ostaje za vidjeti kako će ta rješenja zaživjeti u praksi i hoće li uroditi toliko željenim pojednostavljenjem i ubrzanjem ovršnog postupka u cjelini.

Na početku treba naglasiti da su uz materiju ovrhe usko vezani i Zakon o parničnom postupku i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, te je stoga uputno i njih proučiti radi lakšeg i boljeg razumijevanja posljednjih izmjena i dopuna Ovršnog zakona.

Zbog bolje preglednosti, najvažnije novine Ovršnog zakona bit će obrađene u nekoliko kraćih prikaza.

Odredbe noveliranog Ovršnog zakona općenite prirode

1) Dostava u ovršnom postupku

Novelirane su odredbe o dostavi u ovršnom postupku, i to članak 8. Zakona. Tako se pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi dostava obavlja na adresu sjedišta upisanog u upisnik. Fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost ako se dostava ne obavlja u vezi s tom djelatnošću, dostava se obavlja na adresi prebivališta u Republici Hrvatskoj prema podacima o prebivalištu koju će sud, odnosno javni bilježnik pribaviti iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova. Iznimno od navedenog, ako prema podacima iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova proizlazi da je fizička osoba prijavila boravište u kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj ili da je prijavila koje drugo mjesto ili način na koji joj se dostava može obaviti, dostava se toj osobi obavlja na adresi njezina upisana boravišta, odnosno na drugom prijavljenom mjestu ili na drugi prijavljeni način.

Ako dostava ne uspije na spomenutim adresama, dostava će se pokušati obaviti još jednom, u roku koji ne može biti kraći od 30 niti dulji od 60 dana, a ako se ni ta ponovljena dostava ne uspije obaviti, dostava će se obaviti isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, s time da će se smatrati da je dostava obavljena istekom osmog dana od dana isticanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova.

Netom navedeno predstavlja veliku novinu po prvi puta danu sucima i javnim bilježnicima, kojima je sada omogućen pristup podacima o prijavljenim adresama za fizičke osobe elektroničkim putem u bazi MUP-a, a sve iz razloga uočenih situacija zlouporabe instituta dostave u ovršnom postupku.

2) Izmjene sastava suda u ovršnom postupku i postupku osiguranja

Nadalje, u vezi s ovršnim postupkom bitno je i pitanje sastava suda, koje je ovom novelom Zakona također doživjelo promjene prema kojima ovršni postupak i postupak osiguranja u prvom stupnju vodi i odluke donosi sudac pojedinac, ako Zakonom nije određeno da postupak vodi i odluke donosi javni bilježnik.

U ovršnom postupku i postupku osiguranja u drugom stupnju sada je propisano da odluke donosi sudac pojedinac višeg suda, ako Zakonom nije određeno da odluke donosi vijeće prvostupanjskog suda sastavljeno od trojice sudaca. Ovom se promjenom odredbe članka 10. stavak 1. i 3. Zakona usklađuju s važećim uređenjem prema kojem rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donosi javni bilježnik.

Jednako tako, radi ubrzanja ovršnog postupka, osobito u postupku odlučivanja o pravnim lijekovima (žalbe i prigovora) te radi ujednačavanja prakse sudova, određeno je kako se zakonom može propisati da, za područje županijskog suda u kojemu je ustanovljeno više općinskih sudova, u drugom stupnju odluke donosi vijeće jednog ili više općinskih sudova.

3) Ukidanje instituta prokazne izjave i prokaznog popisa imovine

Učinjene su izmjene prema kojima ovrhovoditelj, radi namirenja iste tražbine predlaganjem novog sredstva ili predmeta ovrhe više ne treba zatražiti davanje prokazne izjave, odnosno prokaznog popisa imovine, jer je napušten institut prokaznog popisa imovine i prokazne izjave. Naime, u potpunosti su ukinuti instituti prokazne izjave i prokaznog popisa imovine (uređeni u članku 17. Zakona). Ovo rješenje zakonodavca zasigurno će se pokazati dobrim, jer primjena ovih instituta nije ostvarila cilj radi kojega su bili uvedeni (omogućavanje lakšeg dolaska do podataka o imovini ovršenika), već je usporavala ovršni postupak, opterećivala rad sudova i povećala im troškove.

4) Ovrha stranih odluka i stranih javnih isprava

Člankom 19. Zakona, a sukladno propisima preuzetim u postupku usuglašavanja s pravnom stečevinom EU-a, uređena je mogućnost ovrhe na osnovi odluke stranih tijela, koja se mora provesti u Republici Hrvatskoj. Tako se ovrha na temelju odluke stranoga suda, stranog upravnog ili drugog tijela i ovrha na temelju javnih isprava stranog upravnog ili drugog tijela može odrediti i provesti u Republici Hrvatskoj u postupku pred sudom ako takva odluka ili javna isprava ispunjava pretpostavke za priznanje ili ako je to propisano zakonom, međunarodnim sporazumom ili pravnim aktom Europske unije koji se u Republici Hrvatskoj izravno primjenjuje.

5) Prijenos tražbine ili obveze

Članak 32. Zakona do sada nije propisivao rješenje situacije koja može nastati ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene na strani vjerovnika ili dužnika, što je razjašnjeno ovom novelom Zakona. Dakle, ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene vjerovnika, novi vjerovnik nastavlja ovršni postupak kao ovrhovoditelj umjesto prvobitnog ovrhovoditelja, ako javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je nakon pokretanja ovršnog postupka tražbina na njega prenesena ili da je na njega na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Novi ovrhovoditelj mora primiti ovršni postupak u onom stanju u kojem se on nalazi u trenutku kad u njega stupa. Za promjenu ovrhovoditelja nije potreban pristanak ovršenika. Sve navedeno na odgovarajući se način primjenjuje i ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene dužnika.

6) Dužnost dostave podataka o dužniku

Sukladno članku 18. Ovršnog zakona, na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja, u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva, sljedeći subjekti obvezni su dati podatke o dužniku:

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dužan je dati podatke o tome je li neka fizička osoba osiguranik u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, po kojoj osnovi (radni odnos, samostalna profesionalna djelatnost, obrt ili samostalna djelatnost poljoprivrede) i kod koga, odnosno prima li mirovinu, naknadu zbog tjelesnog oštećenja ili koju drugu stalnu naknadu o kojoj vodi evidenciju,

Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je dati podatke o tome je li neka osoba u evidenciji o registriranim i označenim vozilima upisana kao vlasnik vozila te o vrsti, marki, tipu, modelu, godini proizvodnje, registarskom broju vozila i postojanju tereta na tom vozilu,

Središnje klirinško depozitarno društvo ili druge za to ovlaštene osobe kod kojih su na računima ubilježene vrijednosnice, odnosno nematerijalizirani vrijednosni papiri, dionice, obveznice, trezorski zapisi, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, certifikati o depozitu i drugi vrijednosni papiri izdani u seriji, dužno je dati podatke o tome ima li neka osoba u upisniku koje vodi ubilježene vrijednosnice na računima,

lučka kapetanija dužna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisniku i očevidniku koje vodi upisana kao vlasnik broda, jahte, plutajućeg objekta, nepomičnog odobalnog objekta, brodice ili tih objekata u gradnji,

tijelo nadležno za katastarsku evidenciju dužno je dati ispis posjedovnih listova koje vodi za fizičku ili pravnu osobu,

poslodavac ili isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužan je dati podatak o tome na koji način osobi protiv koje podnositelj zahtjeva namjerava pokrenuti postupak isplaćuje plaću, odnosno drugo stalno novčano primanje,

drugo tijelo ili osoba koja vodi odgovarajući upisnik ili očevidnik o pravima koja čine imovinu dužna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisniku ili očevidniku koji vodi upisana kao imatelj određenog prava.

Ujedno, na zahtjev suda, osoba za koju ovrhovoditelj tvrdi da je ovršenikov dužnik ili da se neki dijelovi njegove imovine nalaze kod nje, dužna je u roku od osam dana izjasniti se o tome ima li ovršenik i kakvu tražbinu protiv nje, odnosno nalaze li se i koji dijelovi njegove imovine kod nje.

Podnositelj zahtjeva u ovim slučajevima dužan je u zahtjevu za davanje podataka navesti tražbinu radi čijeg će ostvarenja ili osiguranja pokrenuti ovršni postupak, odnosno postupak osiguranja te priložiti ispravu na kojoj se ona temelji (npr. izvod otvorenih stavaka), a izdavatelj nije dužan postupiti po zahtjevu osobe koja traži podatke dok mu prethodno ne budu podmireni troškovi za poduzimanje radnje (npr. u obliku biljega). Izdavatelj ne smije obavijestiti dužnika o tome da su podaci traženi, jer u suprotnom odgovara ovrhovoditelju za naknadu štete.

7) Primanja koja su izuzeta od ovrhe

Temeljem članka 59. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona dopunjen je članak 172. Ovršnog zakona koji uređuje primanja koja su izuzeta od ovrhe.

Tako su, počevši od 1. rujna 2014., od ovrhe izuzeta i sljedeća primanja:

- utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke

- naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada

- dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada

- naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda

- potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada.

Navedena primanja se, počevši od 1. rujna 2014., isplaćuju na posebni (tzv. zaštićeni) račun.

Odredbe o izuzimanju od ovrhe, prema pravilima za plaću, odnose se i na primanja ovršenika koja nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, ako ovršenik javnom ispravom dokaže da je to primanje jedino stalno novčano primanje.

Marija Butković, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite