Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

15.5.2015

Novi Pravilnik o sadržaju i načinu izdavanja potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad

Temeljem članka 37. stavka 4. Zakona o radu ministar rada i mirovinskoga sustava donio je novi Pravilnik o sadržaju i načinu izdavanja potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad koji je stupio na snagu i primjenjuje se od 28. ožujka 2015.

Novi Pravilnik o sadržaju i načinu izdavanja potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad (u nastavku: Pravilnik) stavio je izvan snage prijašnji Pravilnik istog naziva (NN br. 74/10). Radi se o Pravilniku iz paketa podzakonskih akata koji su objavljeni u broju 32/15 Narodnih novina. Dakle, osim navedenog, objavljeni su još i sljedeći pravilnici: Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine, Pravilnik o postupku registracije i sadržaju registra ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima, Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra udruga, Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, Pravilnik o djelatnostima koje se smatraju industrijom, Pravilnik o postupku dostave i načinu vođenja evidencije kolektivnih ugovora, Pravilnik o elektroničkom zapisu podataka iz područja radnih odnosa te Pravilnik o sadržaju, načinu i rokovima zdravstvenih pregleda noćnih radnika.

Komparacijom prijašnjeg i novog Pravilnika možemo utvrditi da nije došlo do većih izmjena odnosno novina. No, postoje neke promjene u sadržaju liječničke potvrde (potvrde nadležnog liječnika kojom se dokazuje privremena nesposobnost za rad radnika). Dakle, radi se o dokumentu kojim radnik „otvara“ bolovanje, a ne o doznaci za bolovanje (izvješću o bolovanju).

Tako prema članku 3. Pravilnika liječnička potvrda mora sadržavati sljedeće podatke (novine su istaknute masnim slovima):

1) naziv i adresu zdravstvene ustanove ili privatne ordinacije,

2) broj osobnog kartona radnika,

3) matični broj osigurane osobe,

4) ime i prezime, dan, mjesec i godinu rođenja te adresu radnika,

5) osobni identifikacijski broj građana,

6) šifru bolesti prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema,

7) izjavu nadležnog liječnika u skladu s posebnim propisima da je na temelju pregleda utvrdio da je radnik nesposoban za rad te da je radi toga potrebno bolovanje,

8) datum početka bolovanja i njegovo očekivano trajanje,

9) datum izdavanja liječničke potvrde,

10) potpis nadležnog liječnika u skladu s posebnim propisima i pečat zdravstvene ustanove ili privatne ordinacije.

Prema članku 4. Pravilnika liječnička potvrda može se izdati samo radniku osobno, a u slučaju smještaja radnika u zdravstvenu ustanovu, članovima uže obitelji radnika, skrbniku ili nadležnom centru za socijalnu skrb, uz predočenje potvrde da je radnik smješten u zdravstvenu ustanovu. Dakle, ni u kojem drugom slučaju liječnička potvrda ne smije se dati nekoj drugoj osobi, međutim, u praksi baš i nije tako, jer često jedan supružnik dođe po liječničku potvrdu za bolesnog drugog supružnika iako on nije smješten u zdravstvenu ustanovu. Pravilnik također propisuje (članak 5.) da je radi zaštite privatnosti radnika, liječničku potvrdu radnik, odnosno član njegove uže obitelji, skrbnik ili nadležni centar za socijalnu skrb dužan dostaviti isključivo poslodavcu ili osobi koju je on opunomoćio da osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama.

Zanimljivo je da je člankom 6. Pravilnika propisano da se članom uže obitelji radnika iz članka 4. i 5. Pravilnika smatraju osobe iz članka 86. stavka 3. Zakona o radu (to su: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati, te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici). No, uvažavajući postojanje Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN br. 93/14) treba ukazati na članak 69. toga Zakona koji propisuje da su prava koja su općim propisom o radu i svim njime propisanim izvorima prava iz radnog odnosa osigurana bračnim drugovima, zajamčena i životnim partnerima.

Nadalje, prema članku 4. stavak 2. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, neformalno životno partnerstvo u području (…) prava i obveza iz radnih odnosa (…) stvara iste učinke, koji su posebnim propisima kojima se uređuju ta područja, priznati izvanbračnoj zajednici, s tim da se navedeno neće primjenjivati na osobe koje su već u životnom partnerstvu ili u braku s trećom osobom.

Stoga bi se, u smislu Pravilnika, članovima uže obitelji, uvažavajući određenja iz Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, smatrali i životni partner i neformalni životni partner.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite