Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

21.7.2015

(Ne)dopuštenost izvanredne revizije u slučaju različite prakse istog drugostupanjskog suda

Izvanredna revizija iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku je glavni instrument kojim Vrhovni sud Republike Hrvatske izvršava svoju ustavnu i zakonsku zadaću da, ujednačujući građansko i trgovačko sudovanje, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Za izjavljivanje tog izvanrednog pravnog lijeka propisane su stroge formalne pretpostavke. Pokazalo se da one svojom rigoroznošću u nekim slučajevima priječe učinkovito ujednačavanje sudske prakse. Osvrćemo se na jedan takav slučaj - različitu praksu istog drugostupanjskog suda.

Zakonske pretpostavke za izjavljivanje izvanredne revizije

U članku 382. stavak 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP) propisano je u bitnome da u slučajevima u kojima ne može biti podnesena redovna revizija, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, primjerice ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskoga suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem, ili ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda drugostupanjskoga suda temelji se na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda - trebalo preispitati sudsku praksu.

U izvanrednoj reviziji potrebno je određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg je podnesena uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih se smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Pravno stajalište VSRH o nedopuštenosti izvanredne revizije u slučaju različite prakse istog drugostupanjskog suda

U većem broju svojih odluka Vrhovni sud Republike Hrvatske (dalje: VSRH) izrazio je pravno stajalište prema kojem izvanredna revizija nije dopuštena u slučaju različite prakse istog drugostupanjskog suda jer se taj slučaj ne može podvesti pod odredbu članka 382. stavak 2. točka 1. ZPP-a. Kako je naprijed već ukazano, ta odredba predviđa mogućnost podnošenja izvanredne revizije ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, a o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima ili na odjelnoj sjednici, s tim da je riječ o pitanju o kojem postoji različita praksa drugostupanjskih sudova.

VSRH obrazlaže da u slučajevima kad se revidenti pozivaju na različitu praksu istog županijskog suda nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost izvanredne revizije na temelju članka 382. stavak 2. točka 1. ZPP-a, jer se ujednačavanje prakse istog županijskog suda vrši na sjednici građanskog odjela tog suda (sukladno odredbama članka 37. do 41. Zakona o sudovima), a ne putem izvanredne revizije, pa stoga izvanredna revizija podnesena pozivom na taj razlog ima biti odbačena.

Kritike

Izloženo stajalište naišlo je na argumentirane kritike1 prema kojima se radi o neprihvatljivom gramatičkom tumačenju odredbe članka 382. stavak 2. točka 1. ZPP-a kojim je množina „drugostupanjskih sudova“ protumačena na način da se doslovno pretpostavlja množina, odnosno različita praksa dva ili više drugostupanjskih sudova. Upozoreno je da su već načelno iz ove odredbe isključeni svi trgovački sporovi, jer će oni uvijek imati samo jedan drugostupanjski sud - Visoki trgovački sud (što je paradoksalno i ukazuje na mogućnost da se radi o grešci u pisanju zakona), te da je prema ratiu te odredbe još veća potreba za ujednačavanjem prakse u slučaju različite prakse istog drugostupanjskog suda. Ukazano je i da se radi o primjeru nedovoljno jasne zakonske odredbe koja bi se i teleološkim tumačenjem mogla pravilno primjenjivati itd.

Ovaj se kriticizam doista temelji na snažnim argumentima. Činjenica je da je VSRH posegnuo za gramatičkom metodom interpretacije, iako se ona ad limine čini nelogičnom ako se uzme u obzir izneseni problem nemogućnosti ujednačavanja prakse Visokog trgovačkog suda kao jedinog specijaliziranog drugostupanjskog suda za trgovačke sporove. Osim toga, na snazi je neumoljiv trend (potaknut praksom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu) u dvojbenim situacijama primjenjivati teleološki pristup tumačenju propisa i to prvenstveno iz vizure ustavnih i konvencijskih prava. U tom kontekstu ovaj primjer čini se idealnim upravo za teleološko tumačenje jer se izravno odražava na ustavno i konvencijsko pravo na pristup sudu te na jednakost pred zakonom. Zbog svega toga postoji mogućnost da će u budućnosti poticaj za promjenu predmetnog stajališta VSRH doći od Ustavnog suda Republike Hrvatske ili od Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

Umjesto zaključka

Treba ukazati na jednu novu okolnost koja čini još potrebnijom učinkovitu aktivnost VSRH na ujednačavanju sudske prakse i koja bi mogla predstavljati dodatni argument za promjenu stajališta VSRH o nedopuštenosti izvanredne revizije u slučaju različite prakse istog drugostupanjskog suda. Naime, Zakon o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine, br. 128/14) predviđa da će od 1. siječnja 2016. svaki županijski sud biti nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u građanskim postupcima2, a odluka o tome kojem će se županijskom sudu dodijeliti određeni predmet u drugostupanjski postupak donosit će se nasumičnom računalnom algoritamskom podjelom. Prema uobičajeno optimističnim očekivanjima zakonodavca to će rezultirati ujednačenijom sudskom praksom, međutim, realističnije je očekivati da će se dogoditi upravo suprotno.3

Dodjela predmeta u drugostupanjski postupak bilo kojem županijskom sudu dovesti će do konfuzije i potenciranja već postojećih problema pri ujednačavanju prakse unutar tih sudova. Vjerojatnije je da će donošenje potpuno ujednačenih odluka unutar istog županijskog suda biti još teže postići, a primjeri različite prakse istog županijskog suda biti će još češći. Ako VSRH ne otvori mogućnost da se taj problem rješava putem instituta izvanredne revizije, moglo bi doći do daljnjeg rasta (ionako prekomjerne) pravne nesigurnosti.4

Matija Stokić, dipl. iur.

1 Vidjeti primjerice: Ljubenko, Mićo; Revizija po vrijednosnom kriteriju, Zagreb, 2012. (izvor: http://www.ljubenko-i-partneri.hr/site/assets/
files/1010/revizija-prema-vrijednosnom-krtiteriju.pdf)

2 Iznimka su obiteljski, radni i zemljišnoknjižni predmeti te će o žalbama protiv odluka donesenih u tim vrstama predmeta odlučivati specijalizirani županijski sudovi.

3 Vidjeti Stokić, Matija; „Izgledi za učinkovitije ujednačavanje sudske prakse uslijed nove mjesne nadležnosti žalbenih sudova“, pravni portal IUS-INFO, 9. rujan 2014.

4 Uzorci visokog stupnja pravne nesigurnosti u Republici Hrvatskoj su vrlo kompleksni, a određene slabosti unutar sudbenog aparata čine tek njihov mali dio. Već je sam po sebi pravni sustav kompleksan i nekonzistentan zbog galopirajuće zakonodavne aktivnosti te političke arbitrarnosti i kompromisa, a zbog čega nastaje velik broj sporova koji se slijevaju na sudove. Vidjeti primjerice Barbić, Jakša; Uspostava konzistentnog i suvremenog pravnog sustava, Informator, Zagreb, broj 6239-6241, 2013.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite