Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

28.6.2016

Zasnivanje radnog odnosa osoba s invaliditetom

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom štite se prava osoba s invaliditetom i potiče se njihovo zapošljavanje i samozapošljavanje i to na osnovi obveznih kvota propisanih tim Zakonom te na osnovi prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima koje poslodavci moraju poštovati.

Za ostvarivanje prava osoba s invaliditetom kod zasnivanja radnog odnosa primjenjuju se odredbe Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine 157/13, 152/14 – u nastavku: Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji), odredbe Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (Narodne novine 44/14, 97/14), Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (Narodne novine 44/14) i Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine 44/14). Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 02/12/2000) - članak 2. Zakona profesionalnoj rehabilitaciji.

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji propisuju se prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad, te se uređuje zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima, osnivanje, djelatnost te upravna i stručna tijela u centru za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnoj radionici i zaštitnoj radionici, mjere za poticanje zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, djelatnost i nadležnost Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te odgovornost za povrede odredaba Zakona (članak 1. Zakona profesionalnoj rehabilitaciji).

Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji:
- osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima
- osoba s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti je osoba čiji invaliditet u odnosu na sposobnosti osobe bez invaliditeta jednake ili slične životne dobi, jednake ili slične naobrazbe, u jednakim ili sličnim uvjetima rada, na jednakim ili sličnim poslovima ima za posljedicu smanjenu mogućnost radno se osposobiti i zaposliti
- osobom s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti smatra se i osoba s invaliditetom čiji je radni učinak u granicama očekivanog, ali se na temelju smanjenih stvarnih i procijenjenih općih sposobnosti takve osobe ocijeni da je to u interesu očuvanja njezinih tjelesnih, osjetilnih i mentalnih sposobnosti.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom

Osobe s invaliditetom mogu se zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima uz obvezu osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta od strane poslodavca. Prema članku 8. Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni su zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom, a kvota zapošljavanja osoba s invaliditetom ne može biti manja od 2% odnosno veća od 6% od ukupnog broja zaposlenih radnika. U ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubrajaju se zaposlene osobe s invaliditetom, učenici s teškoćama u razvoju i studenti s invaliditetom na praksi kod poslodavca, rehabilitanti na praksi kod poslodavca, studenti s invaliditetom zaposleni temeljem ugovora o djelu redovitog studenta, osobe s invaliditetom na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa te osobe s invaliditetom čije redovno obrazovanje poslodavac stipendira. U ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubraja se i sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava.

Dokaze o ispunjavanju obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavci su dužni dostaviti Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u roku od sedam dana od dana ispunjenja te obveze. Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ne odnosi se na novoosnovanog poslodavca, u vremenu uvođenja u rad, a najdulje 24 mjeseca od dana početka rada (članak 8. stavak 7. Zakona profesionalnoj rehabilitaciji).

U svrhu praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i ministarstvo nadležno za financije, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podatka, dostavlja podatke Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Natječaji i zapošljavanje

U postupku raspisivanja natječaja i zapošljavanja, tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima, dužni su prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima (članak 9. Zakona profesionalnoj rehabilitaciji). Osoba s invaliditetom, da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, dužna je uz prijavu, odnosno ponudu na natječaj ili oglas, pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom.

Ako poslodavac nema obvezu objave natječaja ili oglasa, osoba s invaliditetom mora zadovoljiti uvjete za obavljanje poslova određenog radnog mjesta propisane internim aktom poslodavca.

Kada se na natječaj jave dvije ili više osoba koje ispunjavaju uvjete propisane natječajem ili oglasom, a ostvaruju pravo na prednost pri zapošljavanju prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji ili drugom zakonu, poslodavac samostalno donosi odluku o izboru kandidata, uzimajući u obzir potrebe posla, rezultate postignute u postupku ocjenjivanja kandidata, te interes i motivaciju kandidata (članak 9. Zakona profesionalnoj rehabilitaciji).

Poslodavci koji prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, obveznici su novčane naknade te obveznici obračunavanja i plaćanja novčane naknade. Osnovica za obračun novčane naknade jest umnožak broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposliti i iznosa minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po stopi od 30%.

Novčana naknada obračunava se i dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. O iznosu obračunate novčane naknade obveznik je dužan sastaviti izvješće i dostaviti ga Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Novčana naknada uplaćuje se u korist uplatnog računa propisanog provedbenim propisom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, doprinosa za obvezna osiguranja te prihoda za financiranje drugih javnih potreba koje donosi ministar financija. Školske ustanove koje su prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji obveznice plaćanja novčane naknade jer ne ispunjavaju kvotu osoba s invaliditetom, za svaki mjesec plaćaju novčanu naknadu predajom naloga u FINA-i. Sredstva za plaćanje novčane naknade za svaki mjesec odobrava nadležno ministarstvo.

Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje od 1. siječnja 2015. vodi Očevidnik za osobe s invaliditetom prema Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom. Donošenjem tog pravilnika definirane su osobe s invaliditetom i omogućeno je lakše razumijevanje koja od osoba s invaliditetom ima prednost pri zapošljavanju. Očevidnik sadrži podatke o osobama s invaliditetom koje su prijavljene na mirovinsko osiguranje u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju i koje ispunjavaju uvjete Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika (članak 2. Pravilnika).

U očevidnik se upisuju osobe s invaliditetom koje su prijavljene na mirovinsko osiguranje na temelju radnog odnosa, odnosno samostalnog obavljanja djelatnosti, a kojima je priznat status osobe s invaliditetom na osnovi različitih propisa (npr. o socijalnoj skrbi, mirovinskom osiguranju, pravima hrvatskih branitelja, civilnim invalidima rada, odgojno obrazovnoj skrbi, i sl. - članak 4. Pravilnika).

Nadalje, u očevidnik se upisuje i osoba kojoj je, neovisno o redovitim ili posebnim programima obrazovanja, prema propisima o socijalnoj skrbi utvrđeno: oštećenje vida, oštećenje sluha, oštećenje govorno – glasovne komunikacije, oštećenje lokomotornog sustava, oštećenje središnjeg živčanog i mišićnog sustava, oštećenje drugih organa i organskih sustava, mentalno oštećenje, psihička bolest ili više vrsta oštećenja.

Prema izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (Narodne novine 97/14) uočevidnik se kao osoba s invaliditetom upisuje osoba koja ima utvrđeno najmanje 60% tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja donjeg ekstremiteta, 70% tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja gornjeg ekstremiteta, 70% tjelesnog oštećenja radi gubitka sluha, 80% jednog tjelesnog oštećenja bilo koje druge vrste, 90% ukupnog tjelesnog oštećenja, u slučaju više različitih tjelesnih oštećenja, s time da najmanje jedno tjelesno oštećenje koje se zbraja iznosi 60% oštećenja donjeg ekstremiteta ili 70% oštećenja gornjeg ekstremiteta ili 70% oštećenja bilo koje druge vrste.

U slučaju kada je osoba svoj status osobe s invaliditetom stekla prema propisima drugih država članica Europske unije, kao dokaz za obvezu upisa u očevidnik poslodavac je dužan priložiti ovjereni prijevod isprave nadležnog tijela države članice EU o utvrđenom invaliditetu.

Poslodavci su u obvezi voditi računa o dokumentaciji i statusu osobe s invaliditetom i prijaviti svaku promjenu u vezi s invaliditetom osiguranika. U skladu sa člankom 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika, a zbog utvrđivanja statusa i uvjeta za upis u očevidnik, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koristi se podacima iz Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom i drugih nadležnih tijela. Osiguranici koji nisu posebno navedeni u Pravilniku, za potrebe upisa u očevidnik moraju imati nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

U skladu sa člankom 8. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, da bi se mogle ubrojiti u kvotu zaposlenih osoba s invaliditetom kod poslodavca, osobe s invaliditetom moraju biti upisane u očevidnik.

Podatke iz očevidnika HZMO mjesečno dostavlja u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom i Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sa stanjem na zadnji dan u mjesecu. Za uvid u podatke iz očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom potrebno je posjedovati digitalni poslovni certifikat ibiti korisnik usluge e-prijave,te imati registrirano ovlaštenje za uvid u podatke iz očevidnika u sustavu Lana-Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Osim kriterija o tjelesnom oštećenju, Očevidnik sadrži i druge podatke o osobi s invaliditetom, npr. osobni podaci: zanimanje, datum stjecanja invaliditeta, osnova osiguranja, stručna sprema za obavljanje poslova, vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu i sl. Također, u očevidnik se upisuju i podaci o poslodavcu.

Zaključak

U svrhu poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom na snazi su propisi koji osiguravaju konkurentnost osoba s invaliditetom na tržištu rada i ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima. Kod zasnivanja radnog odnosa poslodavci su dužni voditi računa o zapošljavanju osoba s invaliditetom, a poslodavci koji već zapošljavaju osobe s invaliditetom u obvezi su te osobe prijaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Oni poslodavci koji prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji zapošljavaju najmanje 20 radnika, a ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, obveznici su novčane naknade, te obveznici obračunavanja i plaćanja novčane naknade. Također, u svrhu osiguravanja zapošljavanja kod zasnivanja radnog odnosa, poslodavci su osobi s invaliditetom dužni dati prednost pod jednakim uvjetima.

Jadranka Bando, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite