Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

24.4.2015

Novi instituti Općeg poreznog zakona

Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (NN 26/15) stupio je na snagu 17. ožujka 2015. Najznačajnije novine odnose se na uvođenje instituta obvezujućih mišljenja, nadopunu odredbi o uvjetima i rokovima za ispravak poreznih prijava, proširenje opsega primjene kazne o zabrani daljnjeg rada poreznog obveznika te uvođenje novih instituta upravnog ugovora i porezne nagodbe u hrvatski porezni sustav.

Obvezujuća mišljenja Porezne uprave

Uvođenjem instituta obvezujućeg mišljenja zakonodavac želi osigurati dodatnu razinu sigurnosti za porezne obveznike i zaštitu njihovih prava u porezno-pravom odnosu. Institut obvezujućeg mišljenja poznat je u poreznim sustavima mnogih država čija iskustva primjene obvezujućeg mišljenja pokazuju da se radi o institutu suvremenog poreznog sustava, u kojem se velika pozornost poklanja zaštiti prava poreznih obveznika.

Porezna uprava je, sukladno dosadašnjoj praksi, poreznim obveznicima izdavala mišljenja na zahtjev koja nisu bila obvezujuća ni za porezno tijelo ni za porezne obveznike. Prema novom članku 9.a Općeg poreznog zakona, porezni obveznici mogu pisanim putem od Porezne uprave zatražiti mišljenje koje će biti obvezujuće - o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih poslovnih događaja i djelatnosti poreznog obveznika. Predviđeno je da će iznos troška izdavanja mišljenja u cijelosti podmiriti porezni obveznik unutar roka u kojem porezno tijelo mora donijeti mišljenje.

Ispravak poreznih prijava

Izmjenama i dopunama članka 66. Općeg poreznog zakona omogućuje se ispravak porezne prijave na poziv poreznog tijela. S tim u vezi, ako porezno tijelo u poreznom postupku uoči nepravilnosti kod poreznog obveznika, pozvat će ga da u određenom roku izvrši ispravak porezne prijave. Ako porezni obveznik ne izvrši ispravak u predviđenom roku od 15 dana od dana izvršnosti, odnosno pravomoćnosti odluke, porezno tijelo pokrenut će porezni nadzor.

Zabrana daljnjeg rada poreznog obveznika

Dosadašnjim člankom 210. Općeg poreznog zakona propisano je da porezno tijelo može rješenjem zabraniti daljnji rad poreznom obvezniku u slučaju najtežih poreznih prekršaja (članak 209. Općeg poreznog zakona) kad on odbije sudjelovati u poreznom postupku, ako se ne odazove na poziv poreznog tijela i ako ne dopusti obavljanje poreznog nadzora.

Navedena odredba članka 210. Općeg poreznog zakona je proširena te će porezno tijelo, osim u navedenim slučajevima, poreznom obvezniku moći zabraniti daljnji rad i ako on: ne izdaje račune, ne iskazuje isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćuje ih gotovinom, ne vodi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja u skladu sa zakonskim propisima.

Upravni ugovor

Izmjenama i dopunama dodani su novi članci 91.b, 91.c i 91.d Općeg poreznog zakona kojima je, među ostalim, uveden novi institut upravnog ugovora. Njime se propisuje da porezno tijelo i porezni obveznik mogu radi namirenja dospjelog poreznog duga, u cijelosti ili djelomično, sklopiti upravni ugovor.

Sklapanjem upravnog ugovora poreznim obveznicima se omogućava namirenje poreznog duga odnosno plaćanje cijelog iznosa glavnice i kamata najdulje u 24 mjesečna anuiteta uz obračun pripadajuće zakonske zatezne kamate od 12% na iznos reprogramirane glavnice duga. Upravni ugovor sklapa se u pisanom obliku, slobodnom voljom sudionika porezno – dužničkog odnosa te ima učinak izvršnog rješenja donesenog u poreznom postupku, a njegovim sklapanjem ovrha će se obustaviti samo za iznos poreznog duga koji je predmet ugovora.

Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora podnosi porezni obveznik, fizička ili pravna osoba nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora sadrži: prijedlog načina namirenja dospjelog poreznog duga prethodno usklađenog s poreznim tijelom, ovjerenog pečatom i potpisom ovlaštenih osoba poreznog tijela i poreznog obveznika; prijedlog rokova za njegovo namirenje; osobni identifikacijski broj poreznog obveznika; razloge zbog kojih je nastao porezni dug; podatke o strukturi vlasništva poreznog obveznika; podatke o povezanim društvima; popis imovine u vlasništvu poreznog obveznika; podatke o sudskim postupcima koji imaju utjecaj na poslovanje poreznog obveznika; prijedlog sredstava osiguranja naplate poreznog duga; popis dospjelih obveza prema svim vjerovnicima; popis ključnih dobavljača i vjerovnika sa stanjem obveza.

Podneseni prijedlog, potvrda o stanju duga, očitovanje nadležne ispostave i očitovanje nadležnog Područnog ureda dostavlja se na razmatranje Savjetodavnom vijeću nadležnog Područnog ureda odnosno Središnjeg ureda Porezne uprave, ovisno o visini poreznog duga za koji se predlaže sklapanje upravnog ugovora. Na temelju dostavljene dokumentacije Savjetodavno vijeće odlučuje o ispunjenju zakonom propisanih uvjeta i osnovanosti podnesenog Prijedloga, te o tome sastavlja Zapisnik. O sklapanju upravnog ugovora, a na temelju prijedloga Savjetodavnog vijeća, odlučuje pomoćnik ministra, ravnatelj Porezne uprave odnosno pročelnik nadležnog Područnog ureda. O donesenoj odluci, porezno tijelo obavijestit će poreznog obveznika.

Upravni ugovor ne može se sklopiti s poreznim obveznikom čiji je račun blokiran od strane drugih vjerovnika i protiv kojeg se provodi postupak utvrđivanja zlouporabe prava u porezno-dužničkom odnosu, za porezni dug koji je već bio predmetom raskinutog upravnog ugovora, za dug za koji je sklopljen upravni ugovor ili za dug koji je obuhvaćen reprogramom. Upravni ugovor neće se sklopiti ako porezno tijelo ocijeni da porezni obveznik nije učinio vjerojatnim ispunjenje svrhe i predmeta upravnog ugovora. U slučaju nepoštivanja odredaba upravnog ugovora, porezno tijelo jednostrano će raskinuti upravni ugovor rješenjem protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor, a naplata obveze iz upravnog ugovora nastavit će se prema odredbama OPZ-a i Stečajnog zakona.

Porezna nagodba

Osim upravnog ugovora, člancima 91.e i 91.f Općeg poreznog zakona propisana je i mogućnost sklapanja porezne nagodbe, također između poreznog obveznika i poreznog tijela. Porezna nagodba može se sklopiti samo ako porezni obveznik prihvati nove obveze utvrđene tijekom postupka nadzora i to do trenutka uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru uz odricanje od prava na korištenje pravnih lijekova te u slučaju kad je u tijeku poreznog nadzora utvrđeno postojanje osnovane sumnje o počinjenju kaznenog djela. Kao i upravni ugovor, i nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u postupku poreznog nadzora, a ujedno je i ovršna isprava te se izvršava prema pravilima o izvršenju poreznog rješenja.

Svrha sklapanja porezne nagodbe je povećanje naplate novoutvrđenih obveza u poreznom nadzoru, skraćivanje trajanja poreznog postupka, manji iznos zatezne kamate s obzirom na prihvaćanje plaćanja novoutvrđenih obveza i poticanje poreznih obveznika na dobrovoljno izvršenje poreznih obveza. Na taj način smanjio bi se broj postupaka pred drugostupanjskim tijelom i sudovima te bi se smanjili rizici obiju strana s obzirom na duljinu trajanja postupaka i porezne naplate poreznog obveznika.

Ostale značajnije izmjene i dopune

Odredbom članka 8. OPZ-a o poreznoj tajni nisu bile obuhvaćene situacije kad porezno tijelo razmjenjuje podatke s nadležnim tijelima drugih država sukladno pravilima o automatskoj razmjeni poreznih informacija, stoga su navedene situacije implementirane u relevantne odredbe koje uređuju institut porezne tajne.

Nadalje, u članku 51. OPZ-a propisuje se da porezno tijelo na zahtjev stranke može dostaviti porezni akt elektroničkim putem, dok je do sada elektronička dostava bila moguća samo u iznimnim situacijama i to uz izričit pristanak stranke.

Najavljeno je da će pravilnikom biti propisana obveza podnošenja statističkih izvješća Poreznoj upravi za potrebe utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje, te da će pravna osoba biti kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 200.000 kuna ako statistička izvješća ne podnese Poreznoj upravi.

Ana Paštrović, mag. iur.



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite