Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

10.10.2014

Pravna zaštita autorskog prava

Prema vrsti povrede autorskog prava, pravna zaštita može se ostvariti primjenom kaznenopravnih, građanskopravnih i upravnopravnih normi koje je mogu spriječiti ili umanjiti. Ta zaštita regulirana je u pojedinim odredbama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima i Kaznenog zakona. Također, postoje norme koje imaju općeniti karakter, kao odredbe Zakona o kaznenom postupku o privremenom oduzimanju predmeta, pretrazi, osiguranju dokaza ili pak odredbe obveznog prava koje se odnose na naknadu štete.

Autoru pripada autorsko pravo na njegovom djelu činom ostvarenja djela bez ispunjavanja bilo kakvih formalnosti (članak 9. stavak 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima). Međutim, autor može za drugoga osnovati pravo iskorištavanja autorskog djela ili mu prepustiti ostvarivanje autorskog prava ugovorom (autorskopravni ugovor) ili davanjem odobrenja (dozvole) za korištenje.

Nositelj prava iz Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima ima pravo na građanskopravnu zaštitu, ako mu je ono protupravno povrijeđeno (protiv osobe koja neovlašteno koristi autorsko djelo ili ga koristi na drugi način od onoga za koji je ovlaštena, te protiv svakog onog tko neovlašteno povrjeđuje autorska moralna prava). Tada je, prema članku 172. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima nositelj autorskog prava ovlašten od osobe koja je njegovo pravo povrijedila ili njezinog sveopćeg slijednika, zahtijevati prestanak povrede autorskog prava, popravljanje nanesene štete, plaćanje naknade za neovlašteno korištenje, plaćanje zakonom određenog penala, vraćanje ili naknađivanje svih koristi koje je bez osnove stekla od povrijeđenog prava, utvrđenje učinjene povrede, kao i objavu pravomoćne presude kojom je sud udovoljio zahtjevu usmjerenom na zaštitu autorskog prava.

Zaštita autorskih prava može se ostvarivati individualno i kolektivno. Prema članku 174. Zakona o autorskom i srodnim pravima, udruge ovlaštene za kolektivno ostvarivanje prava ovlaštene su u svoje ime pokretati i voditi sudske i upravne postupke za zaštitu onih prava iz tog Zakona koja ovlašteno kolektivno ostvaruju. Osim toga, te udruge sklapaju i autorske ugovore umjesto autora, odnosno nositelja srodnih prava. Prema takvom ugovoru udruga daje odobrenje za korištenje svih djela koje zastupa (cijeli repertoar), raspodjeljuje ubrane naknade među nositeljima prava prema određenim pravilima raspodjele i obavlja kontrolu korištenja djela. Dakle, subjekti su u ugovornom odnosu.

Kaznena djela protiv autorskog i srodnih prava određena su Kaznenim zakonom u glavi dvadesetsedmoj „Kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva“ kojom je propisan prilično širok spektar kaznenih djela neovlaštenog korištenja autorskih i srodnih prava. Štite se autorova imovinska i moralna prava, a najveća propisana kazna je kazna zatvora do čak tri godine. Postavlja se pitanje postojanja kaznene odgovornosti u slučaju kršenja navedenih normi iz Kaznenog zakona, dok ujedno postoji i građanskopravna odgovornost, odnosno može se zaključiti da ne postoji kaznena odgovornost dok su subjekti u ugovornom odnosu i dok se njihovi sporovi mogu rješavati u građanskoj parnici.

Osim kaznene, postoji i prekršajna odgovornost koja je propisana Zakonom o autorskom i srodnim pravima i predviđa novčane kazne od 5.000 do 100.000 kuna. Tim zakonom predviđena je i upravnopravna zaštita autorskog prava. Ona se odnosi na zabranu održavanja priredbe na kojoj se koriste predmeti zaštite, ako priređivač nema odobrenje autora, odnosno udruge za kolektivno ostvarivanje prava od strane policijske uprave ili policijske stanice, a na zahtjev autora, odnosno udruge za kolektivno ostvarivanje prava (članak 168. stavak 4. Zakona). Osim toga, na zahtjev nositelja autorskog prava, odnosno srodnog prava ili udruge za kolektivno ostvarivanje prava, carinska će tijela poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s posebnim carinskim propisima ako se učini vjerojatnim da bi uvozom, izvozom, odnosno prelaskom preko granične crte određene robe bila učinjena povreda autorskog ili srodnih prava (članak 186. Zakona).

Lucija Mavar, mag. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite