Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

18.3.2016

Potpuni gubitak radne sposobnosti, prestanak radnog odnosa i pravo na otpremninu

Ponekad radnik nema pravo na otpremninu kao oblik financijske pomoći. Takav je slučaj kada radni odnos prestaje dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti. No, iako tada pravo na otpremninu nije zajamčeno Zakonom o radu, postoje drugi načini da radnik koji odlazi u invalidsku mirovinu ostvari pravo na otpremninu.

Prema članku 39. stavak 4. Zakona o mirovinskom osiguranju potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

U članku 112. Zakona o radu (NN 93/14) određeno je da ugovor o radu prestaje, između ostalog, i dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, što znači da do prestanka radnog odnosa ne dolazi onog dana kada je doneseno rješenje o općoj nesposobnosti za rad, već dostavom tog rješenja (koje mora biti pravomoćno).

Budući da je potpuni gubitak radne sposobnosti poseban temelj prestanka radnog odnosa, različit od otkaza ugovora o radu, koji u skladu sa člankom 126. Zakona o radu i u njemu propisanim uvjetima podrazumijeva pravo na otpremninu, u slučaju prestanka radnog odnosa zbog utvrđenog potpunog gubitka radne sposobnosti radnik nema pravo na (zakonsku) otpremninu, iako se u praksi često smatra da takav radnik ima pravo na otpremninu.

Međutim, treba razjasniti da postoji zakonska otpremnina, propisana Zakonom o radu, koja radniku pod propisanim uvjetima jamči pravo na propisani novčani iznos u slučaju otkaza, i otpremnina ugovorena odnosno propisana općim aktom (za druge slučajeve u kojima se radniku priznaje pravo na otpremninu ili se priznaje pravo na otpremninu u iznosu većem od onog propisanog Zakonom o radu).

Isto tako, budući da u slučaju pravomoćnog utvrđenja potpunog gubitka radne sposobnosti radni odnos, prema citiranoj odredbi članka 112. Zakona o radu, prestaje dostavom tog rješenja, poslodavac ne mora donositi nikakvu odluku o prestanku radnog odnosa (iako može deklaratornim rješenjem utvrditi da je radniku radni odnos prestao zbog navedenog razloga, a temeljem zakona). Dakle, u tom slučaju nema otkaza, kao temelja prestanka radnog odnosa, pa radnik nema pravo na zakonsku otpremninu.

Nakon prestanka radnog odnosa u opisanom slučaju, radnik odlazi u invalidsku mirovinu pa se često postavlja pitanje ima li i na koju otpremninu takav radnik uopće pravo?

Ta pitanja proizlaze iz postojećih odredbi pravilnika o radu ili kolektivnih ugovora kojima je pravo na otpremninu predviđeno za radnike „koji odlaze u mirovinu“, pri čemu nije definirano o kojoj se mirovini radi (starosnoj, prijevremenoj, invalidskoj). Takve odredbe o otpremnini najčešće glase: „Kada radnik odlazi u mirovinu, pripada mu pravo na otpremninu u visini maksimalno neoporezivog godišnjeg iznosa prema Pravilniku o porezu na dohodak važećem u trenutku isplate, koji u trenutku pisanja ovog Ugovora iznosi 8.000,00 kn neto“.

Dakle, visina otpremnine se, u pravilu, veže za odredbe poreznih propisa.

Stoga, ako je pravo na otpremninu „zbog odlaska u mirovinu“ ugovoreno ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom, odnosno propisano pravilnikom o radu ili odlukom poslodavca, to bi se odnosilo i na radnike koji odlaze u invalidsku mirovinu.

Pritom treba napomenuti da odredbe o neoporezivom iznosu otpremnine za slučaj odlaska u mirovinu iz Pravilnika o porezu na dohodak ne predstavljaju obvezu poslodavcu da radniku isplati otpremninu, ako to pravo radnika nije utvrđeno nekim od već navedenih ugovora ili akata. Isto tako, najviši neoporezivi iznos otpremnine iz poreznih propisa nije zapreka da se ugovori odnosno propiše i viši iznos otpremnine koji bi pripadao radniku kod odlaska u mirovinu.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite