Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

30.11.2015

Nejednaki raspored radnog vremena

Zakonom o radu (NN br. 93/14) uvedena je mogućnost nejednakog rasporeda radnog vremena (koje podrazumijeva razdoblja rada dužeg i kraćeg od punog radnog vremena, ali uz obvezu „izravnavanja“ sati rada na puno radno vrijeme) prema kojem bi radnici u razdobljima kada rade duže od punog vremena mogli raditi do 50 sati tjedno, odnosno do 60 sati tjedno, ako tako predviđaju kolektivni ugovori.

Nejednaki raspored do donošenja novog Zakona o radu, dakle do 7. kolovoza 2014., bio je moguć samo kod smjenskog rada i to do maksimalnih 48 sati tjedno. Tu se radilo o tzv. maloj preraspodjeli radnog vremena (članak 46. stavak 3. prijašnjeg Zakona o radu – NN br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13). Naime, prema toj odredbi kod poslodavca kod kojeg je to bilo potrebno zbog procesa rada organiziranog u smjenama, puno ili nepuno radno vrijeme nije moralo biti raspoređeno jednako po tjednima, te se u tom slučaju puno ili nepuno radno vrijeme utvrđivalo kao prosječno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od četiri mjeseca, pri čemu odstupanje od punog radnog vremena određenog člankom 43. stavkom 2. toga Zakona (četrdeset sati tjedno), nije smjelo iznositi više od dvadeset četiri sata mjesečno.

Prema sadašnjem uređenju (članak 66. Zakona o radu) ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca ne smije raditi duže od prosječno četrdeset osam sati tjedno, uključujući prekovremeni rad. Referentno razdoblje od četiri mjeseca može se kolektivnim ugovorom ugovoriti za razdoblje od šest mjeseci. Dakle, postoji tjedno ograničenje od 50 radnih sati (odnosno 60 sati ako tako predviđaju kolektivni ugovori) te ograničenje prosječnog radnog vremena u referentnom razdoblju od četiri mjeseca, koje može maksimalno biti 48 sati.

Što se tiče rasporeda radnog vremena, treba reći da se on, sukladno navedenom članku 66. Zakona o radu utvrđuje propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako raspored radnog vremena nije utvrđen na neki od navedenih načina, o rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom. Pri tome poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovom rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.

Vezano uz mogućnost nejednakog rasporeda radnog vremena treba naglasiti da postoji i mogućnost uvođenja „banke radnih sati“. Ta bi se mogućnost mogla uvesti samo kolektivnim ugovorom, a kod nje bi se ukupno prosječno radno vrijeme u četveromjesečnom, odnosno, ako je tako kolektivnim ugovorom predviđeno - u šestomjesečnom razdoblju, ograničilo na prosječno 45 sati tjedno. U tom slučaju ne bi se primjenjivalo naprijed navedeno ograničenje radnog vremena na 50, odnosno 60 sati tjedno. Bitno je reći da se tijekom razdoblja trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena, raspored radnika može promijeniti samo za preostalo utvrđeno razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena.

Ako i prije isteka utvrđenog razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena, radno vrijeme radnika već odgovara njegovom ugovorenom punom, odnosno nepunom radnom vremenu, poslodavac će tom radniku, tijekom preostalog utvrđenog razdoblja, naložiti prekovremeni rad ako ima potrebu za radom toga radnika. Dakle, ako poslodavac nakon, primjerice, dva mjeseca uvidi da ne može nejednakim rasporedom radnog vremena svesti prosječno radno vrijeme na puno radno vrijeme, tada će radniku naložiti prekovremeni rad unutar nejednakog rasporeda radnog vremena, te će mu ga kao takvog i posebno platiti.

Ako je radnik kojem radni odnos prestaje zbog isteka ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme radio duže od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena, broj sati veći od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena smatrat će se prekovremenim radom i poslodavac će ga platiti.

Na kraju je bitno istaknuti: svi oni poslodavci koji su u ugovorima o radu ugovorili s radnikom fiksno radno vrijeme (npr. od 7-15 sati ili 8-16 sati), ne mogu uvesti nejednaki raspored radnog vremena. To bi značilo da ti poslodavci ne mogu uvesti nejednaki raspored radnog vremena bez promjene ugovora o radu. Naime, kao što je već navedeno, raspored radnog vremena (pa time i nejednaki raspored radnog vremena) utvrđuje se propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ako raspored radnog vremena nije utvrđen na neki od gore navedenih načina, o rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom. Budući da je u ovoj situaciji radno vrijeme fiksno ugovoreno ugovorom o radu, ono se ne može mijenjati bez suglasnosti radnika.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite