Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

21.3.2016

Sankcioniranje prouzročenja smrti iz nehaja

Presude s relativno blagim sankcijama za počinitelje kaznenog djela prouzročenja smrti iz nehaja često izazovu negodovanje javnosti. Je li zakonodavac preblago odredio raspon za kažnjavanje prouzročenja smrti iz nehaja te koliko je teško procijeniti i razgraničiti neizravnu namjeru od svjesnog nehaja, neka su od dvojbenih pitanja kod ovog kaznenog djela.

Prouzročenje smrti iz nehaja propisano je Kaznenim zakonom u desetoj glavi u koju spadaju kaznena djela protiv života i tijela. Članak 113. kaže "Tko prouzroči smrt drugoga iz nehaja, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina."

Radi se o općem kaznenom djelu kojeg može počiniti svaka osoba. Ne radi se o privilegiranom kaznenom djelu ubojstva, kao što neki smatraju, već o jednom od dvije vrste ubojstava koja se razlikuju prema subjektivnom trenutku - krivnji, za razliku od kaznenih djela protiv opće sigurnosti ili sigurnosti prometa gdje se nastupanje smrti pojavljuje kao kvalificirana okolnost djela, koje se inače sastoji od ugrožavanja tih zaštićenih vrijednosti.

Premda izraz "prouzročenje" sugerira objektivne sadržaje koji nemaju veze s krivnjom, upravo je ta krivnja, tj. njezin nehajni oblik, konstitutivno obilježje kaznenog djela iz članka 113. Kaznenog zakona i polazište za njegovo razgraničenje od drugih kaznenih djela.

Može se ostvariti i propuštanjem, odnosno nečinjenjem, samo ako je počinitelj bio dužan, obvezan, spriječiti nastupanje smrti.

Prouzročenje smrti iz nehaja u cijelosti je pokriveno nehajnim oblikom krivnje. To znači da je počinitelj svjestan da može usmrtiti žrtvu, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti (svjesni nehaj), odnosno kad nije svjestan da može usmrtiti žrtvu, iako je prema okolnostima i svojim osobnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti (nesvjesni nehaj).

Nehajna prouzročenja smrti u suvremenom društvu često se smatraju cijenom tehnološkog napretka. Urbanizacija i tehnizacija svakodnevno uzrokuju sve veći broj nesretnih slučajeva. Njima se posebno, uz ostale znanosti, bavi i socijalna medicina. Jedan od najčešćih uzroka prouzročenja smrti iz nehaja je moderan promet, a odmah uz njega i neoprezno korištenje vatrenog oružja.

Do prouzročenja smrti iz nehaja može doći u gotovo svim životnim situacijama, primjerice pri obavljanju radnji vezanih za profesionalno zanimanje žrtve i počinitelja (profesionalno), u vezi s prometom, rekreacijski (prilikom neke zabave ili hobija), sportski (u tijeku bavljenja sportom, posebno su opasni ekstremni sportovi, sportovi u kojima treneri precijene mogućnosti polaznika sporta ili kada rekviziti koji se koriste prilikom bavljenja sportom nisu više adekvatni ili pregledani od strane za to zadužene osobe), terapeutski (prilikom liječenja, nadriliječenja, reanimacije...) i slično.

Zaprijećena kazna za prozročenje smrti iz nehaja je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, što je relativno mala kazna usporedimo li je s kaznom za ubojstvo s namjerom gdje je postavljena minimalna kazna od pet godina zatvora. Vrlo često počiniteljima iz nehaja izriče se kazna zatvora do jedne godine, a nerijetko im se izriče i uvjetna osuda jer postoji vrlo visok stupanj vjerojatnosti da takav počinitelj iz nehaja i bez izvršenja cijele kazne neće ubuduće činiti kaznena djela.

U Republici Hrvatskoj godišnje se bilježi svega nekoliko prouzročenja smrti iz nehaja, pa ih je tako u posljednjih 20 godina najviše bilo 2002. godine - ukupno osam, a ostalih godina prijavljenih i osuđenih bilo je između tri i šest slučajeva godišnje. Ti podaci govore da je udio prouzročenja smrti iz nehaja u kaznenim djelima u Hrvatskoj vrlo mali, pogotovo ako uzmemo u obzir da se ubojstava s namjerom godišnje prijavi oko pedeset.

Prema odredbi iz članka 50. stavak 1. točka 2. Kaznenog zakona sud može osloboditi kazne počinitelja kad ga posljedice kaznenog djela počinjenog iz nehaja tako teško pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja. Za takav slučaj karakterističan je primjer kada netko prouzroči tešku tjelesnu ozljedu ili smrt iz nehaja bližem članu obitelji te mu samim time nastali nesretni događaj predstavlja dovoljnu kaznu i patnju, npr. izazivanje prometne nesreće, nesreća pri obavljanju poljoprivrednih radova i slično.

U slučajevima u kojima postoje olakotne okolnosti sud može počinitelja i blaže kazniti, ali je pritom dužan držati se granica iz članka 49. stavak 1. Kaznenog zakona.

Na brojnim primjerima poznatim javnosti moglo se vidjeti da iz banalnih i naizgled bezopasnih situacija može doći do prouzročenja smrti iz nehaja i teških i neželjenih posljedica, kako za žrtvu, tako i za počinitelja koji se često zbog samo trenutka nepažnje ili nedovoljne pažnje, nađe u ulozi počinitelja kaznenog djela.

Zaključno možemo reći da postoje ona prouzročenja smrti iz nehaja koja su plod nesvjesnog nehaja, nepredvidljivih situacija, u kojima se počinitelja u društvu ne smatra „kriminalcem“, ali i ona koja ostave „gorak okus“ nakon donošenja blage presude jer ipak imamo osjećaj da se počinitelj „izvukao“ od zaslužene kazne budući da nije uložio dovoljno dužnu pažnju da izbjegne posljedice. Ostaje dojam da je u nekim slučajevima potrebno strože kazniti počinitelja, uglavnom i zbog razloga generalne prevencije - kako bi se utjecalo na svijest građana.

Andrea Pavić, mag. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite