Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

24.9.2014

Novela Ovršnog zakona - odredbe koje se odnose na postupanje javnih bilježnika u ovršnom postupku

Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, koji je stupio na snagu 1. rujna 2014., utjecao je i na odredbe koje se odnose na postupanje javnih bilježnika u ovršnom postupku. U nastavku donosimo pregled tih odredbi.

Sadržaj vjerodostojne isprave

Vjerodostojna isprava je, prema Ovršnom zakonu, račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata.

Vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze.

Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je tražbina dospjela, ovrha će se odrediti ako ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti tražbine te ako je označio dan njezine dospjelosti.

Osim netom navedenih podataka o sadržaju vjerodostojne isprave koji su već otprije sadržani u članku 31. Zakona, novelom je propisano da račun fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost mora sadržavati upozorenje dužniku da, u slučaju neispunjenja dospjele novčane obveze, vjerovnik može zatražiti određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Ova odredba neće se primjenjivati na račune izdane prije stupanja na snagu izmjena i dopuna Ovršnog zakona.

Troškovi ovršnog postupka

S obzirom na ponekad nelogičnu, ali učestalu pojavu da su troškovi ovršnog postupka često višestruko veći od samog glavnog duga ovršenika, prema novom zakonskom rješenju u prijedlogu za ovrhu potrebno je jasno razgraničiti zahtjev za naknadu nastalih troškova i zahtjev predvidivih troškova.

Tako je novim stavkom 9. članka 14. određeno sljedeće: „Ako ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zahtijeva određivanje ovrhe za predvidive troškove, dužan je u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje posebno navesti za koje nastale troškove zahtijeva naknadu i njihov ukupni obračun te za koje predvidive troškove zahtijeva određivanje ovrhe i njihov ukupni obračun.“

Sadržaj rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave

Člankom 41. Zakona propisan je novi sadržaj rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, pa je tako određeno da će rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud: 1. naložiti ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima, 2. odrediti ovrhu radi prisilne naplate tražbine zajedno s odmjerenim i predvidivim troškovima, 3. odmjeriti nastale troškove, 4. posebno naznačiti predvidive troškove.

Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sada mora sadržavati: upozorenje ovršeniku da prigovor protiv rješenja o ovrsi mora biti obrazložen i koje su pravne posljedice podnošenja neobrazloženog prigovora, upozorenje ovršeniku da u slučaju namirenja tražbine u roku nije dužan namiriti predvidive troškove postupka, te upozorenje ovršeniku ako se provodi ovrha na novčanoj tražbini po računu na koji mu se uplaćuju primanja i naknade iz članka 172. Zakona ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz članka 173. Zakona, da je dužan o tome obavijestiti Agenciju (FINA).

Prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave

Sukladno članku 58. Zakona, ovršenik je dužan u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave odrediti u kojem dijelu pobija to rješenje. Prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati razloge pobijanja. Neobrazloženi prigovor sud će odbaciti kao nepotpun, ne pozivajući ovršenika da ga dopuni ili ispravi. Ako u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršenik nije odredio u kojem dijelu pobija rješenje, opseg pobijanja sud će utvrditi na temelju sadržaja prigovora.

Ako ovršenik u podnesenom prigovoru ne pobija rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nego samo predlaže odgodu ovrhe, takav prigovor smatrat će se prijedlogom za odgodu ovrhe.

Pribava OIB-a ovršenika službenim putem

I do sada je člankom 39. Zakona bila predviđena mogućnost pribave OIB-a ovršenika službenim putem od strane suda ili javnog bilježnika u slučajevima kada to nije mogao učiniti ovrhovoditelj i naznačiti ga u prijedlogu za ovrhu.

Navedena mogućnost sada je dodatno razrađena te je predviđeno da je sud ili javni bilježnik dužan najkasnije u roku od osam dana od dana primitka prijedloga za ovrhu, odnosno dopune podataka o ovršeniku, uputiti zahtjev Ministarstvu financija, Poreznoj upravi za dostavu podataka o osobnom identifikacijskom broju. Ako Ministarstvo financija, Porezna uprava, obavijesti sud ili javnog bilježnika o nemogućnosti dostave podatka o osobnom identifikacijskom broju ovršenika, sud ili javni bilježnik dužan je u roku od osam dana od dana primitka obavijesti uputiti poziv ovrhovoditelju da dopuni podatke o ovršeniku (podaci o rođenju, matični broj građana, posljednje poznato prebivalište i adresa stanovanja za fizičku osobu, odnosno matični broj ili matični broj subjekta za pravnu osobu) u roku od osam dana od dana primitka poziva. Ako ovrhovoditelj u tom roku ne dostavi tražene podatke ili ako sud ili javni bilježnik na temelju dopunjenih podataka ne uspije pribaviti osobni identifikacijski broj ovršenika, sud će odbaciti prijedlog za ovrhu, osim ako je ovršenik strana fizička ili pravna osoba kada će sud ili javni bilježnik donijeti rješenje o ovrsi bez osobnog identifikacijskog broja ovršenika.

Provedba naplate na temelju zadužnice

Ako je naplata zatražena na temelju zadužnice upisane u Registar zadužnica i bjanko zadužnica na temelju priopćenja javnog bilježnika koji je zadužnicu potvrdio, Agencija će postupiti kao u povodu pravomoćnog rješenja o ovrsi. Ako je naplata zatražena na temelju zadužnice koja nije upisana u Registar zadužnica i bjanko zadužnica na temelju priopćenja javnog bilježnika koji je zadužnicu potvrdio, Agencija će postupiti kao u povodu zahtjeva za izravnu naplatu.

Registar zadužnica i bjanko zadužnica

Vjerovnik više nije dužan prije podnošenja na naplatu zadužnice ili bjanko zadužnice ovjerene ili potvrđene prije stupanja na snagu Zakona, zatražiti kod javnog bilježnika upis zadužnice ili bjanko zadužnice u registar.

Slijedom navedenog, predaje ih izravno Agenciji, a ako se podaci iz zaprimljene zadužnice odnosno bjanko zadužnice ne podudaraju s podacima iz registra (ako je ona već upisana u registar), Agencija je neće upisati u Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje niti je izvršiti sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

Marija Butković, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite