Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

1.10.2015

Novosti u Uredbi o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu RH

Radi prilagodbe gospodarskoj situaciji te zbog uočenih potreba za poboljšanjima u postupanju pri rješavanju imovinskopravnih odnosa, nedavno je donesena Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Budući da su člankom 48. stavkom 2. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN br. 94/13) kao oblici raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske propisani, među ostalim, osnivanje prava građenja i prava služnosti, i da je člankom 55. istog Zakona, propisano da načine raspolaganja nekretninama, način određivanja početne i tržišne vrijednosti nekretnina i prava građenja, način utvrđivanja i određivanja umanjene tržišne vrijednosti zemljišta zbog osnivanja služnosti, uvjete za osnivanje prava građenja i druga pitanja važna za raspolaganje nekretninama, osim načina i uvjeta koji su već propisani posebnim propisima, uređuje uredbom Vlada Republike Hrvatske, bilo je nužno donijeti Uredbu o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Iz tih je razloga Vlada na sjednici održanoj 23. siječnja 2014. godine donijela Uredbu o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (NN br. 10/14), koja je stupila na snagu 4. veljače 2014.

Nakon nešto više od godinu i pol dana, Vlada Republike Hrvatske nedavno je donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (NN br. 95/15), prvenstveno radi prilagodbe gospodarskoj situaciji te radi uočenih potreba za poboljšanjima u postupanju pri rješavanju imovinskopravnih odnosa.

Novina je da je sada pravo građenja iznimno moguće osnovati neposrednom pogodbom, ako je pravna osoba već ishodila pravomoćnu lokacijsku i pravomoćnu građevinsku dozvolu, izgradila građevinu te za predmetnu građevinu ishodila uporabnu dozvolu. To se odnosi na nekretnine koje su bile u društvenom vlasništvu i za koje su već (temeljem propisa koji su bili na snazi prije Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju - NN 153/13) ishođene i lokacijske i građevinske dozvole te izgrađene građevine s uporabnom dozvolom.

Također, prema izmjenama Uredbe, više nije potrebno pribaviti pozitivno mišljenje nadležnog državnog odvjetništva i to zato što članak 87. Zakona o državnom odvjetništvu propisuje mogućnost traženja mišljenja na pravne poslove o otuđenjima ili stjecanjima nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Naime, za sklapanje ugovora o građenju na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, ovlašten je samo predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, a članak 54. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske odnosi se na ovlast donošenja odluka.

Budući da su ugovori o pravu građenja u pravilu sklopljeni na vrlo dugo vremensko razdoblje, bilo je potrebno ublažiti dosadašnju odredbu o bezuvjetnom prelasku prava vlasništva na nekretnini na kojoj je bilo osnovano pravo građenja na Republiku Hrvatsku, davanjem prava prvenstva dosadašnjem nositelju prava građenja da na istoj nekretnini neposrednom pogodbom ponovno zasnuje pravo građenja. Stoga je u tom smislu izmijenjen članak 15. Uredbe.

Što se tiče osnivanja prava služnosti, izmjene su učinjene u vezi s obročnim plaćanjem. Naime, budući da iznosi naknade za umanjenje tržišne vrijednosti nekretnina prilikom osnivanja prava služnosti mogu iznositi i nekoliko stotina tisuća kuna, bilo je nužno omogućiti nositeljima prava služnosti obročno plaćanje. Stoga je u članku 18. izmijenjen stavak 2. i to tako da se umjesto obligatornog jednokratnog načina plaćanja naknade za umanjenje tržišne vrijednosti zemljišta, uvodi mogućnost plaćanja naknade u jednakim godišnjim obrocima, uz kamatu u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke, ako ukupni iznos naknade prelazi 100.000,00 kuna. Također su u istom članku dodani novi stavci kojima se uređuje rok za plaćanje prvog obroka naknade, akti kojima se uređuje broj rata i rok, te način plaćanja naknade ako ukupni iznos ne prelazi iznos od 100.000,00 kuna. Osim toga, nositeljima prava služnosti daje se mogućnost i jednokratnog plaćanja naknade, bez obzira na ukupni iznos naknade.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite