Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

16.6.2015

Obveze poslodavaca prema izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu

Pravilnikom o obavljanju poslova zaštite na radu (NN 112/14 i 43/15) uređuje se područje obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca te se utvrđuju uvjeti za njihovo obavljanje. Što su donijele izmjene i dopune tog Pravilnika, kako one utječu na obveze poslodavca te zašto su izazvale buru negodovanja i potaknule inicijativu Udruge poslodavca za njegovom izmjenom, tema je ovog članka.

Prema Zakonu o zaštiti na radu (članak 19. stavak 1.), poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.

Organiziranje i provođenje zaštite na radu poslodavac provodi obavljajući poslove zaštite na radu koje bismo mogli razvrstati u pet skupina odnosno vrsta poslova zaštite na radu:

- obavljanje poslova zaštite na radu,

- procjena rizika,

- osposobljavanje za zaštitu na radu (osposobljavanje za rad na siguran način te osposobljavanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu),

- ispitivanje radne opreme, i

- ispitivanje fizikalnih, kemijskih i bioloških čimbenika u radnom okolišu.

Pod poslovima zaštite na radu koje je poslodavac dužan provoditi podrazumijevamo tzv. redovne, svakodnevne poslove zaštite na radu koji obuhvaćaju unutarnji nadzor, redovito praćenje, kontroliranje i provođenje primjene osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu kao što su: praćenje osposobljenosti radnika za rad na siguran način i zaštitu od požara, osposobljenost radnika za pružanje prve pomoći, praćenje i provedba primjene zakona i provedbenih propisa vezano uz evakuaciju i spašavanje, postavljanje i održavanje sigurnosnih znakova, provođenje vježbe evakuacije, upućivanje radnika na prethodne i periodičke zdravstvene preglede i sl.

U članku 20. Zakona o zaštiti na radu zakonodavac je propisao tko kod poslodavca obavlja poslove zaštite na radu odnosno mora li ih isključivo obavljati poslodavac sam ili za njihovo obavljanje može sklopiti ugovor s ovlaštenom osobom. Radi se o ovlaštenim fizičkim i pravnim osobama (trgovci pojedinci, obrtnici, tvrtke) koje imaju ovlaštenje za obavljanje poslova zaštite sukladno Pravilniku o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (NN 112/14). Poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika, poslove zaštite na radu može obavljati sam ili obavljanje tih poslova može ugovoriti ugovorom o radu sa stručnjakom zaštite na radu. Poslodavac koji zapošljava 50 i više radnika obavljanje poslova zaštite na radu obvezan je ugovorom o radu ugovoriti s jednim ili više stručnjaka zaštite na radu, ovisno o broju radnika. Poslodavac koji zapošljava 50 do uključivo 249 radnika obavljanje poslova zaštite na radu obvezan je ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu. Poslodavac koji zapošljava 250 ili više radnika obavljanje poslova obvezan je ugovoriti s jednim ili više stručnjaka zaštite na radu u skladu s Pravilnikom o obavljanju poslova zaštite na radu (članak 20. stavak 3. i 4. ZNR-a).

Iako je Zakon tim odredbama poslodavcima nametnuo obvezu sklapanja ugovora o radu sa stručnjacima zaštite na radu, u članku 20. stavak 5. ipak je ostavio otvorenu mogućnost ugovaranja poslova zaštite na radu s ovlaštenim osobama (tzv. vanjskim suradnicima) u slučajevima kad zbog objektivnih i opravdanih razloga poslodavci ne mogu sami obavljati poslove zaštite na radu odnosno ne mogu sklopiti ugovor o radu sa stručnjakom zaštite na radu. Budući da Zakon o zaštiti na radu nije definirao koji su to opravdani i objektivni razlozi za ugovaranje poslova zaštite na radu, u praksi su se pojavila različita mišljenja i tumačenja tih odredbi pri čemu su se poslovni razlozi tj. ekonomska računica uzimali kao važan faktor ocjene opravdanih i objektivnih razloga za ugovaranje poslova zaštite na radu. Međutim, stupanjem na snagu izmjena i dopuna Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu (25. travnja 2015., NN 43/15) situacija se mijenja budući da je sada zakonodavac izričito propisao koji su to objektivni i opravdani razlozi za ugovaranje poslova zaštite na radu, čime je nedvojbeno poručio poslodavcima da su obavljanje poslova zaštite na radu obvezni ugovorom o radu ugovoriti sa stručnjacima zaštite na radu.

Sukladno članku 5. stavak 2. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu, objektivnim i opravdanim razlogom za ugovaranje obavljanja poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom smatra se jedan od sljedećih razloga:

1) započinjanje obavljanja djelatnosti, u trajanju najviše tri mjeseca od dana kad je za poslodavca nastupila obveza primjene propisa zaštite na radu,

2) nepredvidivi razlozi (smrt, otkaz i sl.) zbog kojih poslodavac privremeno ostane bez stručnjaka zaštite na radu, u trajanju najviše tri mjeseca od dana kad su nastupili ti razlozi,

3) ako poslodavac koji zapošljava do uključivo 249 radnika među radnicima zaposlenim na neodređeno vrijeme nema radnika s potrebnom stručnom spremom za polaganje stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu,

4) ako poslodavac dodatno zapošljava radnike, sezonski ili privremeno ili koristi ustupljene radnike za privremeno obavljanje poslova, što povećava zahtjeve za obavljanje poslova zaštite na radu u skladu s ovim propisom, pri čemu takvo zapošljavanje ne traje duže od šest mjeseci neprekidno, a prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom navedenog razdoblja.

Zakonom o zaštiti na radu poslodavcima koji zapošljavaju do uključivo 49 radnika ostavljena je mogućnost da poslove zaštite na radu obavljaju sami odnosno oni nisu dužni sklopiti ugovor o radu sa stručnjakom zaštite na radu ako ispunjavaju uvjete iz članka 4. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu.

Poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika poslove zaštite na radu može obavljati on sam ili njegov ovlaštenik, ako:

- ispunjava uvjete za stručnjaka zaštite na radu I. stupnja iz članka 3. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu, ili

- je stekao potrebna znanja iz zaštite na radu tijekom redovnog školovanja, ili

- je položio državni stručni ispit za poslove građenja ili projektiranja kojima je obuhvaćena i materija zaštite na radu, ili

- je položio majstorski ispit u djelatnosti koju obavlja, u kojemu je bila obuhvaćena i zaštita na radu.

Poslodavci koji zapošljavaju preko 50 radnika obvezni su obavljanje poslova zaštite na radu ugovorom o radu ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu. Kako se poslodavci ne bi mogli opravdavati da nisu mogli zasnovati radni odnos sa stručnjakom zaštite na radu zato što ih na tržištu rada nema ili slično, zakonodavac je propisao da će poslodavci koji zapošljavaju do 249 radnika moći ugovoriti obavljanje poslova s ovlaštenom osobom samo ako među radnicima zaposlenima na neodređeno vrijeme nemaju radnike s potrebnom stručnom spremom za polaganje ispita stručnjaka zaštite na radu. Budući da je uvjet za pristupanje polaganju ispita stručnjaka zaštite na radu I. stupnja srednja stručna sprema, jasno je da će poslodavci biti dužni ili nekog od svojih radnika osposobiti za stručnjaka zaštite na radu ili da zasnovati radni odnos s novim radnikom – stručnjakom zaštite na radu. Budući da zakonom nije propisano radno vrijeme za obavljanje poslova zaštite na radu, za očekivati je da će poslodavci sa stručnjacima zaštite na radu sklapati ugovore o radu u nepunom radnom vremenu ili će ugovarati tzv. dopunski rad (članak 61. stavak 3. Zakona o radu).

Osposobljavanje za stručnjaka zaštite na radu

Uvjeti za osposobljavanje i polaganje ispita za stručnjaka zaštite na radu propisani su Pravilnikom o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (NN 112/14). Osoba može pristupiti polaganju za stručnjaka zaštite na radu I. ili II. stupnja. Za stručnjaka zaštite na radu I. stupnja potrebno je položiti opći dio stručnog ispita, a za stručnjaka zaštite na radu II. stupnja opći i posebni dio  ispita.

Općem dijelu stručnog ispita može pristupiti osoba koja ima najmanje srednju školsku ili stručnu spremu dok polaganju posebnog dijela stručnog ispita može pristupiti osoba koja ima položen opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu i završen najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus). Ispit se polaže kod Ministarstva rada temeljem rješenja kojim Ministarstvo odobrava da kandidat pristupi polaganju stručnog ispita.

Poslodavci koji zapošljavaju do 49 radnika, a žele poslove zaštite na radu obavljati sami, morat će se minimalno osposobiti za stručnjaka zaštite na radu I. stupnja osim ako se radi o poslodavcima kod kojih se u 80% poslova radi o poslovima s posebnim uvjetima rada, u kojem slučaju poslove zaštite na radu mora obavljati stručnjak zaštite na radu II. stupnja.

Poslodavci koji zapošljavaju preko 50 radnika morat će zasnovati radni odnos sa stručnjakom zaštite na radu II. stupnja (članak 7. i 8. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu).

Moguće je da više poslodavca na istoj lokaciji ugovore obavljanje poslova zaštite na radu zapošljavanjem zajedničkog stručnjaka zaštite na radu, a mogu utemeljiti i zajedničku službu, međutim, mora se raditi o poslodavcima koji se nalaze na istoj lokaciji odnosno adresi ili u istoj zgradi (članak 9. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu). Za sada nije predviđeno da se ugovorom o ustupanju radnika između dva povezana trgovačka društva uredi pitanje obavljanja poslova zaštite na radu.

Zaključak

Izmjene i dopune Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu imaju za posljedicu da će svi poslodavci morati ili nekoga od svojih radnika osposobiti za stručnjaka zaštite na radu ili će morati sklopiti ugovor o radu sa stručnjakom zaštite na radu. Samo će u iznimnim slučajevima, izričito navedenima u članku 5. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu, moći ugovoriti s ovlaštenom osobom. Međutim, ograničenja ugovaranja poslova s ovlaštenim osobama ne odnose se i na ostale vrste poslova zaštite na radu. Naime, ovlaštene osobe će i dalje za poslodavce moći izrađivati procjenu rizika, vršiti osposobljavanje radnika iz zaštite na radu i zaštite od požara, osposobljavanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika, ispitivanje strojeva i radnog okoliša.

Izmjene Pravilnika kod poslodavaca su izazvale buru negodovanja, posebice malih poslodavaca, te je od strane Udruge poslodavaca pokrenuta inicijativa za izmjenu ovih odredbi Pravilnika koje idu u smjeru da se poslodavcima koji zapošljavaju do 49 radnika dopusti ugovaranje poslova zaštite na radu s ovlaštenim osobama u slučaju kada ne mogu organizirati poslove zaštite na radu u skladu s odredbama Pravilnika.

Tajana Zlabnik, odvjetnica


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite