Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

17.3.2016

Vertikalna prohodnost u obrazovanju

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije ističe horizontalnu i vertikalnu prohodnost sustava kao jedno od ključnih načela obrazovanja u RH. Horizontalna prohodnost osigurava učenicima da tijekom obrazovanja promijene vrstu škole dok vertikalna prohodnost jamči mogućnost daljnjega obrazovanja i stjecanja više razine obrazovanja.

Potreba za vertikalnom prohodnošću vrlo dobro je prepoznata u Bavarskoj koja ima dugotrajnu i razvijenu tradiciju zanatskih obrta. Uspješnim polaganjem majstorskog ispita osobe koje su završile obrazovanje za obrtništvo dokazuju svoje natprosječno znanje i vještine, što se pokazalo kao neposredna konkurentska prednost za majstorske pogone u Njemačkoj čiji su zanatski proizvodi prepoznati u cijeloj Europi. Zanimljiva je i Bavarska narodna izreka koja kaže: Prvo nauči nešto pametno, kasnije možeš još i studirati.

Traublinger (2011.) naglašava da je strukovno obrazovanje za mlade ljude najbolji temelj za ulazak u uspješan radni vijek. Obrazovanje u Bavarskoj omogućuje mladima da si povećaju mogućnosti na tržištu rada kao kvalificirani radnici, majstori, studiranjem ili sve zajedno. Time je u Bavarskoj ostvarena kvaliteta vertikalne prohodnosti koja je konačno ispunila dugogodišnje zahtjeve obrtništva za jednakom vrijednošću školskog i strukovnog obrazovanja. S novijim zakonskim okvirom i Republika Hrvatska prati ovu uspješnu strategiju temeljenu na snažnoj vertikalnoj prohodnosti. Zakonski okvir čine Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o strukovnom obrazovanju te Pravilnik o uvjetima i načinima nastavka obrazovanja za višu razinu kvalifikacije.

Zakon o strukovnom obrazovanju člankom 21. naglašava da je u sustavu strukovnog obrazovanja omogućena horizontalna i vertikalna prohodnost. Od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 86/12) nastavak obrazovanja za učenike koji su završili obrazovanje i stekli nižu stručnu spremu ili su završili trogodišnje obrazovne programe, provodi se bez financijskog opterećenja za učenike i roditelje, a polaznici imaju status redovitog učenika. Uvjete i načine nastavka obrazovanja učenika za višu razinu kvalifikacije propisuje nedavno objavljeni Pravilnik o uvjetima i načinima nastavka obrazovanja za višu razinu kvalifikacije (Narodne novine, 08/16).

Učenik koji je stekao nižu razinu srednjeg obrazovanja može nastaviti obrazovanje u trogodišnjem strukovnom programu. Učenik koji je završio obrazovni program u trajanju od tri godine može nastaviti obrazovanje u četverogodišnjem ili petogodišnjem strukovnom programu obrazovanja u statusu redovitog učenika. Obje skupine učenika iz članka 2. Pravilnika mogu nastaviti obrazovanje u statusu redovitoga učenika u roku od dvije godine od dana završetka niže razine srednjega obrazovanja odnosno od završetka trogodišnjega obrazovnog programa.

Obrazovanje se nastavlja, u pravilu, unutar istoga obrazovnog sektora u kojemu je stečeno prethodno strukovno obrazovanje. Za stjecanje prava učenik mora imati prosjek ocjena svih razreda srednjega strukovnog obrazovanja u prethodno završenome strukovnom obrazovanju najmanje 3,50. Ostvarivanje prava nastavka obrazovanja za višu razinu kvalifikacije uvjetuje se polaganjem razlikovnih odnosno dopunskih ispita koje određuje nastavničko vijeće srednje škole.

Članci 4. – 6. Pravilnika propisuju način organizacije nastavka obrazovanja. Škola koja organizira nastavak obrazovanja dužna je na svojim mrežnim stranicama objaviti programe obrazovanja za stjecanje više razine klasifikacije. Učenik odnosno roditelj obvezan je školi podnijeti pisani zahtjev za nastavkom obrazovanja. O zahtjevu škola odlučuje rješenjem. Učenik kojem je određena obveza polaganja manjega broja razlikovnih ispita započet će s redovitim pohađanjem nastave razreda u kojem nastavlja obrazovanje nakon upisa.

Učenik je obvezan položiti razlikovne i/ili dopunske ispite do 31. ožujka tekuće školske godine. Učenik kojemu je određena obveza polaganja većeg broja razlikovnih i/ili dopunskih ispita, nakon upisa u školu u prvoj školskoj godini polaže razlikovne i/ili dopunske ispite bez redovitog pohađanja nastave. Učenik mora aktivno sudjelovati u odgojno-obrazovnom radu i bez toga ne može pristupiti polaganju razlikovnih i/ili dopunskih ispita. Škola je dužna do 30. rujna tekuće školske godine na svojim mrežnim stranicama objaviti rokove za prijavu i polaganje razlikovnih i/ili dopunskih ispita i raspored organizacije odgojno-obrazovnoga rada.

Pravilnik je stupio na snagu 31. siječnja 2016., od kada teče prijelazno razdoblje od 90 dana u kojem su škole dužne uskladiti svoje statute. Pravilnik se primjenjuje na učenike koji nastavljaju obrazovanje za višu razinu kvalifikacije od školske godine 2016./2017.

Željko Čižmek, mag.act.soc.

Literatura:
Traublinger, H. (2011). Poduzetničko osposobljavanje i vertikalna prohodnost obrazovnog sustava na primjeru Bavarske. Učenje za poduzetništvo 1 (1).



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite