Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

4.5.2015

Prikaz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona

Na dnevnom redu aktualne sjednice Hrvatskog sabora nalazi se i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona kojim se stvara pravni okvir za prenošenje u hrvatski pravni sustav relevantne pravne stečevine Europske unije, predlaže se usklađivanje odredbi Prekršajnog zakona s odredbama Kaznenog zakona te se nastoji povećati ukupna efikasnost prekršajnopravnog sustava.

Prekršajni zakon (dalje: PZ) na snazi je već više od sedam godina (objavljen u Narodnim novinama br. 107/07, stupio na snagu 1. siječnja 2008.). Kroz to je razdoblje dva puta mijenjan i dopunjavan, i to Zakonom o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 39/13), koji je stupio na snagu 1. lipnja 2013., te Zakonom o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 157/13) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014.

Međutim, ukazala se potreba za daljnjim intervencijama u tekst PZ-a. Tako je Vlada RH aktom od 18. ožujka 2015. dostavila Saboru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (dalje: Prijedlog ZIDPZ).

Kako to proizlazi iz Prijedloga ZIDPZ-a, predstojeće izmjene i dopune PZ-a ne mijenjaju znatno već postojeći koncept prekršajnopravnog sustava. Izmjene i dopune možemo svrstati u četiri osnovne skupine; one koje se odnose na usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, zatim na usklađivanje odredbi PZ-a s odredbama Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11 i 144/12),  povećanje ukupne efikasnosti prekršajnopravnog sustava te ostale izmjene i dopune.

Usklađivanje odredbi PZ-a s pravnom stečevinom Europske unije u osnovi se odnosi na davanje određenih mogućnosti pravnim osobama s javnim ovlastima kojima je posebnim zakonom utvrđen status neovisnog regulatora, tzv. neovisne regulatorne agencije (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti - HAKOM, Hrvatska energetska regulatorna agencija - HERA). Prema Prijedlogu ZIDPZ-a daju se sljedeće mogućnosti:

- mogućnost propisivanja posebnim zakonom, kao i izricanja, većeg raspona novčanih kazni za prekršaje iz nadležnosti regulatornih agencija, (primjerice: predlaže se mogućnost propisivanja i izricanja fizičkoj osobi novčane kazne do 40.000.000,00 kuna za prekršaj iz članka 33. stavak 7. PZ-a, dok je prema važećim odredbama PZ-a moguće okrivljeniku fizičkoj osobi propisati i izreći novčanu kaznu do 1.000.000,00 kuna)

- mogućnost ovlaštenom tužitelju, odnosno regulatornoj agenciji javnog objavljivanja sudske odluke o prekršaju na vlastitim internetskim stranicama, što podrazumijeva i objavu nepravomoćne odluke, uz naznaku da je odluka nepravomoćna (dužan je objaviti i podnesene redovite pravne lijekove protiv odluke i ishod postupka po pravnim lijekovima)

- mogućnost propisivanja posebnim zakonom, kao i izricanja, zaštitne mjere dugotrajne ili trajne zabrane obavljanja određene djelatnosti za prekršaje iz nadležnosti regulatornih agencija (prema važećim odredbama PZ-a propisivanje i izricanje takve zaštitne mjere ograničeno je na maksimalnu duljinu trajanja od dvije godine).

Osim toga, a poradi usklađenja s propisima Europske unije, predlaže se brisanje ograničenja o propisivanju najviše do tri negativna prekršajna boda za jedan prekršaj iz članka 80. stavak 3. PZ-a.

Prijedlogom ZIDPZ-a predviđeno je daljnje usklađivanje odredbi PZ-a s kaznenopravnim sustavom na način da se propisuje nezastarijevanje izvršenja odluke o oduzimanju imovinske koristi, za razliku od važećih odredbi PZ-a prema kojima je izvršenje takve odluke zastarijevalo po proteku pet godina od pravomoćnosti odluke kojom je izrečeno (članak 14.b PZ-a). Time se Prekršajni zakon usklađuje s odredbom članka 85. stavak 4. Kaznenog zakona. U tom smislu možemo istaći da je u prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga ZIDPZ-a predviđeno da se odredba o nezastarijevanju izvršenja odluke o oduzimanju imovinske koristi primjenjuje i u postupcima koji su u tijeku na dan stupanja na snagu tog Zakona. Osim toga, Prijedlogom ZIDPZ-a rješava se postojeća dvojba glede početka računanja roka zastare prekršajnog progona kod produljenog djela prekršaja, pa se tako predlaže dopuna članka 16. PZ-a na način da se doda stavak 2. kojim se izričito propisuje da je prekršaj počinjen danom posljednje radnje u slučaju kad se počiniteljeva djelatnost sastoji iz više vremenski odvojenih radnji, dok je kod trajnih prekršaja određeno da je prekršaj počinjen danom prestanka radnje. Time se ujedno odredbe PZ-a usklađuju s odredbama članka 8. stavak 2. Kaznenog zakona.

U svrhu povećanja efikasnosti prekršajnopravnog sustava posebno idu izmjene kojima se presumira odricanje od prava na podnošenje prigovora ako se prije podnošenja prigovora plati novčana kazna izrečena prekršajnim nalogom odnosno obaveznim prekršajnim nalogom. Dakle, u takvim slučajevima će se, za razliku od postojećeg pravnog uređenja, prigovor smatrati nedopuštenim, pa će kao takav biti odbačen rješenjem. Na putu povećanja efikasnosti su i odredbe prema kojima se omogućava korištenje elektroničkih uređaja i tako sačinjenih elektroničkih isprava, pa tako i zapisnika u obliku elektroničke isprave od strane ovlaštene službene osobe ovlaštenog tužitelja, uz uvjet da se nakon potpisa elektronski zaključava i onemogućava naknadna izmjena.

Od ostalih bitnih izmjena i dopuna možemo izdvojiti odredbu Prijedloga ZIDPZ-a koja u Prekršajni zakon na jasniji način implementira postojeću sudsku praksu, a kojom se decidirano propisuje da u slučaju kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost pravne osobe i u njoj odgovorne osobe, a ovlašteni tužitelj pokrene postupak samo protiv jedne od njih, ili sud u postupku utvrdi da optužena odgovorna osoba nije odgovorna za taj prekršaj, sud može utvrditi prekršajnu odgovornost samo pravne osobe odnosno samo odgovorne osobe, s tim da je predviđeno da se ista odredba primjenjuje u prekršajnim postupcima koji su pokrenuti pri stupanja na snagu ovoga Zakona.

Pored toga, na nov način se uređuje ispravak odluke o prekršaju, zatim se detaljnije uređuje sporazum stranaka iz članka 109.e PZ-a u odnosu na ublažavanje kazne i troškove postupka, na nov način uređuje se obvezan sadržaj prvog poziva okrivljeniku, omogućava se policiji postupanje prema članku 137. PZ-a (smještanje u posebnu prostoriju i premještanje motornog vozila do prestanka djelovanja opojnog sredstava) i prema osobi koja pokazuje znakove utjecaja opojnih sredstava, a odbija se podvrgnuti utvrđivanju prisustva opojnih sredstava u organizmu. Potpuno novom odredbom propisuje se da trošak prevođenja i tumača pada na teret proračunskih sredstava suda te se, naposljetku, predlažu i određena nomotehnička poboljšanja, odnosno popunjavanje pravne praznine u PZ-u.

Željko Kudrić, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite