Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

2.10.2015

Osnovne pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka prema novom Stečajnom zakonu

Već zbog same činjenice otvaranja stečajnog postupka nastaju određene pravne posljedice koje se odnose na pravni položaj subjekata u stečajnom postupku, njihove radnje, druge postupke i pravne poslove.

Novi Stečajni zakon (2015.), poput njegovog prethodnika (Stečajni zakon 1997.), te posljedice dijeli na tri skupine: 1. osnovne pravne posljedice (članak 150 do čl. 180.), 2. učinak stečaja na ispunjenje pravnih poslova (članak 181 do čl. 197.) i 3. pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika (članak 198. do čl. 215.). Istaknut ćemo novine koje donosi novi Stečajni zakon u području osnovnih pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka.

Prva značajna promjena je određivanje vremena nastupanja pravnih posljedica. Prema članku 158. stavak 1. (SZ 2015.), pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju u trenutku kad je rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavljeno na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, odnosno od točno određenog sata i minute kad je navedeni oglas objavljen. To se razlikuje od odredbe prethodnog Stečajnog zakona koja je propisivala da posljedice nastaju već početkom dana u kojem je oglas o otvaranju stečajnoga postupka istaknut na oglasnoj ploči suda (članak 88/1 SZ 1997.) i time je to pravilo imalo povratni učinak.

Prema novom Stečajnom zakonu, ako je rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u povodu žalbe ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak opet bude otvoren, u drugim sudskim postupcima u kojima je stranka stečajni dužnik sud će ukinuti sve radnje provedene od dana donošenja odluke o ukidanju rješenja o otvaranju stečajnoga postupka do ponovnoga otvaranja stečajnoga postupka (članak 158/3 SZ 2015.). To znači da će sve radnje koje je stečajni upravitelj u sudskim postupcima poduzeo u ime stečajnog dužnika u tom razdoblju biti ukinute. Isto tako moguće je i ukidanje radnji poduzetih od strane trećih osoba u sudskim postupcima koje su načelno povoljne za stečajnog dužnika.

Nove su i odredbe o trajanju postupaka u kojima je stranka dužnik. Prema članku 166. (SZ 2015.), u postupku pred sudom u kojem je stranka stečajni dužnik, a osobito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja. Takav postupak mora se završiti u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o nastavku parničnoga postupka, a o žalbi protiv odluke prvostupanjskoga suda drugostupanjski sud dužan je donijeti odluku u roku od šest mjeseci od dana primitka žalbe. Sankcije za povredu tih odredaba Zakon ne predviđa.

Precizirane su i nadopunjene odredbe o prestanku razlučnih prava koja su stečena ovrhom odnosno prisilnim sudskim osiguranjem neposredno prije otvaranja stečajnog postupka. (članak 168/1 SZ 2015.). Novost je da će se ta prava brisati iz javnih knjiga, upisnika i očevidnika u kojima se vode na temelju rješenja suda, i da, ako je postupak sudske ovrhe ili prisilnoga sudskog osiguranja obustavljen prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja predstečajnoga ili stečajnoga postupka, rješenje donosi sud u stečajnom postupku (članak 168/2 SZ 2015.).

Nadalje, prema novom zakonskom rješenju razlučni vjerovnici nisu više ovlašteni pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja (članak 169/5 SZ 2015.) na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika, a postupci ovrhe i osiguranja koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka, prekidaju se. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja nastavit će sud koji vodi stečajni postupak primjenom pravila o unovčenju predmeta na kojima postoji razlučno pravo u stečajnom postupku (članak 169/6 SZ 2015.). Tu se može postaviti pitanje hoće li stečajni sud u unovčenju predmeta razlučnog prava biti doista brži od suda koji vodi ovršni postupak i dovodi li to do smanjenja troškova.

Novi Stečajni zakon u potpunosti je ukinuo mogućnost zatvaranja dužnika, odnosno, ako je dužnik pravna osoba, osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, članova nadzornoga tijela, osobno odgovornih članova dužnika ovlaštenih za zastupanje i osoba koje su navedeno svojstvo izgubile tijekom posljednjih dviju godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, a koja mogućnost je prema starom Stečajnom zakonu (članak 107/2-4 SZ 1997.) postojala u slučaju njihove nesuradnje. Novi Zakon ostavlja odredbe o dovođenju i novčanoj kazni u slučaju kršenja dužnosti obavješćivanja i suradnje dužnika i zakonskih zastupnika (članak 178. SZ 2015.), ali smanjuje novčanu kaznu s najviše 50 000 kn na najviše 10 000 kn. Time se umanjuje mogućnost generalne i specijalne prevencije nesuradnje osoba koje su dužne zakonski surađivati sa sudovima i voditi računa o pravima vjerovnika.

Lucija Prkačin, mag. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite